Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Prekršajni odjel
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Meliti Šimić, kao sucu pojedincu, na prijedlog više sudske savjetnice Bernarde Pešut, u prekršajnom postupku protiv 1.okrivljenika Sportski centar Trsat j.d.o.o. [adresa] i 2. okrivljenika ĆH,odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog djela prekršaja iz članka 172.st.2.t.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 141/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) , prekršaja iz čl. 228.st.1.podst.3. i st.2. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) i prekršaja iz članka. 150.st.1. i 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) pokrenutog optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa 116-02/24-01/514 od 26.studenog 2024., zastupani po braniteljima iz OD Kovačević i Koren, odvjetnicima iz Rijeke, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 9.lipnja 2026. u prisutnosti branitelja 1. i 2.okrivljenika i odsutnosti tužitelja, 10.lipnja 2026. objavio je temeljem članka 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 85/22, 114/22) i
p r e s u d i o j e
1.okrivljenik Sportski centar Trsat j.d.o.o. Rijeka, Ć [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pravna osoba,prekršajno kažnjavana i
2.okrivljenik ĆH s prebivalištem u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], prekršajno kažnjavan-odgovorna osoba u pravnoj osobi,
k r i v i s u
I/
što u svojstvu poslodavcu za radnicu VH , OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je započela sa radom na poslovima konobarice u poslovnom prostoru ugostiteljskog objekta caffe bar Relax, [adresa], kojim posluje trgovačko društvo SPORTSKI CENTAR TRSAT j.d.o.o. za ugostiteljstvo, [adresa], dana 13. 09. 2024. godine kojega dana je započela s radom u 20,00 sati i radila do dana 14.09.2024. godine do 01,00 sati, koja je nastavila sa radom dana 17.09.2024. godine u smjeni od 18,00 sati do 22,00 sata, te nastavno započela sa radom dana 20. 09. 2024. godine u 18,00 sati, a koja je zatečena na radu u 18,30 sati od inspekcije rada,
a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, u zakonom propisanom roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe, tj. najkasnije dana 21. 09. 2024. godine, podnijeti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje s prvim danom početka rada 13.09.2024. godine, već su radnicu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje putem prijave na obvezno mirovinsko osiguranje podnesene dana 24.09.2024. godine na HZMO Rijeka, s datumom stjecanja svojstva osiguranika 20.09.2024. godine, dakle nakon zakonom propisanog roka
čime su postupili protivno odredbi članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23,105/25) te počinili prekršaj iz članka 150.st.1. i 2. istog Zakona
II/
okrivljeni u svojstvu poslodavca nisu sa radnicom VH , OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je započela sa radom na poslovima konobarice u poslovnom prostoru ugostiteljskog objekta caffe bar Relax, Rijeka, Ć [adresa], kojim posluje trgovačko društvo SPORTSKI CENTAR TRSAT j.d.o.o. za ugostiteljstvo, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 13. 09. 2024. godine kojega dana je započela s radom u 20,00 sati i radila do dana 14.09.2024. godine do 01,00 sati, koja je nastavila sa radom dana 17.09.2024. godine u smjeni od 18,00 sati do 22,00 sata, te nastavno započela sa radom dana 20. 09. 2024. godine u 18,00 sati, a koja je zatečena na radu u 18,30 sati od inspekcije rada,
a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, sklopili ugovor o radu prije početka rada dana 13.09.2024. godine, u pisanom obliku, niti su prije početka rada uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, na adresi sjedišta trgovačkog društva i adrese caffe bara Relax, [adresa]
čime su postupili protivno odredbi članka 14.st.3. Zakona o radu te počinili prekršaj opisan u članku 228. stavak 1. točka 1. i st.2. istog Zakona
te se temeljem odredbe čl.150.st.1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23,105/25) i odredbe članka 229.st.1.podst.3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN 46/23,64/23) 1. okrivljeniku SPORTSKI CENTAR TRSAT j.d.o.o., pravnoj osobi
utvrđuje
za prekršaj pod 1
novčana kazna od 9.290,00 eur (slovima:devet tisuća dvjesto devedeset eura)
za prekršaj pod 2
novčana kazna od 8.090,00 eur(slovima:osam tisuća devedeset eura)
te se temeljem članka 39. stavak 1. točka. 2. Prekršajnog zakona okrivljenom 1. okrivljeniku SPORTSKI CENTAR TRSAT j.d.o.o. , pravnoj osobi
izriče
ukupna novčana kazna u iznosu od 17.380,00 eur (sedamnaest tisuća deset tisuća eura)
te se temeljem odredbe čl.150.st.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23, 105/25) i odredbe članka 229.st.2.Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN 46/23,64/23) 2. okrivljeniku ĆH, odgovornoj osobi
utvrđuje
za prekršaj pod 1
novčana kazna od 1.060,00 eur(slovima:tisuću šezdeset eura)
za prekršaj pod 2
novčana kazna od 920,00 eur(slovima:devetsto dvadeset eura)
te se temeljem članka 39. stavak 1. točka. 2. Prekršajnog zakona okrivljenoj 2. okrivljeniku ĆH, odgovornoj osobi
izriče
ukupna novčana kazna u iznosu od 1.980,00 eur (tisuću devetsto osamdeset eura).
Temeljem čl. 33. st. 11. PZ-a , 1. i 2. okrivljenik su izrečenu im novčanu kaznu dužni platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude prema uplatnicama u prilogu ove presude, a ukoliko okrivljenici ne plate izrečenu novčanu kaznu u cijelosti ili djelomično , novčana kazna naplatit će se od iste prisilno, putem tijela nadležnog za prisilnu naplatu.
Novčana kazna smatrat će se u cijelosti uplaćenom ako 1. i 2. okrivljenici uplate dvije trećine izrečene novčane kazne odnosno 1. okrivljenik iznos od 11.586,66 eur a 2.okrivljenik iznos od 1.320,00 eur u roku određenom ovom odlukom.
II Temeljem članka 139. stavak 3. u svezi članka 138. stavak 3. PZ-a, 1. i 2. okrivljeni su dužni nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 EUR(trideset eura) svaki u roku od 30 /trideset/ dana po pravomoćnosti presude.
III
odbija se optužba
protiv 1.okrivljenika SPORTSKI CENTAR TRSAT j.d.o.o. i 2.okrivljenika ĆH, da u svojstvu poslodavca nisu za radnicu VH, OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je započela sa radom na poslovima konobarice u poslovnom prostoru ugostiteljskog objekta caffe bar Relax, [adresa], kojim posluje trgovačko društvo SPORTSKI CENTAR TRSAT j.d.o.o. za ugostiteljstvo, Ć [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 13. 09. 2024. godine kojega dana je započela s radom u 20,00 sati i radila do dana 14.09.2024. godine do 01,00 sati, koja je nastavila sa radom dana 17.09.2024. godine u smjeni od 18,00 sati do 22,00 sata, te nastavno započela sa radom dana 20. 09. 2024. godine u 18,00 sati, a koja je zatečena na radu u 18,30 sati od inspekcije rada, a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koje se zasniva radni odnos,
u zakonom propisanom roku, najranije 8 dana prije početka rada, dakle najranije dana 06. 09. 2024. godine, a najkasnije prije početka rada, dakle najkasnije dana 13.09.2024. godine u 19:59 sati, podnijeli prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje s prvim danom početka rada 13.09.2024. godine, već su radnicu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje podnošenjem prijave dana 24.09.2024. godine na HZMO Rijeka, s datumom stjecanja svojstva osiguranika 20.09.2024. godine,
čime su postupili protivno odredbi članka 112.st.1. t.2. Zakona o mirovinskom te počinili prekršaj iz članku 172. stavak 2. točka 4. i st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Služba za nadzor radnih odnosa, Klasa 116-02/24-01/514 od 26.studenog 2024.dostavio je ovom Sudu optužni prijedlog protiv 1.okrivljenika Sportski centar Trsat j.d.o.o. i 2. okrivljenika ĆHDM zbog djela prekršaja iz članka 172.st.2.t.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju , prekršaja iz čl. 229.st.1.podst.3. i st.2. Zakona o radu i prekršaja iz članka 150.st.1. i 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
2. Kako je nakon počinjenja prekršaja Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) prestao važiti danom stupanja na snagu Zakonam o obveznom mirovinskom osiguranju (NN 95/25) postupajući sukladno
čl.3.st.2.i 3. PZ-a Sud je ispitao postoji li pravni kontinuitet, tako da je činjenično stanje podveo pod biće odgovarajućeg prekršaja iz novog propisa te je utvrdio da postoji pravni kontinuitet prekršajnog djela iz članka 112.st.1.Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju vezano za odredbu članka 172.st.2.t.5. i st.3. istog Zakona i to u odredbi članka 109.st. 1. i 2. vezano za odredbu članka 166.st.2,t.5. sada važećeg Zakona..
2.1. Kako je nakon počinjenja prekršaja Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) izmijenjen Zakonom o obveznom zdravstvenom (NN 105/25) postupajući sukladno čl.3.st.2.i 3. PZ-a Sud je ispitao postoji li pravni kontinuitet, tako da je činjenično stanje podveo pod biće odgovarajućeg prekršaja iz novog propisa te je utvrdio da postoji pravni kontinuitet prekršajnog djela iz članka 120.st.4.Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju vezano za odredbu članka 150.st.1.i 2. istog Zakona i to u odredbi članka 54.st.1. i 2. vezano za odredbu članka 150.st.1.i 2. sada važećeg Zakona. Ujedno je Sud utvrdio da se u ovom postupku ima primijeniti novi propis jer je,s obzirom na propisane iznose novčanih kazni, blaži za okrivljenike.
2. 2.Kako je nakon počinjenja prekršaja Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN 46/23, 64/23) postupajući sukladno čl.3.st.2.i 3. PZ-a Sud je ispitao postoji li pravni kontinuitet, tako da je činjenično stanje podveo pod biće odgovarajućeg prekršaja iz novog propisa te je utvrdio da postoji pravni kontinuitet prekršajnog djela u odredbi članka 10.st.1. Zakona o radu vezano za odredbu članka 229.st.1.t.3. i st.2. sada važećeg Zakona. Ujedno je Sud utvrdio da se u ovom postupku ima primijeniti novi propis jer je s obzirom na propisane iznose novčanih kazni, blaži za okrivljenike.
3.Na glavnu raspravu zakazanu za 9.lipnja 2026. pristupio je branitelj 1. i 2. okrivljenika te u spis dostavio pisanu obranu koja je i pročitana.
U pisanoj obrani okrivljenici , u bitnome, navode da priznaju činjenična utvrđenja iz optužnog prijedloga , navode kako se radi o presuđenoj stvari , te kako je izricanjem rješenja okrivljena pravna osoba platila iznos od 2.650,00 eur te da je svrha kažnjavanja time ostvarena da je prekršaj počinjen s nesvjesnim nehajem.
3.1. U dokaznom dijelu postupka Sud je u svojstvu svjedoka ispitao ĆHD, višu inspektoricu rada koja je u svom iskazu navela da je u rujnu 2024. obavila inspekcijski nadzor u caffe baru Relax prilikom čega da je na radu zatekla jednu djelatnicu VH i još jednu radnicu u smjeni za koju da je toga dana utvrdila iz službene baze HZMO-a, da nije prijavljena na mirovinsko osiguranje, da je istoga dana u caffe baru ispitala u svojstvu svjedoka obje zatečene radnice i na taj način utvrdila da je
VH radila 13. i 14. rujna 2., 17. i 20. rujna kada je zatečena te da nije sklopila ugovor o radu niti da je prijavljena na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Iz njezine izjave da je tada proizašlo da je već zaposlena na puno radno vrijeme kod drugog poslodavca a da je ovdje radila dodatno zbog zarade. Inspekcijski nadzor da je nastavila nakon nekoliko dana u službenim prostorijama Državnog inspektorata u koje da je pristupila odgovorna osoba poslodavca i koji da nije imao primjedbe na utvrđeno činjenično stanje i da potvrdio je izjavu radnice. Tada da je utvrdila iz priložene prijave na mirovinsko osiguranje da je poslodavac radnicu VH prijavio na mirovinsko osiguranje dana 24. rujna 2024. sa stjecanjem osiguranja 29. rujna 2024. i da je sa njome naknadno sklopio ugovor o radu sa danom kada je zatečena na radu. Budući se radilo o neprijavljenom radu prema Zakona suzbijanju neprijavljenog rada da je donijela rešenje temeljem tog zakona po kojem je poslodavac uplatio novčanu kaznu od 2.650,00 eura koja da je propisana tim Zakonom, ako se u tijeku postupka utvrdi da je radnik radio bez prijave na mirovinsko osiguranje.
3.2. U dokaznom dijelu postupka Sud je izvršio uvid u materijalnu dokumentaciju koja prileže spisu zapisnike o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja s prilozima od 25. rujna 2024., 20. rujna 2024., 15. studenog 2024.sa prilazećom dokumentacijom i u Rješenje od 25. rujna 2024.
Sud je izvršio uvid u izvadak Ministarstva pravosuđa RH, Odjela za prekršajnu evidenciju na ime I. i II. okrivljenika od 9. lipnja 2026.iz kojih proizlazi da su prekršajno kažnjavani
3.3. U završnoj riječi braniteljica okrivljenika je navela da ustraje kod navoda iznesenih tijekom postupka.
4.Na temelju ovako provedenog postupka, obrane okrivljenika u kojoj priznaju počinjenje prekršaja, provedenog dokaza saslušanjem više inspektorice rada i materijalne dokumentacije koja prileže spisu Sud nalazi nedvojbeno dokazanim da su 1. i 2.okrivljeni počinili prekršaje kako je to činjenično i pravno pobliže opisano u točkama I i II izreke ove presude.
4.1. Odredbom članka 150. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eur kazniti pravna osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od dana nastanka ,promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe a u st.2.propisana je novčana kazna u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eur za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
4.2. Odredbom članka 229.Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u st.1.t.3. propisana je novčana kazna od 8.090,00 do 13.270,00 eur za pravnu osobu ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru a u st.2. propisana je novčana kazna od 920,00 do 1320,00 eur za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
5.Prilikom odmjeravanja visine kazne 1. i 2.okrivljenicima za počinjeni prekršaj Sud je cijenio okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona, s time što Sud na strani 1. i 2. okrivljenika nije našao niti olakotne niti otegotne okolnosti.
Slijedom toga temeljem citiranih odredbi Zakona u izreci ove presude 1. i 2. okrivljenicima je izrečena novčana kazna u iznosu kao u izreci ove presude, odnosno za svako prekršajno djelo novčana kazna u zakonom propisanom minimumu te je sud ocijenio da će se ovako izrečenom kaznom postići svrha prekršajnog kažnjavanja u konkretnom slučaju.
Temeljem članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljenicima je za svaki prekršaj utvrđena novčana kazna te im je izrečena ukupna novčana kazna u skladu sa zakonom.
6.Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. PZ-a, a u svezi članka 43. Zakona o izmjenama i dopunama PZ-a (NN 39/13), novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako 1. i 2.okrivljeni plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom odlukom.
7.Odbija se na temelju čl. 161. st. 5. t. 2. Prekršajnog zakona optužba protiv okrivljene pravne osobe Sportski centar Trsat j.d.o.o. i odgovorne osobe ĆH radi prekršaja iz čl. 112. st. 1. t. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju obzirom je tijekom inspekcijskog nadzora tužitelj Rješenjem klasa UP/I-116-02/24-01/514 od 25.rujna 2024. naložio 1. okrivljeniku da HZMO-u za radnicu GH podnese prijavu na obavezno mirovinsko osiguranje na puno rano vrijeme počevši od 13.09.2024. kao početak njezina rada za poslodavca te s u točci II nalaže poslodavcu da uplati iznos od 2.650,00 eur.
Obzirom je 1.okrivljenik uplatio iznos od 2.650,00 eur prvostupanjski sud smatra da bi u konkretnom slučaju vođenje prekršajnog postupka u odnosu na navedeno djelo prekršaja povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata bila povreda načela ne bis in idem u smislu čl. 4. Protokola 7 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jer je prvookrivljenik kao poslodavac zbog istih propusta već kažnjen u administrativnom postupku jer je u korist Državnog proračuna RH platio 2.650,00 eur, dakle u konkretnom slučaju bi se prekršajni postupak vodio u odnosu na iste činjenice zbog kojih je prvookrivljenik bio kažnjen u administrativnom postupku.
Slijedom navedenog odlučeno je kao u točci III izreke
8.Sud je 1. i 2. okrivljenike obvezao na plaćanje paušalnog troška prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eur svaki a koji iznos je primjeren kako složenosti i dužini trajanja postupka, tako i imovnom stanju okrivljenika.
Rijeka, 10.lipnja 2026.
Viša sudska savjetnica
Sutkinja
Bernarda Pešut, v.r.
Melita Šimić, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv prvostupanjske presude pravo na žalbu imaju stranke u postupku, u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka za ovaj i Viši sud. O žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Zagrebu.
Presuda se dostavlja:
1/ Okrivljenicima/branitelju
2/ Tužitelju
3/ Pismohrana, ovdje
