Poslovni broj: Usž-1660/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Štefan, predsjednice vijeća, Silvija Čovića i Ljiljane Karlovčan -Đurović, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Katarine Skrbinac, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice IN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Doris Košta, odvjetnica u Splitu, Ivana Gundulića 26A, protiv tuženika Odbora za državnu službu (OIB: 58831547726), Zagreb, Palmotićeva 5, radi ocjenjivanja državne službenice, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2285/2024-11 od 16. siječnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu , poslovni broj: Us I-2285/2024-11 od 16. siječnja 2026.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom, u točki I. izreke, odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika KLASA: UP/II-112-07/24-01/391, URBROJ: 566-01/11-24-3 od 25.srpnja 2024. i Općinskog suda u Splitu, Ureda predsjednika suda poslovni broj: 7 Su-93/2024-31 od 29. travnja 2024., a, u točki II. izreke, odbijen je zahtjev tužitelj ice za naknadu troškova upravnog spora.

2 . Tužiteljica je pravovremeno podnijela žalbu protiv navedene presude zbog svih zakonskih razloga, bitne povrede postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Tvrdi da je svoje tvrdnje o povećanom opsegu poslova i obavljenim poslovima tijekom 2023. koji ne spadaju u opisu poslova sudskog savjetnika dokazala, ali i predložila izvođenje dokaza koji su odbijeni, da su razlozi rješavanja spora proturječni, jer je uredujući sudac izrijekom naveo da iz spisa ne proizlazi da je ona odbila nalog za izvršavanje poslova suca u skladu s člankom 32. ZDS-a te da je legaliziran nezakoniti rad predsjednika suda i mobing koji on provodi nad njom. Stoga je predložila poništiti presudu i predmet vratiti na ponovni postupak, s time da se odredi drugi uredujući sudac da postupa u sporu.

3. Tuženik nije odgovorio na žalbu, iako mu je ona uredno dostavljena.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući ju u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na razloge ništavosti u skladu s odredbom članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. i 39/26., u daljnjem tekstu: ZUS), Sud ocjenjuje zakonitom i pravilnom osporenu presudu, koja je valjano i dostatno obrazložena. Sud prvog stupnja je, ne počinivši ijednu bitnu povredu upravnog spora, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te na tako utvrđeno pravilno primijenio materijalno pravo, iznoseći razloge rješavanje upravne stvari koji imaju logično i racionalno utemeljenje u mjerodavnom propisu.

6. Predmet spora je ocjena zakonitosti odluka, koje su donijete u postupku ocjenjivanja tužiteljice, državne službenice za 2023., kada je bila raspoređena na radno mjesto više sudske savjetnice u Općinskom sud u Splitu, primjenom odredbi Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj: 2/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 38/13., 37/13., 1/15., 138/15., 102/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22., u daljnjem tekstu: ZDS) i Uredbe o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika ("Narodne novine", broj: 133/11., u daljnjem tekstu: Uredba), koje je trebalo primijeniti na temelju članka 169. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj: 155/23.).

7. Nije sporno da je tužiteljica, viša sudska savjetnica, u skladu s Godišnjim rasporedom poslova za 2023. obavljala poslove navedenoga radnog mjesta na Radnom odjelu Općinskog suda u Splitu i da je ona ocjenjena ocjenom Primjerna.

7.1. Nije sporno ni da je zakonito proveden postupak ocjenjivanja do donošenja osporene odluke o ocjeni u skladu s odredbama ZDS-a i Uredbe.

8. Međutim, pokazalo se i u žalbenom stadiju spornim je li tužiteljica, s obzirom na to da je, tvrdi, obavljala u 2023. poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog, trebala biti ocijenjena najvišom ocjenom Izuzetna.

9. Prema odredbi članka 84. stavka 1. ZDS-a državni službenik ocjenjuje se ocjenom Uspješan ako pokazuje potrebnu razinu stručnosti i kompetencija, čiji rad i poštivanje službene dužnosti osiguravaju pouzdano obavljanje službe, koji svoje službene zadatke obavlja pravodobno i u skladu s pravilima struke, a pogreške u radu i postupanju su zanemarive, dok prema stavku 2. toga članka državni službenik može biti ocijenjen višom ocjenom od ocjene iz stavka 1. toga članka, i to: a) ocjenom Primjeran, ako pokazuje visoku razinu stručnosti i kompetencija, čiji rad i poštivanje službene dužnosti osiguravaju prvorazredno obavljanje službe, koji pored ispunjavanja uvjeta za ocjenu iz stavka 1. ovoga članka, daje korisne prijedloge za unapređenje službe ili pokazuje iznimnu motivaciju za rad te postiže rezultate radu bolje od predviđenih za radno mjesto na koje je raspoređen i b) ocjenom Izuzetan, ako pored ispunjavanja uvjeta za ocjenu iz točke a) toga članka, obavlja poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog ili je inovativan i kreativan te aktivno sudjeluje u unapređenju upravnog područja ili se dodatno angažira u upravnom području u kojem je zaposlen, odnosno upravnom području iz djelokruga državnog tijela, radom na poslovima i izvan opisa poslova radnog mjesta ili objavljivanjem stručnih radova ili publikacija ili sudjelovanjem kao predavač na stručnim savjetovanjima ili seminarima ili kao trener na radionicama u organiziranim programima izobrazbe sukladno tom zakonu, čime pridonosi svom osobnom profesionalnom razvoju i unapređenju rada u odgovarajućem upravnom području.

9.1. Člankom 86. ZDS-a je propisano da se o ocjeni donosi rješenje (stavak 1.); rješenje o ocjeni donosi čelnik tijela ili službena osoba ovlaštena za donošenje rješenja o ocjeni, uzimajući u obzir prijedlog neposredno nadređenog državnog službenika, kao i mišljenja ostalih hijerarhijski nadređenih službenika (stavak 2.); državnog službenika kojem je čelnik tijela jedini nadređeni, ocijenit će čelnik tijela neposredno (stavak 3.); ocjena mora biti obrazložena (stavak 4.) te da službenik u žalbi protiv rješenja o ocjeni mora navesti razloge zbog kojih rješenje pobija i priložiti odgovarajuće dokaze na kojima žalbu temelji (stavak 5.).

10. Tumačeći citirane norme ZDS-a valja istaknuti da ocjenjivanje državnih službenika podliježe slobodnoj (diskrecijskoj) ocjeni kao obliku slabije vezanosti javnopravnog tijela pravnom normom, u okviru zakonom dane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana (članak 5. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku /"Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21., u daljnjem tekstu: ZUP/). Upravno-sudski nadzor zakonitosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene ograničen je na ispitivanje zakonitost takve odluke, granice ovlasti i svrhu radi koje je ovlast dana u skladu s odredbom članka 4. stavka 2. ZUS-a. Dodatnu specifičnost upravne stvari ocjenjivanja službenika, prema stajalištu Suda, čini nemogućnost apsolutnoga dokumentiranja svih segmenata stručnog znanja pokazanog u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti službenika, kao parametara podložnih ocjenjivanju (pojedini kriteriji u različitoj su mjeri podložni dokumentiranju ocjenjivanja), što ujedno pruža razmjerno široki prostor za prosudbu od službenika nadležnoga za praćenje rada ocjenjivanog službenika.

11. No, unatoč slabijoj vezanosti pravnom normom pri donošenju odluke o ocjeni, to ne podrazumijeva da ona ne mora biti obrazložena. Sud smatra da je javnopravno tijelo dužno u obrazloženju takve odluke iznijeti valjane i dostatno obrazložene razloge rješavanje upravne stvari, što je nužno radi obrazlaganja zakonitosti postupanja, granica ovlasti i svrhovitosti primjene danih ovlasti u konkretnom predmetu. Izloženi okvir diskrecijskoga odlučivanja ne oslobađa javnopravno tijelo ni obveze da omogući ostvarivanje bitnih procesnih prava stranaka, poput prava na sudjelovanje u postupku, ali niti obveze utvrđivanja bitnih činjenica kao podloge za primjenu slobodne ocjene te prezentiranja odlučnih činjenica stranci u postupku. Također, pri primjeni slobodne ocjene u vidu je potrebno imati svrhu radi koje je ta diskrecijska ovlast dana. U predmetima ocjenjivanja ta svrha sastoji se u objektivnom ocjenjivanju službenika, što je ujedno vezano za pozitivne i negativne implikacije pojedine ocjene (i u segmentu njihova rada koji, po prirodi stvari, izmiče mogućnosti apsolutnog dokumentiranja te u dijelu kojim se i dokumentirani rezultati slobodnom ocjenom podvode pod normativni opis ostvarivanja pojedinoga kriterija).

12. Sud smatra i da, pri rješavanju upravnih stvari ocjenjivanja u državnoj službi, osobito su važne normativne definicije pojedinih ocjena. Pri ocjenjivanju državnih službenika ne polazi se od najviše ocjene, koja bi se potom smanjivala kada za to u konkretnom predmetu postoje razlozi, već pozitivna regulacija na tom području za standardnu radnu izvedbu podrazumijeva srednju ocjenu "uspješan" u smislu odredbi članka 84. ZDS-a. Spomenuti tako uspostavljeni sustav ocjenjivanja utječe i na subjektivni teret dokazivanja u postupcima ocjenjivanja. Naime, s tim u vezi, po prirodi stvari, na poslodavcu je primarni subjektivni teret dokazivanja da je službenik svoje dužnosti obavljao ispod standardne razine, a na službeniku primarni subjektivni teret dokazivanja da zaslužuje ocjenu višu od standardne.

13. Polazeći od iznesenih općenitih pravnih stajališta koja vrijede u postupcima ocjenjivanja državnih službenika ocijenit će se (ne)osnovanost žalbenih navoda.

14. Žaliteljica, osim općenitog osporavanja zakonitosti postupanja donositelja ocjene, u biti, nije osporila ključna utvrđenja i ocjenu tuženika vezano za poštivanje formalne zakonitosti. Ona nije, u biti, osporila da je javnopravno tijelo donijelo rješenje o ocjeni u zakonom propisanoj proceduri i uzimajući u obzir sve propisane kriterije ocjenjivanja. Ona nije ni prikladnim dokazima dokazala da je u 2023. obavljala poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog, a niti okolnosti koje je istaknula u žalbi od 17. svibnja 2024. i tijekom prvostupanjskog postupka ne upućuju na to da bi ona obavljala poslove u znatno većem opsegu od uobičajenog . Ni stanje spisa predmeta kojem je priložen i spis upravnog tijela ne daje pouzdanu osnovu za takav zaključak.

15. I ovaj Sud ocjenjuje da je zakonito postupio tuženik, kada je, nakon što je cjelovito i pravilno utvrdio pravo stanje stvari, pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog propisa, i ne počinivši ikakvu bitnu povredu postupka ili temeljno procesno načelo, odbilo tužiteljičinu žalbu. Suprotna pravna shvaćanja i ocjene koje je iznijela tužiteljica nemaju utemeljenje u mjerodavnom propisu. Osporene odluke su razumljive i dostatno obrazložene, one sadrže dostatne razloge rješavanje upravne stvari koji imaju uporišta u činjenicama utvrđenim tijekom postupka pa i vezao za ocjenu navoda stranke, pa u tom smislu nisu povrijeđene odredbe članka 86. stavka 4. ZDS-a i članka 98. stavka 5. i članka 120. stavka 2. i 3. ZUP-a

16. Nije počinjena ijedna bitna povreda upravnog spora, s obzirom na to da je prvostupanjski sud cjelovito ocijenio izvedene dokaze i analizirao sadržaj izvedenih dokaza i rezultate dokaznog postupka te razumno i dostatno odgovorio na sve tužbene prigovore, iznijevši i razloge zbog čega je odbio izvesti predložene personalne dokaze. Valja primijetiti i da tužiteljica nije navela ikakve konkretne činjenice radi čijeg razjašnjenja i utvrđenja je predložila izvesti dokaz svojim saslušanjem i svjedoka ŽN. Zbog toga je sud u kontekstu sadržaja spisa predmeta upravnog tijela i izvedenih dokaza, pravilno postupio, kada je odbio te dokazne prijedloge. Osim toga, sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice te on nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi u skladu s odredbama članka 49. stavka 1. i 4. ZUS-a, a zahtjevi načela pravičnog suđenja ne postavljaju pravila o tomu koje bi dokazne prijedloge sud trebao u konkretnom predmetu izvesti i kako bi trebao ocijeniti dokaze.

17. Stoga je valjalo, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Zagrebu 10. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća

Sanja Štefan