Poslovni broj: Usž-1531/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, dr. sc. Sanje Otočan, predsjednice vijeća, Mire Kovačić i Radmile Bolanča Vuković, članica vijeća te višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja V (ispravno glasi: VČ) VČ državljanina Republike Indije, kojeg zastupa opunomoćenik Franjo Ribić, odvjetnik u Zagrebu, Gajeva 59, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III. policijske postaje Zagreb, Zagreb, Dubrava 137, OIB:36162371878, radi povratka iz Europskog gospodarskog prostora, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-4572/2025-9 od 17. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Poništava se presuda Upravnog suda u. Zagrebu, poslovni broj: Us I- 4572/2025-9 od 17. ožujka 2026. i predmet se vraća tom sudu na ponovni postupak.
II. O troškovima upravnog spora odlučit će se zajedno s odlukom o glavnoj stvari.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III. policijske postaje Zagreb, KLASA: NK-UP/I-216-04/25- 02/1434, URBROJ:511-19-29-25-2 od 5. studenoga 2025. te je odbijen zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.
2. Osporenim rješenjem tuženika od 5. studenoga 2025. utvrđeno je da VČ, rođen **.**.1986. u mjestu [adresa], Republika Indija, državljanin Republike Indije, nezakonito boravi u [adresa] i dužan je dragovol jno napustiti Europski gospodarski prostor (EGP) u roku od 7 dana, računajući od prvog dana od dana dostave rješenja; stranca će se prisilno udaljiti u državu njegova podrijetla Republiku Indiju, državu iz koje je došao u Republiku Hrvatsku ili uz njegov pristanak u drugu treću zemlju ako ne napusti EGP u roku koji mu je određen; stranac je dužan prijaviti se na graničnom prijelazu prilikom napuštanja Republike Hrvatske ili diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske nakon napuštanja EGP-a (sve detaljno u izreci rješenja).
3. Tužitelj žalbom pobija presudu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima spora. Navodi u bitnome da sud nije uzeo u obzir navode iz tužbe te nije potpuno utvrdio sve okolnosti predmetnog slučaja. Ističe da nije jasan razlog protjerivanja jer je našao novog poslodavca, ima namjeru raditi u Republici Hrvatskoj, ispunjavati porezne i druge obveze prema Republici Hrvatskoj, a što je mislio da je uspješno iskomunicirao s policijom. Navodi da uči hrvatski jezik i ima namjeru ostati u Republici Hrvatskoj. Ističe da nije u tijeku postupka saslušan na predmetne okolnosti niti je zakazana rasprava za saslušanje tužitelja odnosno nije mu dana mogućnost da se očituje o razlozima statusa, o pokušajima reguliranja boravka, o postojanju radnog odnosa niti o posljedicama koje bi izrečena mjera imala za njegov život i rad. Navodi da je sud bez daljnjih izvođenja dokaza uzeo kao dokazane činjenice koje su u postupku ostale sporne, paušalno se osvrće na zakonske odredbe te nije razvidno radi čega nije usvojen tužbeni zahtjev. Ističe da je sud propustio osvrnuti se na navode iznesene u tužbi, presuda nije obrazložena, nije ocijenjen svaki dokaz zasebno i u međusobnoj povezanosti ni rezultati cjelokupnog postupka. Predlaže ukinuti presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
4. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da je žalba neosnovana, da su u upravnom postupku utvrđene sve relevantne činjenice i okolnosti na temelju kojih je doneseno rješenje. Ističe da tužitelj nezakonito boravi u Repub lici Hrvatskoj kao stranac, poziva se na članke 55. i 183. Zakona o strancima. Smatra da navodi žalbe ne mogu utjecati na drugačije rješenje ove upravne stvari.
5. Žalba je osnovana.
6. Ispitujući osporavanu presudu u granicama žalbenih razloga sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 36/24. i 39/26.- odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske - ZUS), ovaj Sud je utvrdio da je žalba osnovana.
7. Prema podacima spisa tužitelj je u Republiku Hrvatsku ušao zakonito 21. listopada 2024. na temelju „D“ vize Republike Hrvatske za rad kod poslodavca APEX LIMITED d.o.o., na radnom mjestu zavarivač, a koja dozvola mu je odobrena od Policijske uprave splitsko-dalmatinske, međutim navedena dozvola je istekla 3. srpnja 2025., a tužitelj je ostao nezakonito boraviti u [adresa] radi pronalaska novog posla te je utvrđeno da nezakonito u Republici Hrvatskoj boravi 125 dana. Tužitelj je saslušan u upravnom postupku (zapisnik od 5. studenoga 2024.) kada je naveo da je u Republiku Hrvatsku doputovao avionom 21. listopada 2024. da bi radio kao zavarivač kod poslodavca APEX LIMITED d.o.o., stan mu je osigurala i plaćala Agencija koja je i pronašla poslodavca, stanovao je na adresi gdje je 5. studenoga 2025. i zatečen, izjavio je da je radio do srpnja 2025. kada mu je istekla dozvola, a prema preporuci Agencije ostao je boraviti na navedenoj adresi jer su mu obećali pronaći novi posao, što nisu učinili. Zapisnik je potpisao bez primjedbe.
8. Imajući na umu u postupku utvrđeno, prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev citirajući članak 55. Zakona o strancima („Narodne novine“ 133/20., 114/22., 151/22 i 40/25.).
9. Tužitelj je u tužbi među ostalim naveo da mu nije jasan razlog protjerivanja jer je našao novog poslodavca, ima namjeru raditi u Republici Hrvatskoj, ispunjavati porezne i druge obveze te da je mislio da je to uspješno iskomunicirao s policijom. Istaknuo je da uči hrvatski jezik i ima namjeru ostati u Republici Hrvatskoj te je predložio da ga sud sasluša i po potrebi da se provedu drugi dokazi. Navedeno u bitnome ponavlja u žalbi podnesenoj protiv prvostupanjske presude.
10. Prvostupanjski je sud održao raspravu 10. ožujka 2026. na kojoj je za tužitelja bila nazočna odvjetnička vježbenica po punomoći, a u odsutnosti tužitelja osobno i tuženika.
11. Imajući na umu žalbene navode i podatke spisa, ovaj Sud ocjenjuje da je u prvostupanjskom upravnom sporu počinjena bitna povreda odredaba upravnog spora iz članka 126. stavka 3. točke 5. ZUS-a.
12. Navedenim postupanjem prvostupanjski je sud onemogućio tužitelja u ostvarivanju prava koja mu jamči ZUS i članak 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine”, 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 26/10., 5/14. – Ustav), povrijeđeno je pravo tužitelja na pošteno suđenje.
13. Kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu postupka koje je u okolnostima konkretnog slučaja dostatna za poništavanje prvostupanjske presude, ovaj Sud nije imao osnove ispitivati osnovanost ostalih žalbenih navoda.
14. Slijedom navedenog, na temelju članka 135. stavka 3. ZUS -a odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude, s tim da će u ponovljenom postupku prvostupanjski sud otkloniti propuste i razmotriti odlučna činjenična i pravna pitanja u konkretnom slučaju.
15. S obzirom da upravni spor nije okončan i još uvijek nije poznato koja od stranaka je uspjela u sporu, nije donesena odluka o troškovima upravnog spora. Takvo shvaćanje u skladu je s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odluka broj: U zpz 21/2024 od 3. prosinca 2024. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.
U Zagrebu 10. lipnja 2026.
Predsjednica vijeća:
dr. sc. Sanja Otočan