Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Prekršajni odjel

    Poslovni broj Pp-3500/2023-10

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, po sucu Sanji Crljen Mrvoš uz sudjelovanje Maje Lekić kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene AŠ, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 dalje: ZOR) i drugih, u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata Područnog ureda u Rijeci Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja KLASA: UP/I-116-02/23-01//256 od 03. listopada 2023., nakon javne i glavne rasprave održane 16. travnja 2026., 06. svibnja 2026. u nazočnosti branitelja okrivljene a u odsutnosti okrivljenice i predstavnika ovlaštenog tužitelja te 10. lipnja 2026. u nazočnosti okrivljenice i njezina branitelja odvjetnika Bojana Adžića , a u odsutnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 10. lipnja 2026. javno objavivši u odsutnosti stranaka i sudionika,

    p r e s u d i o  j e

    I. Okrivljena AŠ kao vlasnica obrta [obrt] za bodypiercing i tattoo, kći BŠ i IŠ, rođena u [adresa] **.**.1999., s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], po zanimanju poslovni tajnik, zaposlena u vlastitom obrtu, s mjesečnim primanjima u iznosu od 1.000,00 eura, neudana, bez djece, prekršajno kažnjavana, protiv koje je u tijeku drugi prekršajni postupak

    na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

    kriva je

    što

    1) u svojstvu poslodavca, protivno odredbi članka 14. stavka 3. ZOR nije sa radnikom ĐŠ iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] koji je dana 18. kolovoza 2023. u 11,00 sati započeo s radom na poslovima piercing majstora ugradnje nakita u tijelo klijentima salona za bodypiercing i tattoo [obrt] na adresi [adresa], II kat, kojim posluje okrivljena u svojstvu poslodavca kao vlasnica obrta, na kojim poslovima je zatečen dana 18. kolovoza 2023, godine u 11,30 sati i koje poslove je obavljao tijekom cijelog inspekcijskog nadzora, a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, budući je radnik radio na poslovima iz registrirane djelatnosti poslodavca, poslove je obavljao na sredstvima rada poslodavca koristeći igle za bušenje, rukavice, maske, alkoholne tufere i preparate za dodatno čišćenje kože za pripremu procesa, koji je ugrađivao nakit koje je vlasništvo salona [obrt], u radnom vremenu određenom po poslodavcu odnosno događanju koje je organizirao poslodavac (Walk-in day za dan 18. kolovoza 2023. godine od 11,00 sati do 19,00 sati), koje poslove je obavljao prema nalozima, uputama i pod nadzorom poslodavca, a predmetni poslodavac s imenovanim radnikom nije sklopio ugovor o radu prije početka rada u pisanom obliku niti mu je prije početka rada uručio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu s prvim danom početka rada 18. kolovoza 2023. godine.

    dakle, obzirom da ugovor o radu nije bio sklopljen u pisanom obliku, nije prije početka rada radniku izdala pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu

    3) u svojstvu poslodavca, protivno odredbi članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, propustila za radnika ĐŠ iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], koji je dana 18. kolovoza 2023. u 11,00 sati započeo s radom na poslovima piercing majstora ugradnje nakita u tijelo klijentima salona za bodypiercing i tattoo [obrt] na adresi [adresa], II kat, kojim posluje okrivljena u svojstvu poslodavca kao vlasnica obrta, na kojim poslovima je zatečen dana 18. kolovoza 2023, godine u 11,30 sati i koje poslove je obavljao tijekom cijelog inspekcijskog nadzora, a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, budući je radnik radio na poslovima iz registrirane djelatnosti poslodavca, poslove je obavljao na sredstvima rada poslodavca koristeći igle za bušenje, rukavice, maske, alkoholne tufere i preparate za dodatno čišćenje kože za pripremu procesa, koji je ugrađivao nakit koje je vlasništvo salona [obrt], u radnom vremenu određenom po poslodavcu odnosno događanju koje je organizirao poslodavac (Walk-in day za dan 18. kolovoza 2023. godine od 11,00 sati do 19,00 sati), koje poslove je obavljao prema nalozima, uputama i pod nadzorom poslodavca, a predmetni poslodavac imenovanog radnika nije prijavio na obvezno zdravstveno osiguranje u zakonom propisanom roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe, najkasnije dana 26. kolovoza 2023.,s prvim danom početka rada 18. kolovoza 2023.

    dakle, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje nije za radnika podnijela prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe

    čime je okrivljena AŠ

    djelom pod 1.) počinila prekršaj iz članka 14. stavka 3. ZOR kažnjiv po članku 229. stavku 2. ZOR u svezi članka 229. stavka 1. točke 3. ZOR

    djelom pod 3.) počinila prekršaj iz članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 80/13, 137/13, 98/19, 33/23 dalje ZOZO) kažnjiv po članku 150. stavku 2. u svezi članka 150. stavka 1. točke 2. ZOZO,

    pa se okrivljenoj AŠ utvrđuju za

    prekršaj pod 1.) na temelju odredbe članka 229. stavku 2. ZOR u svezi članka 229. stavka 1. točke 3. ZOR uz primjenu odredbe članka 37. stavka 2. i 3. točke 1. u svezi članka 33. stavka 1. PZ novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tri stotine eura i nula centi)

    za prekršaj pod 3.) na temelju odredbe članka 150. stavka 2. u svezi članka 150. stavka 1. točke 2. ZOZO uz primjenu odredbe članka 37. stavka 2. i 3. točke 1. u svezi članka 33. stavka 3. PZ novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tri stotine eura i nula centi)

    Na temelju odredbe članka 229. stavka 1. ZOR i drugih, primjenom odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. PZ okrivljenoj AŠ

    i z r i č e s e

    ukupna novčana kazna u iznosu od 600,00 eura (šest stotina eura i nula centi)

    Na temelju odredbe članka 33. stavka 11. PZ okrivljenica je obvezna platiti ukupnu novčanu kaznu u roku od 2 (dva) mjeseca od pravomoćnosti presude.

    Ako ukupna novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

    Na temelju odredbe članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ okrivljenica se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje ukupne novčane kazne uplat i dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne odnosno 400,00 eura (četiri stotine eura i nula centi) smatrat će se da je ukupna novčana kazna u cjelini uplaćena.

    II. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u svezi s odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. PZ okrivljenica je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 eura (pedeset eura i nula centi) koji je dužna uplatiti u roku od 2 (dva) mjeseca od pravomoćnosti presude.

    Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.

    III. U odnosu na okrivljenicu AŠ s podacima kao u točki I izreke na temelju članka 181. stavka 1. točke 4. PZ

    odbija se optužba

    da bi

    2) protivno odredbi članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/24, 119/22) okrivljeni u svojstvu poslodavca propustio radnika ĐŠ rođen **.**.1997. godine OIB [osobni identifikacijski broj] prebivalište [adresa], koji je dana 18. 08. 2023. godine u 11,00 sati započeo sa radom na poslovima piercing majstora, ugradnje nakita u tijelo klijenticama Salona za bodypiercing i tattoo na adresi [adresa], II kat, kojim posluje okrivljena u svojstvu poslodavca, na kojim poslovima je zatečen dana 18. 08. 2023, godine u 11,30 sati, a koje poslove je obavljao tijekom cijelog inspekcijskog nadzora, a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, budući je radnik radio na poslovima iz registrirane djelatnos ti poslodavca, poslove je obavljao na sredstvima rada poslodavca koristeći igle za bušenje, rukavice, maske, alkoholne tufere i preparate za dodatno čišćenje kože za pripremu procesa, koji je ugrađivao nakit koje je vlasništvo salona [obrt], u radnom vremenu određenom po poslodavcu dakle na eventu (događaju) koji je organizirao poslodavac – WALK IN DAY za dan 18.08.2023. godine od 11,00 sati do 19,00 sati, koje poslove je obavljao prema nalozima, uputama i pod nadzorom poslodavca, u zakonskom roku najranije 8 dana prije početka rada a najkasnije prije početa rada prijaviti tijelu obveznog mirovinskog osiguranja

    dakle da radnika koji je započeo s radom dana 18. 08. 2023. godine nije prijavila tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada

    pa da je time počinila prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju.

    IV Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. PZ u odnosu na prekršaj iz točke III . izreke troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ padaju na teret proračunskih sredstava suda.

    Obrazloženje

    1. Ovlašteni tužitelj podnio je 03. listopada 2023. optužni prijedlog protiv okrivljenice zbog prekršaja činjenično opisanih u izreci s prijedlogom da se protiv iste provede prekršajni postupak te da se ista kazni sukladno zakonu.

    1.1. Nakon počinjenja prekršaja Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 105/25), no navedeni zakon nije blaži za okrivljenicu, zbog čega je sukladno članku 3. stavku 3. PZ primijenjen propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen.

    2. Sud je po službenoj dužnosti u činjenični opis prekršaja 1) i 3) iz točke I izreke nakon riječi "kojim posluje okrivljena u svojstvu poslodavca" dodao riječi "kao vlasnica obrta" obzirom da navedeno proizlazi iz uvoda citirane presude te iz cjelokupno utvrđenog činjeničnog stanja. Time se nije zadiralo u identitet optužbe niti je ona izmijenjena na štetu okrivljenice.

    2.1. Također, sud je po službenoj dužnosti izmijenio pravnu kvalifikaciju prekršaja pod 3) iz točke I. izreke koja je u optužnom aktu naznačena kao prekršaj iz članka 120. stavka 3. ZOZO (Narodne novine 80/13 i 137/13). Međutim, ispravnim citiranjem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja i koji je primijenjen u konkretnom slučaju (Narodne novine 33/23) razvidno je kako je članak 120. stavak 3. ZOZO postao članak 120. stavak 4. ZOZO , te da postoji pravni kontinuitet. Obzirom da Sud nije vezan pravnom kvalifikacijom prekršaja kako je ona označena po ovlaštenom tužitelju, ista je po službenoj dužnosti izmijenjena u skladu sa ispravnom zakonskom normom te činjeničnim opisom, a čime nije došlo do prekoračenja optužbe.

    3. U povodu optužnog prijedloga određena je glavna rasprava.

    3.1. Okrivljenica je dostavila pisanu obranu koja je pročitana, a koju je potom nadopunila na glavnoj raspravi.

    3.1.1. U pisanoj obrani navela je kako nije kriva za počinjenje optuženih prekršaja te da su činjenice utvrđene tijekom inspekcijskog nadzora pogrešno interpretirane. To jer da ĐŠ nije bio zaposlen kod okrivljenice niti je s njom imao ugovor o radu ili drugi pravni odnos koji bi imao obilježja radnog odnosa jer da je isti predmetnog dana pristupio prostoru studija isključivo kao privatna osoba i prijatelj okrivljenice radi druženja i razmjene profesionalnih iskustava i znanja iz zajedničke struke. N jegova prisutnost da je bila neformalna i nije predstavljala obavljanje rada za poslodavca. Nije postojao nikakav dogovor o radu, obveza rada niti je postojala naknada za rad. Jedino što je ĐŠ primio od okrivljenice jest razmjena znanja i iskustva te plaćeni obrok, a što da ne predstavlja naknadu za rad. Činjenica da se nalazio u prostoru studija i koristio određena sredstva rada da ne može biti dostatan dokaz postojanja radnog odnosa jer da takve okolnosti ne upućuju na postojanje pravnog odnosa između stranaka već su u konkretnom slučaju rezultat neforma lne i prijateljske interakcije. Time da u konkretnom slučaju nisu ostvarena bitna obilježja radnog odnosa pa samim time da nije postojala niti obveza sklapanja ugovora o radu odnosno prijave na obvezna osiguranja, te da ne postoje obilježja prekršaja koja se okrivljenici stavljaju na teret. Također da iz činjeničnog opisa nije jasno i nedvojbeno razvidno vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja, opis nije preciziran tako da bi se nedvojbeno moglo utvrditi kada je točno prekršaj počinjen što da predstavlja bitan nedostatak optužnog prijedlog. Slijedom navedenog da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, da pravna kvalifikacije proizlazi iz pogrešne pretpostavke o postojanju radnog odnosa te da optužni prijedlog sadrži bitne procesne nedostatke pa se predlaže donošenje oslobađajuće presude.

    3.1.2. Potom je na glavnoj raspravi pred sudom 10. lipnja 2026. dopunila svoju obranu te navela kako se radilo o isključivo prijateljskom događaju gdje je ona pozvala prijatelja ĐŠ kako bi zajedno radili te međusobno si pomagali u učenju novih tehnika body piercinga. Nije joj bila nikakva namjera počiniti bilo kakav prekršaj, u to vrijeme je bila jako mlada i nije razmišljala o posljedicama toga da ĐŠ ne prijavi na mirovinsko i zdravstveno, odnosno da s njime za taj jedini dan ne sklopi ugovor o radu ili nešto slično. Iskreno joj je žao što je došlo do svega ovoga, kaje se, to joj je prvi i zadnji prekršaj iz ove i sličnih domena. Ističe kako je odmah čim joj je dostavljeno rješenje o plaćanju kazne za neprijavljenog radnika od strane Državnog inspektorata istu odmah uplatila. Ukazuje i kako tijekom inspekcijskog nadzora nije pokušavala izbjeći odgovornost već je jasno i bez bilo kakvih izmotavanja ukazala na stvarno činjenično stanje te pokušala ispraviti sve greške koje je napravila.

    3.2. U nazočnosti okrivljenice i njezina branitelja pročitana je dokumentacija dostavljena uz optužni akt.

    3.3. Iz zapisnika Državnog inspektorata od 18. kolovoza 2023. slijedi da je proveden inspekcijski nadzor u obrtu [obrt] u vlasništvu AŠ na adresi [adresa] kat radi nadzora primjene zakona i drugih propisa iz područja radnih odnosa, navedeni su radnici koji su zatečeni neposrednim opažanjem inspektora FŠ, CŠ, AŠ te ĐŠ te je u odnosu na ĐŠ utvrđeno kako je isti u radnom odnosu neprekidno od 01. rujna 2015. kod poslodavca DŠ dok da u trenutku inspekcijskog nadzora nije prijavljen na obvezno mirovinsko osiguranje kod nadziranog poslodavca obrt [obrt]. Propisno upozorena sukladno odredbama PZ, okrivljenica je tijekom inspekcijskog nadzora iskazala kako je ĐŠ njezin dugogodišnji prijatelj koji danas zajedno s njom obavlja usluge piercinga, ugradnje nakita klijenticama jer ga je ona pozvala obzirom je organizirala dan otvorenih vrata te će ĐŠ s njom raditi samo 18. kolovoza 2023. od 11,00 do 19,00 sati. On da kod nje nije zaposlen već je zaposlen u drugom salonu u Zagrebu, nije znala da je trebao imati papire za rad kod nje obzirom se radi o samo jednom danu. Na njegov dolazak ne gleda kao na rad već kao na uslugu prijatelja. Također su tijekom inspekcijskog nadzora uzete izjave FŠ, CŠ i ĐŠ.

    3.4. Iz fotografije objave sa društvene mreže Facebook korisnika [obrt] proizlazi kako se reklamira događanje Walk-in day za dan 18. kolovoza 2023. od 11,00 do 19,00 sati na kojem će usluge pirsanja vršiti AŠ i ĐŠ (korisničko ime @domagojxd)

    3.5. Iz zapisnika Državnog inspektorata od 22. kolovoza 2023. o nastavku inspekcijskog nadzora nad obrtom [obrt] za bodypiercing i tattoo u vlasništvu AŠ utvrđeno je kako ĐŠ, izvršenim uvidom u bazu podataka HZMO, ima status osiguranika na puno radno vrijeme od 8 sati u obrtu [obrt] počevši od 01. listopada 2018., te je kao prilog zapisniku priložen izlistaj iz službene baze HZMO za ĐŠ kao i izvadak iz obrtnog registra za obrt [obrt] vlasnika ZŠ iz [adresa] sa upisanom djelatnošću usluge bodypiercinga i tetoviranja.

    3.6. Iz rješenja Državnog inspektorata od 22. kolovoza 2023. slijedi da je naloženo AŠ kao vlasnici obrta [obrt] da za neprijavljenog radnika uplati iznos od 2.650,00 eura u korist Državnog proračuna u roku 3 dana.

    3.7. Iz zapisnika Državnog inspektorata od 25. kolovoza 2023. o nastavku inspekcijskog nadzora nad obrtom [obrt] za bodypiercing i tattoo u vlasništvu AŠ utvrđeno je kako je istoga dana izvršena provjera naložene uplate novčane kazne te je utvrđeno kako kazna uplaćena od stane poslodavca 22. kolovoza 2023. a zapisniku prileži izvještaj Fina-e za uplate u Državni proračun iz kojeg je razvidna provedena uplata na iznos od 2.650,00 eura uplatitelja obrt [obrt].

    3.8. Prema izvatku iz obrtnog registra za obrt [obrt] za bodypiercing i tattoo slijedi da je isti u radu od 2020. godine te u vlasništvu AŠ.

    3.9. Dalje, u postupku su neposredno ispitani svjedoci viša inspektorica rada AŠF te ĐŠ, dok je obrana na glavnoj raspravi održanoj 10. lipnja 2025. odustala od dokaznih prijedloga za saslušanjem svjedokinja CŠ i FŠ zbog čega iste, iako pozvane i uredno pristupile, nisu ispitane pred sudom.

    3.10. Svjedokinja AŠF, viša inspektorica rada, iskazala je kako se u odnosu na inkriminirani događaj sjeća da su dobili anonimnu prijavu da će se u obrtu [obrt] održavati event i da će tamo raditi radnici koji nisu prijavljeni kod poslodavca. Ta anonimna prijava došla je putem elektroničke pošte jer se sjeća da je uz nju bila i fotografija letka kojim najavljuje predmetni događaj, točnije misli da se radilo o internetskoj objavi sa društvene mreže Facebook. Ona i kolegica su osobno pristupile u poslovni prostor okrivljenice gdje su se predstavile da dolaze kao inspektorice i neposredno su zatekle jednog radnika kako vrši uslugu piercinga na jednoj osobi. Potom su ispitani svi radnici i utvrđeno je stanje kako je to navedeno u zapisniku. Sjeća se da se jedna djelatnica nalazila na recepciji, dok je druga dijelila letke u tom predprostoru, odnosno čekaonici dok su se okrivljena i ta muška osoba nalazile u jednoj zasebnoj prostoriji koja je odvojena od čekaon ice. Ta muška osoba, a kako je već rekla, je u trenutku njihova dolaska obavljala uslugu piercinga na jednoj osobi koja je bila također u toj prostoriji i sjedila na krevetu. Od svih radnika s kojima su obavili razgovore samo ta muška osoba nije bila prijavljena kod poslodavca, već je on bio gostujući, dok u odnosu na korištenje materijala i nakita može reći da je to sve utvrđeno prema izjavi salona, a koji su naveli kako je sve navedeno bilo vlasništvo obrta [obrt]. Utvrdila je da je ta muška osoba poslove obavljala za ovdje okrivljenicu jer da nije tako utvrdila ne bi donijela rješenje kojim je utvrđen neprijavljen rad i gdje je izrečena novčana kazna od 2.650,00 eura zbog neprijavljenog radnika i koji iznos je okrivljenica i platila.

    3.10.1 Na upit branitelja svjedokinja je odgovorila kako se sjeća da je inspekcijski nadzor proveden 18. kolovoza 2023. Na upit koliko je zapisnika sastavljeno, sastavljena su dva zapisnika, jedan prilikom neposrednog izlaska u nadzor kojim se utvrđuje zatečeno stanje te drugi u nastavku nadzora kada se poziva poslodavac u prostorije Državnog inspektorata te obično to uvijek bude unutar tjedan dana. Na upit da li je ovdje okrivljenoj zapisnik od prvog nadzora predala tek po dolasku u Državni inspektorat, odgovaram da je zapisnik stranci predan 18. kolovoza 2023. jer se on sastavlja na licu mjesta i printa na mobilnom printeru. Na upit o njezinoj legitimaciji po dolasku, odgovorila je da se predstavila u predvorju, odnosno zaposlenici na pultu, službeno se legitimirala značkom pri ulasku u objekt, a što je njezina službena dužnost te se također predstavila i okrivljenici. Okrivljenicu je prilikom sastavljanja zapisnika upoznala sa svim pravima i ista je potpisala sve stranice oba zapisnika. Nije razgovarala sa tom osobom koju je zatekla da je navedena muška osoba pirsa, a na upit kako je utvrdila da se radi o klijentu salona, odgovara da je bio event, da su ljudi čekali u redu i bila je puna čekaonica te smatra da je klijent čim leži ili sjedi, i pirsao se. Da li je ta osoba platila uslugu to ne zna ali nije njezina dužnost da to utvrđuje. Na tom screenshotu objave o eventu ne može se sjetiti da li je bilo ime te muške osobe, ali misli da se taj podatak nalazi u spisu. Što se tiče samog držanja okrivljenice, tada stranke prilikom provođenja nadzora može reći da je ona iznimno dobro surađivala, došla je točno u dogovoreno vrijeme te je bila vrlo ugodna i profesionalna. Na pitanje da li ima saznanja da je okrivljenica odmah dan poslije prijavila tu mušku osobu kao radnika na mirovinsko osiguranje odgovara da takvih saznanja nema, ali joj je i u rješenju bilo navedeno da ga nije dužna prijaviti jer nije smisao prijavljivanja radnika koji su kod drugog poslodavca zaposleni na puno radno vrijeme te time osigurani jer nema prava na dvostruko osiguranje u punom radnom vremenu.

    3.10.2. Branitelj okrivljenice i okrivljenica nisu imali primjedbi na iskaz svjedoka.

    3.11. Dalje, neposredno je kao svjedok ispitan ĐŠ koji je iskazao kako se sjeća predmetnog događaja gdje mu se AŠ nekoliko dana ranije javila ako bi htio doći u Rijeku da se podruže i da izmijene tehnike. Povod njegova dolaska nije bio neki poseban događaj, već samo druženje i pokazivanje tehnike jer je on nju ranije pirsao pa joj je htio pokazati način na koji to radi. Kasnije su u salon došli klijenti i on je AŠ tehniku pokazao na jednoj klijentici. Radio je sa materijalom i nakitom koji je u vlasništvu obrta okrivljenice, a klijentica na kojoj je pokazivao tehniku bila je A.

    3.11.1. Na upit suda svjedok je odgovorio da kada ga se pita je li povod njegova dolaska bio druženje ili event, odgovara da je ipak znao da je bio event. Kada je svjedoku predočena objava sa Facebook društvene mreže sa lista 14 spisa, a u kojoj je najavljen kao gostujući umjetnik „@domagojxd“ odgovorio je da se radi o njemu te priznaje da je znao da AŠ organizira dan otvorenih vrata i da je on zbog toga došao u Rijeku. Na upit u kojem vremenu je bio u salonu okrivljenice odgovorio je da je to bilo od 11,00 sati ujutro pa do nekih popodnevnih sati, ne može se sjetiti kada je otišao. Bio je nazočan prilikom dolaska inspektorica u salon s tim da se ne može sjetiti što je točno radio u trenutku njihovog dolaska. On da je u tom periodu bio zaposlen na puno radno vrijeme u obrtu vlasnice ŠŠ u [adresa].

    3.11.2. Svjedoku je pročitan njegov iskaz pred Državnim inspektoratom, a kako je naveden u Zapisniku od 18. kolovoza 2023., i gdje je propisno upozoren, iskazao kako se radi o danu otvorenih vrata, kako je samo za današnji dan dogovoreno da radi kod Rebbece, a inače da on radi u obrtu u Zagrebu. Njega da je AŠ kontaktirala da li bi danas s njom radio piercinge u njezinom salonu i on da će samo danas tu raditi. Tijekom nadzora da je ugrađivao nakit klijenticama, sredstva za rad i nakit koji se ugrađuje da su vlasništvo salona [obrt] dok da on ne nosi nikakvu oprem uza rad, u odnosu na plaćanje da su mu pokriveni troškovi dolaska dok druge iznose da nije dogovorio.

    3.11.3. Nakon pročitanog iskaza, svjedok je naveo kako to jest njegov iskaz, međutim ne u cijelosti, odnosno da je dio doista iskazao, a da je dio ispunjavala sama inspektorica, a na ponovni upit suda odgovorio je da je toga dana u Rijeku došao na event. U obrtu okrivljenice radio je od 11,00 sati pa negdje do popodnevnih sati na način da je ugrađivao piercinge osobama koje su taj dan došle u salon s time da je bilo više takvih osoba, da je radio sa materijalom koji je vlasništvo obrta, dok da mu je plaćen trošak dolaska i da su otišli zajedno na ručak, ali da plaću za rad nije dobio jer istu nije niti tražio, naime radilo se o isključivo prijateljskom dolasku obzirom je okrivljenica vrlo cijenjena osoba u industriji te mu je bila čast doći po njenom pozivu i učiti od nje.

    3.11.2. Branitelj okrivljenice i okrivljenica nisu imali primjedbi na iskaz svjedoka.

    3.12. Branitelj okrivljenice i okrivljenica nisu imali daljnjih dokaznih prijedloga.

    3.13. U završnoj riječi branitelj okrivljenice naveo je kako iz dokaznog postupka proizlazi kako je okrivljenica jasno i okolnosno iskazala u odnosu na terećeno činjenično stanje te da je sa žaljenjem i kajanjem priznala počinjenje predmetnih prekršajnih djela. Ističe kako činjenica što je okrivljenica platila izrečenu joj kaznu od strane Državnog inspektorata u odnosu na neprijavljenog radnika ukazuje na to da se u konkretnom slučaju ispunila specijalna prevencija pa s obzirom na cjelokupno činjenično stanje te da se radi o prvom prekršaju iz ove domene da bi okrivljenica počinila predlaže sudu da prilikom donošenja presude uzme u obzir niz olakotnih okolnosti koje egzistiraju na strani okrivljenice te donese presudu kojom se ublažava novčana sankcija.

    3.13.1. Okrivljenica se u završnoj riječi u cijelosti pridružila navodima svog branitelja.

    4. U odnosu na prekršaje iz točke I izreke.

    5. Odredbom članka 14. stavka 3. ZOR propisano je da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Člankom 229. stavkom 1. točkom 3. i stavkom 2. ZOR propisano je da će se novčanom kaznom kazniti poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi ukoliko u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

    5.1.Odredbom članka 120. stavkom 4. ZOZO propisano je kako se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe. Člankom 150. stavkom 1. točkom 2. ZOZO propisano je kako će se novčanom kaznom kazniti poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi ako postupi protivno navedenom.

    6. Kako to proizlazi iz cjelokupno provedenog dokaznog postupka te obrane okrivljenice koja je u konačnici priznala počinjenje prekršaja u cijelosti, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je ĐŠ dana 18. kolovoza 2023. od 11,00 sati započeo s radom na poslovima piercing majstora ugradnje nakita u tijelo klijentima salona [obrt] na adresi [adresa], II kat kojim posluje okrivljena u svojstvu poslodavca kao vlasnica obrta, da poslovi koje je obavljao tijekom cijelog inspekcijskog nadzora imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos jer je radio na poslovima iz registrirane djelatnosti poslodavca te je koristio sredstva rada poslodavca, odnosno ugrađivao nakit koje je vlasništvo salona [obrt], a poslove je obavljao prema nalozima, uputama i pod nadzorom okrivljenice dok da okrivljenica kao poslodavac s imenovanim radnikom nije sklopila ugovor o radu prije početka rada u pisanom obliku niti mu je prije početka rada uručila pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu s prvim danom početka rada 18. kolovoza 2023. godine, a nit i je predmetnog radnika prijavila na obvezno zdravstveno osiguranje u zakonom propisanom roku od 8 dana, najkasnije dana 26. kolovoza 2023.,s prvim danom početka rada 18. kolovoza 2023.

    7. Obrana okrivljenice u cijelosti je u skladu sa provedenim dokaznim postupkom, posebice Zapisnikom o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 18. kolovoza 2023. i 22. kolovoza 2023., a kojim je proveden nadzor obrta okrivljenice gdje je 18. kolovoza 2023. zatečen ĐŠ kako vrši uslugu pirsanja klijenta u salonu okrivljenice iako nije bio njezin zaposlenik, odnosno navedena osoba bila je prijavljena na puno radno vrijeme u obrtu DŠ u [adresa]. Da ĐŠ nije bio prijavljen kao radnik u obrtu okrivljenice proizlazi iz službenih podataka baze HZMO - a, dok da se radilo o radnom odnosu odnosno poslovima za koje se zasniva radni odnos proizlazi iz iskaza svjedokinje AŠF, više inspektorice rada, koja je iskazala kako je upravo ona izvršila nadzor predmetnog dana u salonu obrta [obrt], tamo da su zatečene tri ženske osobe odnosno okrivljenica te njezine zaposlenice FŠ i CŠ kao i ĐŠ, da je neposredno zatekla jednog radnika, mušku osobu kako vrši uslugu piercinga na klijentu, a u odnosu na korištenje materijala i nakita može reći da je to sve utvrđeno prema izjavi salona, odnosno da je sve bilo vlasništvo obrta [obrt]. Da je ĐŠ bio u radnom odnosu kod okrivljenice 18. kolovoza 2023. te da se radilo o poslovima koji imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos proizlazi i iz objave na društvenoj mreži Facebook koju je postavio korisnik imena " B" i kojim se najavljuje dan otvorenih vrata 18. kolovoza 2023. od 11,00 do 19,00 sati i gdje će usluge pirsanja vršiti AŠ i ĐŠ korisničkog imena „@domagojxd". Isto je iskazao i ĐŠ u svom neposrednom iskazu pred sudom u kojem je naveo kako je upravo zbog organiziranog eventa u salonu okrivljenice došao u Rijeku gdje je radio od 11,00 sati pa negdje do popodnevnih sati na način da je ugrađivao piercinge osobama koje su taj dan došle u salon s time da je bilo više takvih osoba te da su klijenti bili okrivljeničini kao i da je radio sa materijalom koji je vlasništvo obrta. Posljednje, zbog neprijavljenog radnika koji je zatečen 18. kolovoza 2023. na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, okrivljenici je izdano rješenje Državnog inspektorata kojim je naloženo plaćanje novčane kazne od 2.650,00 eura u koristi državnog proračuna, a koju kaznu je okrivljenica platila.

    8. Sve izvedene dokaze sud je prihvatio kao vjerodostojne, posebice materijalnu dokumentaciju u vidu Zapisnika Državnog inspektorata i njihovih priloga , izvatka iz službene baze HZMO te preslike objave sa društvene mreže Facebook te rješenja od 22. kolovoza 2023. uz izvadak FINA-e, obzirom se radi o službenim ispravama u čiji sadržaj sud nema razloga sumnjati. Također, navedeno utvrđenje je u skladu i sa personalnim dokazima u vidu iskaza svjedoka ĐŠ te posebice svjedokinje AŠF koja je kao viša inspektorica rada neposredno provodila inspekcijski nadzor te se radi o službenoj osobi koja nema objektivnog razloga zašto bi neosnovano teretila okrivljenicu, a zbog čega je njezin iskaz sud u cijelosti prihvatio kao istinit i vjerodostojan.

    9. Zbog svega navedenog, sud smatra da je okrivljenica svojim postupanjem ostvarila objektivne elemente optuženih prekršaja 1) i 3) iz točke I. izreke te da je ista kao poslodavac prekršajno odgovorna za skrivljene povrede propisa Zakona o radu i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Okrivljenica je kriva za prekršaje jer je bila dužna i mogla biti svjesna da je njezino postupanje zabranjeno, posebno uz činjenicu višegodišnjeg poslovanja i zapošljavanja radnika.

    10. Odabirući mjere kazne za prekršaje sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

    10.1. Sud je imao u vidu činjenicu da je okrivljena prekršajno kažnjavana osoba i to u tri navrata odlukama policijskih postaja, ali sve zbog prekršaja iz domene Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Dakle, iako je okrivljenica ranije prekršajno kažnjavana, ista nije nikada kažnjavana zbog počinjenja istovrsnih prekršaja iz domene Zakona o radu ili Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a niti se protiv nje radi takvih prekršaja vode paralelni prekršajni postupci. Također, sud je naročito olakotnim cijenio činjenicu priznanja učina prekršaja, iskazano žaljenje i kajanje, činjenicu da obrt okrivljenice posluje od 2020. godine dok da je ovo jedini prekršaj iz domene radnog pravnih odnosa uslijed čega se može zaključiti kako se radi o izoliranom incidentu u postupanju okrivljenice, te posljednje činjenicu da je okrivljenica istoga dana po izdavanju rješenja Državnog inspektorata odmah platila izrečenu kaznu te tako pokušala otkloniti posljedice prekršaja. Posebno otegotnih okolnosti sud nije našao.

    10.2. Upravo iz navedenih razloga sud smatra da na strani okrivljenice postoje takve olakotne okolnosti koje opravadavaju primjenu odredbi o ublažavanju kazni. Upravo je iz navedenog razloga sud novčane kazne za oba prekršaja ublažio ispod zakonom propisanog minimuma kazne.

    10.3. Sud je primjenom članka 39. stavka 1. točke 2. PZ okrivljenici koja je s više radnji počinila više prekršaja za koje joj se istodobno sudi, utvrdio kazne prema zakonu, a zatim za sve te prekršaje izrekao ukupnu kaznu, pri čemu je dužan držati se pravila da je ukupna novčana kazna jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni. Pritom, smatra da će se izrečenom ukupnom novčanom kaznom kako je gore opisano, postići svrha kažnjavanja posebice u vidu specijalne prevencije, da se okrivljenicu odvrati od daljnjeg činjenja prekršaja te da joj se ukaže na nužnost poštivanja pravnih propisa ubuduće, posebice onih iz domene Zakona o radu te pratećih propisa.

    10.4. Okrivljenica ima mogućnost platiti dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom čime će se smatrati da je ukupna novčana kazna u cijelosti plaćena.

    11. Odluka o troškovima u odnosu na prekršaje iz točke I. izreke donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka u kojem su održana tri ročišta za glavnu raspravu te se provodio obimni dokazni postupak, te imovnom stanju okrivljenice, sve primjenom Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13).

    12. U odnosu na točku III. izreke.

    13. Člankom 181. točkom 4. PZ propisano je da će presudu kojom se optužba odbija sud izreći ako je okrivljenik za isti prekršaj već pravomoćno osuđen, oslobođen optužbe ili je postupak protiv njega pravomoćno obustavljen, a ne radi se o rješenju o obustavi postupka iz članka 213. PZ.

    13.1. Iz članka 172. stavka 2. točke 5. ZOMO slijedi da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kazniti za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka protivno članku 112. stavku 1. točki 2. ZOMO.

    13.2. Iz članka 3. stavka 2. Zakona o sprječavanju neprijavljenog rada (Narodne novine broj 151/22 dalje ZSNR) slijedi da je neprijavljeni rad u užem smislu rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima. Iz članka 7. stavka 1. i 2. te 9. i 10. ZSNR slijedi da će u provedbi inspekcijskog nadzora nadležni inspektor, ako utvrdi da je za poslodavca radnik obavljao neprijavljeni rad, rješenjem naložiti poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika i uplatu iznosa od 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske. Žalba protiv rješenja nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

    14. Kako to proizlazi iz spisa predmeta u odnosu na okrivljenu AŠ je rješenjem Državnog inspektorata Klasa: UP/I-116-02/23-01/256 od 22. kolovoza 2023., na temelju članka 7. ZSNR naloženo okrivljenici kao poslodavcu da u roku tri dana od dana dostave rješenja, odnosno do 25. kolovoza 2023. u korist Državnog proračuna uplati iznos od 2.650,00 eura na ime neprijavljenog radnika. Prema izvatku FINA-e za 22. kolovoza 2023. slijedi da je od strane okrivljenice uplaćen navedeni iznos.

    15. Dakle, u konkretnom slučaju okrivljenici je za isti propust, odnosno za isti činjenični supstrat, već izrečena kazna rješenjem Državnog inspektorata pa bi vođenjem prekršajnog postupka za isto djelo došlo do povrede načela ne bis in idem koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava RH, kao i člankom 4. Protokola br. 7. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Presudom Europskog suda za ljudska prava u slučaju I (I v. [adresa], App. no. 55759/079) upozoreno je na načelnu neprihvatljivost konsekutivnog vođenja prekršajnog i kaznenog postupka protiv iste osobe, ako se u oba postupka počinitelju stavljaju na teret iste činjenice, a što je protivno načelu ne bis in idem propisanom u članku 4. protokola 7. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U citiranoj presudi prvostupanjski sud je potvrdio stajalište iznijeto u slučaju Đ v. [adresa], App. no. 14939/03 u kojem se izjednačava sudsko, u ovom slučaju prekršajno, i administrativno kažnjavanje ako je riječ o činjenično istom djelu.

    15.1. Kako je okrivljenici rješenjem Državnog inspektorata RH, Područnog ureda Rijeka Klasa: UP/I-116-02/23-01/256 od 22. kolovoza 2026. naložena uplata novčanog iznosa od 2.650,00 eura za neprijavljenog radnika, a koja je u konačnici i uplaćena, prema stavu ovog suda navedena izrečena upravna mjera predstavlja sredstvo kažnjavanja i ima penalni karakter, pa vođenje prekršajnog postupka povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka kao istog tijela koje je izreklo upravnu mjeru i za isti propust odnosno za isti činjenični supstrat, u konkretnom slučaju predstavlja povredu načela ne bis in idem u smislu članka 4. Protokola 7. Konvencije.

    16. Dakle, donošenjem gore citiranog rješenja i plaćanjem novčane kazne u korist državnog proračuna, a čija je svrha odvraćanje od počinjenja prekršaja, okrivljenica je kažnjena za prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. ZOMO zbog čega sud smatra da je donošenjem toga rješenja, po kojem je okrivljenica u cijelosti i postupila, ista u smislu članka 181. stavka 4. PZ pravomoćno osuđena i za ovdje optuženi prekršaj iz ZOMO.

    17. Slijedom navedenog optužbu za prekršaj opisan od točkom III. izreke je protiv okrivljenice valjalo odbiti.

    18. Odluka o troškovima prekršajnog postupka u odnosu na dio presude kojim je optužba odbijena temelji se na članku 140. stavku 1. i 2. PZ.

    19. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

    U Rijeci 10. lipnja 2026.

    Zapisničar

    Sudac

    Maja Lekić, v.r.

    Sanja Crljen Mrvoš, v.r.

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

    Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud. O žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

    DNA:

    - ovlašteni tužitelj;

    - okr. uz uplatnice

    - branitelj okrivljenice

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.