Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-3346/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ines Kovačević kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja ŠG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Miji Banu, odvjetniku iz Koprivnice, protiv I-protustranke NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], II-protustranke LG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], III protustranke OG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Josipu Mađariću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui d.o.o. iz Zagreba i IV - protustranke FG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj R1-79/2022-69 od 26. svibnja 2023., dana 9. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
I Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj R1-79/2022-69 od 26.svibnja 2023. u dijelu pod točkom I izreke.
II Odbija se zahtjev predlagatelja za naknadom troška žalbenog postupka.
III Odbija se zahtjev II i III protustranke za naknadom troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je donio sljedeće rješenje:
I. Uređuje se međa između nekretnine upisane u kčbr. [katastarska čestica] oranica sa 1466 m2 upisanu u ul. br. 105 k. o. [katastarska općina], i čkbr. [katastarska čestica] oranica sa 3721 m2 upisanu u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]., koje su u vlasništvu predlagatelja ŠG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a prema nekretninama čkbr. [katastarska čestica] dvorište, kućni br.45, dvorišna zgrada, nadstrešnica 2x ukupne površine 2039 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. .[adresa] i čkbr. [katastarska čestica] livada sa 3607 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje su u vlasništvu I-protustranke NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], I-protustranke LG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], III-protustranke OG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u točkama A2-B-C dakle s tim da se točka A uređuje prema posljednjem mirnom posjedu točka C prema suglasnom dogovoru stranaka, a točka B se nalazi na razdiobi čestica, a nalazi se na pravoj liniji između točke A2 i C.
II. Utvrđuje se da je u odnosu na protustranku FG povučen prijedlog za uređenje međe.
III. Nalaže se protustrankama NG, LG i OG da plate predlagatelju ŠG troškove izvanparničnog postupka u iznosu od 509,19 € /3.836,49 kn (slovima: petstodeveteura idevetnaestcenta/tritisućeosamstrotridesetšestkuna i četrdessetdevetlipa) u roku od 15 dana.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu ulaže predlagatelj u dijelu pod točkom I izreke zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka predlažući da drugostupanjski sud ukine prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba predlagatelja je neosnovana.
4. Prvo, drugo i treće protustranka su podnijeli odgovor na žalbu predlagatelja.
5. Ispitujući prvostupanjsku odluku i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53//91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Zakona o vanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 73/91. u daljnjem tekstu: ZVP), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, te nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, na koju neosnovano poziva predlagatelj u žalbi, jer odluka nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati jer ista sadrži jasne i obrazložene razloge o odlučnim činjenicama.
6. Predlagatelj u žalbenim navodima ističe da je sud uredio među protivno zakonu jer uzima određeni pravac kod uređenja međe između dvije nekretnine u vlasništvu predlagatelja te dvije nekretnine u vlasništvu protustranaka ne uzimajući u obzir granicu odnosno među između svake pojedine nekretnine jer se ovakav način uređenje međe ukazuje problematičnim.
7. Predmet spora je uređenje međe između nekretnine upisane u kčbr. [katastarska čestica] oranica sa 1466 m2 upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica] oranica sa 3721 m2 upisanu u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]., koje su u vlasništvu predlagatelja ŠG prema nekretninama čkbr. [katastarska čestica] dvorište, kućni br.45, dvorišna zgrada, nadstrešnica 2x ukupne površine 2039 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica] livada sa 3607 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje su u vlasništvu I-protustranake LG i III-protustranke OG.
8. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:
-da je tijekom ovog postupka umrla protustranka PG te su kao njeni zakonski nasljednicu u ostavinskom postupku utvrđeni ovdje I protustranka NG, II protustranka LG i III protustranka OG,
- da je među strankama nesporna krajnja točka C,
-da je proveden očevid na licu mjesta uz vještaka geodetske struke Tihomira Husnjaka koji je na očevidu u prisutnosti stranaka identificirao čestice koje su predmet uređenja međe te je utvrđeno da je da je u međuvremenu na navedenom području u katastarskoj općini [katastarska općina] provedeno sređivanje zemljišno knjižnog stanja te je prema novim brojevima identificirao čestice tako da je kčbr. [katastarska čestica] oranica sa 1466 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i čkbr. [katastarska čestica] oranica sa 3721 m2 upisanu u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]., u vlasništvu predlagatelja ŠG, a nekretnine čkbr. [katastarska čestica] dvorište, kućni br. 45, dvorišna zgrada, nadstrešnica 2x ukupne površine 2039 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica] livada sa 3607 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], su vlasništvo protustranaka ČG, LG i OG, pravnih sljednika protustranke PG,
-da je na očevidu predlagatelj povukao prijedlog za uređenjem međe u odnosu na IV protustranku FG,
-da su stranke prilikom očevida na licu mjesta krajnju točku C učinile nespornim pa je stoga ta međašna oznaka uređena prema sporazumu stranaka,
-da u odnosu na prvu točku koja se nalazi na najjužnijem dijelu nekretnine stranke nisu mogle postići dogovor prema katastru u točki A a koja točka je evidentirana u novoj izmjeri a koja se nalazi između točke A1 koju je kao međašnu točku pokazao predlagatelj i točke A2 koju su kao međašnu točku pokazale protustranke sve prikazano prema skici vještaka (list 219. spisa),
-da je očevidom na licu mjesta održanog 26.svibnja 2023. utvrđeno da je oranica predlagatelja proširena za 3 metra od zadnjeg stupa predlagatelja, gdje je bilo prethodno granica posjedovanja a zbog čega je pokrenut postupak smetanja posjeda pod poslovnim brojem Psp-12/2021 u kojem je određen prekid postupka do okončanja ovog postupka uređenja međe,
-da u svom iskazu predlagatelj u bitnome navodi da je nakon kupnje nekretnine počeo podizati ogradu prema cesti a u zadnjem dijelu je ostavio prostor kao ulaz na treće gradilište, da je protustranka pomicala posjed nekretnine sve do zadnjeg stupa ograde a zadnje pomicanje je bilo 2015. ali da nije pokretao nikakav spor protiv prednice protustranaka jer nije želio sukob a nakon čega nije bilo pomicanja međe sve do 2019. kada je on preorao sporni dio nekretnine, da mu je prilikom kupnje nekretnine među pokazao prodavatelj JG 2008. a isto to su mu pokazali i djelatnici Općine,
-da je supruga predlagatelja koja je saslušana u svojstvu svjedoka potvrdila navode predlagatelja,
-da protustranke u bitnome navode da su drveni stupovi postojali još od 2011. kao međašni znakovi i na taj način je korištena livada sve do ograde predlagatelja a što se sve može vidjeti na fotografiji koja je snimljena 2011., a tek 2019. je predlagatelj preorao dio njihove nekretnine zbog čega su pokrenuli postupak smetanja posjeda,
-da iz fotografija koje prileže spisu (list 166-169 spisa) je vidljivo kako se razlikuje posjed stranaka sve do betonskog stupa ograde predlagatelja pa je očito da je do tuda bio posjed protustranaka odnosno predlagatelja,
-da na fotografiji sa lista 166 spisa je razvidno da se iza betonskog stupa nalazi drveni stup kao oznaka međe a što navode protustranke te je na fotografiji sa lista 167 slika broj 3 razvidno da se betonski stup nalazi u sjeni iza stupa ograde dok je drveni stup vidljiv na slikama 1 i 3 lista 167 spisa zajedno sa obrađenim nekretninama.
9. Suprotno žalbenim navodima predlagatelja prvostupanjski sud je na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka pravilno zaključio, a s obzirom na priležeće fotografije kao i samih iskaza stranaka, da su ovdje protustranke imale posljednji mirni posjed sve do linije prvog stupa ograde a što proizlazi i iz priležećih fotografija a i sam predlagatelj potvrđuje da su protustranke pomicale svoj posjed sve do zadnjeg stupa ograde a što sve se odvijalo do 2015. ističući da nije htio pokretati spor protiv protustranaka pa stoga isti nije iskoristio ukoliko tako tvrdi svoje pravo na posjedovnu zaštitu u zakonom predviđenim rokovima već je tek 2019. dakle nakon što je pokrenuo ovaj postupak preorao dio nekretnine koje su posjedovale protustranke smatrajući da je to njegovo, dakle poduzeo je radnje 4 godine nakon što su protustranke po njegovim navodima učinile čin smetanja posjeda dok su ovdje protustranke nakon što je predlagatelj preorao sporni dio nekretnine odmah zatražile sudskim putem posjedovnu zaštitu.
10. Suprotno žalbenim navodima protustranke pravilan je pravni zaključak suda da su ovdje protustranke iz svih gore navedenih razloga dokazale da su bile u mirnom posjedu spornog dijela nekretnine stoga je prvostupanjski sud pravilnom primjenom vrlo jasnih pravnih pravila pravnog instituta uređenja međe uredio među na način da je uredio među u točki A2 prema posljednjem mirnom posjedu u smislu odredbe čl. 102. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje: ZV), te do točke C u pogledu koje su stranke postigle sporazum dok se točka B nalazi na liniji između ovih točki između dviju čestica stoga su žalbeni navodi predlagatelja da je ovdje sud propustio urediti među u odnosu na svaku od čestica stranaka potpunosti nejasni jer se radi o spornoj međi uzduž linija susjednih parcela i to s jedne strane parcela ovdje predlagatelja a s druge strane parcela ovdje protustranaka a kako je to prikazano na skici vještaka geodetske struke (list 219 spisa).
11. Prema odredbi čl. 103. st. 1. ZV-a je propisano ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međe) obnovi ili ispravi među, st. 2 istog članka je propisano da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, st. 3. je određeno da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2 ovog članka, sud će obnoviti ili ispraviti među prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi prema pravičnoj ocjeni suda, st. 4. istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima, st. 5. je propisano da od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati, dok je st. 6. predmetnog članka određeno da nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.
12. Prema tome prvostupanjski sud je pravilno primijenio pravna pravila koja su strogo propisana za uređenje međe u smislu naprijed navedenih odredbi čl. 103. ZV- a, a ovdje predlagatelj u parnici može dokazivati svoje pravo vlasništva za sporni dio i da se u skladu s njim označi međa.
13. Također neosnovani su žalbeni prigovori predlagatelja da su u pobijanom rješenju pogrešno navedene čestice i to primjerice “kčbr [katastarska čestica] dvorište kućni broj 45 dvorište, kućni broj 45, dvorišna zgrada nadstrešnica 2 X ukupne površine 2039 m2” jer iz stanja spisa (list 130 spisa) jasno proizlazi identitet čestice koja je ukupne površine 2039 m2, kao i opis nekretnine a što sve ukazuje da se upravo radi o identičnoj nekretnini.
14. Suprotno žalbenim navodima predlagatelja prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da su drveni stupovi postojali od 2011. jer je to razvidno iz fotografija koje datiraju iz rujna 2011. (list 166 spisa).
15. Naime, ovdje valja naglasiti da prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode protivnika.
16. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
17. S obzirom da predlagatelj nije uspio u ovom žalbenom postupku isti je odbijen s potraživanjem troška ovog žalbenog postupka (čl. 154. st. 1. ZPP-a).
18. Protustrankama nije priznat trošak odgovora na žalbu jer isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka (čl. 155. st. 1. ZPP-a).
U Zagrebu 9. lipnja 2026.
Sudac:
Ines Kovačević
