,Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-2186/2026-2
U I M E R E P U B I I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, AE, izvjestiteljice i članice, NE, članice, u pravnoj stvari tužitelja VE pokojnog A /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kojeg zastupa Mirela Perković, odvjetnica iz Sinja, protiv tuženika Grad Sinj /OIB: 03210055420/ Sinj, Dragašev Prolaz 24/I, kojeg zastupa KE, dipl. iur., zaposlenica tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju poslovni broj P-1361/2025 od 23. ožujka 2026., u sjednici održanoj 9. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju poslovni broj P-1361/2025 od 23. ožujka 2026.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom je presudom utvrđeno da je tužitelj vlasnik za cijelo novoformirane [katastarska čestica]k. o. [katastarska općina] koja je nastala od dijela postojeće [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 709 m2, označene slovima A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,A, i novoformirane [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja je nastala od dijela postojeće [katastarska čestica]. [katastarska općina] u površini od 123 m2, označene slovima J,K,L,M,N,J, sve prikazano na Skici izmjere koju je izradio Razmjer d.o.o. za geodetsku djelatnost i usluge, Split, po ovlaštenom, geodetu ZE, u siječnju 2025. i ovlašten tužitelj na temelju presude u zemljišnim knjigama Naslovljenog suda zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama za cijelo na svoje ime uz istovremeni upis brisanja tog prava s imena tuženika (stavak I. izreke) i naloženo tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 800,00 eura sa zateznim kamatama od 23. ožujka 2026. do isplate (stavak II. izreke).
2. Protiv presude žali se tuženik iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. ZPP - a[1] . Predlaže preinaku ili ukidanje pobijane presude slijedom žalbenih navoda.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je neosnovana.
5. Predmet spora je zahtjev na utvrđenje stečenog prava vlasništva (dosjelosti) tužitelja na [katastarska čestica]k. o. [katastarska općina] koja je nastala od dijela postojeće [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 709 m2, označene slovima A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,A, i novoformirane [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja je nastala od dijela postojeće [katastarska čestica]. [katastarska općina] u površini od 123 m2, označene slovima J,K,L,M,N,J, sve prikazano na Skici izmjere koju je izradio Razmjer d.o.o. za geodetsku djelatnost i usluge, Split, po ovlaštenom, geodetu ZE, u siječnju 2025. i vezani zahtjevi radi upisa stečenog prava na temelju zakona u zemljišnoj knjizi.
6. Ispitivanjem prvostupanjske presude nisu utvrđene povrede i propusti koje bi imale značaj bitne povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. Stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se sadržajno poziva tuženik, niti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a). Odlučeno je o zahtjevima iz sudske nadležnosti s osobama koje mogu biti stranke u postupku i pravilno su zastupane, a vezano za koje zahtjeve nije u tijeku druga parnica, pravomoćno suđeno, sklopljena sudska niti s njom izjednačena nagodba, presudom, koja nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.
7. Tumačenje činjenica po tuženiku i zaključci koje iz takvog tumačenja izvodi nema značaj žalbenog razloga nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 355. ZPP-a) niti pogrešne primjene materijalnog prava (članak 356. ZPP-a).
8. Naime, prema pravilima o dosjelosti (izvornom načinu stjecanja vlasništva na tuđoj stvari), kojima je svrha uklanjanje trajnog nesklad između posjeda i vlasništva, uspostavljanje pravnog stanja i dopuna zaštiti pravnog prometa, među kojima su i pravila o izvanrednoj dospjelosti (pravno pravilo iz § 1472. OGZ-a[2] , članak 28. stavak 4. i 5. u vezi s člankom 21. ZOVO[3] , članak 159. stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak 4. u vezi s članak 129. stavkom 1. i članka 114. ZVDSP-a[4] ), u kontinuitetu, uz neznatna odstupanja koja nisu relevantna za predmetni spor, samostalni posjednik nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, županije, jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, i s njima izjednačenih pravnih osoba, stječe dosjelošću vlasništvo pošto njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, samostalan posjed neprekidno traje četrdeset godina, s tim da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su pravni prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar (članak
1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZPP-a)
2 Opći građanski zakon (Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch)
3 Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, broj: 53/1991.)
4 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015. - pročišćeni tekst, 94/2017. - ispravak, u daljnjem tekstu: ZVDSP-a)
160. stavak 2. ZVDSP-a) i da se posjednici smatraju poštenim, osim ako se dokaže suprotno (članak 18. stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak 5. ZVDSP-a).
9. Iz navedenih pravila mjerodavnih za razrješenje spora proizlazi da kod izvanredne dosjelosti ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, već da je posjed bio miran s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost, da se u trenutku ispunjenja pretpostavki stječe vlasništvo stvari (članak 129. stavak 1. ZVDSP-a) i da je na tuženiku bilo dokazati da je posjed tužitelja i njegovih pravnih prednika predmetnih nekretnina bio nepošten.
10. Dovođenjem u vezu materijalnih dokaza (skica vještaka geodete ZE iz siječnja 2025. /list 5./, izvod iz posjedovnog lista /list 7. - 8./, rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-34/1972 /list 9. - 10./, zapisnik od 16. travnja 1975. /list 12. - 13./, povijest promjene na katastarskim česticama /list 62. - 66./) sa neposrednim zapažanjem prvostupanjskog suda na očevidu 8. prosinca 2025. u nazočnosti stalnog sudskog vještaka geodeta ZE, iskazima svjedoka - HE, EE i SE (list 72. - 74.) i ovjerenom izjavom DE rođene EE (list 82.), kao jedini objektivni zaključak ostaje kako ga je u biti formirao i prvostupanjski sud da se pravni prednici tužitelja, a nastavno i tužitelj od 1953. godina nalaze u mirnom i kontinuiranom posjedu predmetnih nekretnina s uočljivom voljom držanja kao svojih i da to manifestiraju na očigled.
11. Prema tome, kako za odluku na utvrđenje stečenog prava vlasništva tužitelja na predmetnim nekretninama po pravilima o izvanrednoj dosjelosti nije odlučan naslov tužitelja kao posjednika (niti njegovih pravnih prednika), već činjenica da je posjed prednika tužitelja i tužitelja bio miran s uočljivom voljom držanja nekretnina kao svojih i da su se ponašali kao vlasnici kontinuirano od 1953. godina, što kao izvjesno proizlazi iz rezultata raspravljanja, to su bez utjecaja na pobijanu odluku pod stavkom I. izreke žalbeni navodi tuženika koji se svode na neargumentiranu a time i neosnovanu konstataciju da tužitelj nema kakvoću posjeda za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, očito ispuštajući iz vida da se posjed smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno (članak 18. stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak stavak 5. ZVDSP-a / članak 72. stavak 3. ZOVO-a) i da tijekom postupka nije niti pokušao dokazivati nepoštenost posjeda predmetnih nekretnina po tužitelju i njegovim pravnim prednicima.
12. S obzirom na činjenicu da su tužitelj i njegovi pravni prednici u mirnom posjedu s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje kontinuirano najkasnije od 1953. (prema prvom popisu čestica), da se kroz sve vrijeme ponašaju kao vlasnici i svoja vlasnička prava manifestiraju na očigled, da tuženik nikada nije osporavao vlasništvo pravnim prednicima tužitelja, a ni tužitelju, sama okolnost što tužitelj nije provjeravano stanje zemljišne knjige ne čini posjed pravnih prednika tužitelja i tužitelja nesavjesnim (nepoštenim), budući da su na temelju navedenih okolnosti, osnovano vjerovali da su vlasnici, zbog čega im se propust da izvrše uvid u zemljišnu knjigu, ne može stavljati na teret, u smislu da su bili nepošteni posjednici kroz vrijeme potrebno za izvorno stjecanje vlasništva predmetnih nekretnina po pravilima o izvanrednoj dosjelosti.
13. Bez utjecaja je na konačnu odluku i ustrajavanje tuženika na stavu da se u vrijeme za stjecanja vlasništva po pravilima o dosjelosti na nekretninama koje su 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu ne računa i vrijeme proteklo prije toga (8. listopada 1991.), budući da iz povijesti promjena na katastarskim čestima koje tuženik nije osporavao proizlazi da su pravni prednici tužitelja i tužitelj u posjedu predmetnih nekretnina od 1953., a što znači da je vrijeme za izvanrednu dosjelosti (40 godina) isteklo prije 17. studenoga 1999. (kada je donesena Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske kojom je ukinuta odredba članka 388. Stavka 4. ZVDSP-a).
14. Dakle, prvostupanjski je sud na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kad je prihvatio tužbeni zahtjev na utvrđenje i vezane zahtjeve usmjerene na uklanjanje trajnog nesklad između posjeda i vlasništva i uspostavljanjem pravnog stanja vezano za predmetnu nekretninu.
15. Kako tuženik ne navodi konkretne povrede i propuste koje je po njemu počinio prvostupanjski sud vezano za odluku o troškovima u dijelu pod stavkom II. izreke, već se samo poziva na formulaciju razloga zbog kojih se i ta odluka može pobijati, a drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima (članak 365. stavak 2. ZPP-a), to prvostupanjska odluka o troškovima pod stavkom II. izreke ostaje neizmijenjena.
16. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci (članak 368. stavak 1. ZPP-a).
U Zagrebu 9. lipnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Nika Grospić Ivasović
