REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2109/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OO, iz [adresa]), [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Milica Nenadović Timarac, odvjetnica u Sisku, protiv tuženice Republika Hrvatska, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Sisku, radi utvrđenja vlasništva, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi, poslovni broj Gž- 248/2024-3 od 3. veljače 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Glini, poslovni broj P-481/2021-20 od 25. siječnja 2024., na sjednici održanoj 9. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovni broj Gž-248/2024-3 od 3. veljače 2025. Zahtijeva trošak postupka u povodu tog prijedloga.

2. Prijedlog je podnesen pozivom na odredbu čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja kojega predlagateljica smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, koje glasi: „Imajući u vidu pravne stavove izražene u odlukama Europskog suda za ljudska prava Trgo protiv Hrvatske br. 35298/04, Radomilja i drugi protiv Hrvatske br. 37685/10, Jakeljić protiv Hrvatske br. 22768/12 te Odluku Velikog vijeća u predmetu Radomilja i drugi protiv Hrvatske (Zahtjevi br. 37685/10 i 22768/12) od 20. ožujka 2018., je li moguće stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile vlasništvo zemljišne zajednice?“.

3. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.

4. Prijedlog nije osnovan.

5. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. i čl. 385.a st. 1. ZPP ovaj sud je ocijenio da nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP jer je riječ o pitanju o kojem je ovaj sud već zauzeo pravno shvaćanje, te pobijana odluka ne odstupa od pravnog shvaćanja ovoga suda iznesenog u odluci Rev-1355/2021 od 17. prosinca 2024., te Rev-15/2023-2 od 19. veljače 2025., Rev- 491/2024-2 od 5. studenoga 2025. i Rev-82/2024-2 od 21. siječnja 2025. itd., a u kojima su izražena shvaćanja da

- je moguće stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u vlasništvu zemljišne zajednice i na kojima je bilo potom upisano pravo vlasništva za korist Republike Hrvatske;.

- da je za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama na kojima je bilo upisano pravo vlasništva za korist Republike Hrvatske, samostalni posjednik nekretnine može steći pravo vlasništva ako je kao samostalni posjednik nekretnine, čiji je posjed bio zakonit, istinit i pošten, te je istu samostalno posjedovao protekom 20 godina ili ako je njegov posjed bio barem pošten kada je nekretninu samostalno posjedovao protekom 40 godina;

- te da „Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 - dalje: ZVDSP), nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo 17. studenog 1999., posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.“.

6. Nije riječ niti o pitanju u odnosu na koje bi bilo potrebno preispitati postojeću, jedinstvenu, sudsku praksu.

7. Stoga je prijedlog za dopuštenje revizije odbijen na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP.

Zagreb, 9. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća

dr. sc. Jadranko Jug