Poslovni broj: Usž-4463/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Vlaha Bassegli Gozze i Kristine Senjak Krunić, članova vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice CP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Ivo Juričko, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Juričko & partneri d.o.o., Split, Ćiril-Metodova 38, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđivanja građevne čestice, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv točke I. i II. izreke presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2110/2024-7 od 14. kolovoza 2025., na sjednici vijeća održanoj 9. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuju točke I. i II. izreke presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2110/2024-7 od 14. kolovoza 2025.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda (točkom I. izreke) odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-350-05/23-08/102, URBROJ: 531-03-4-24-5 od 5. srpnja 2024. i rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostave Solin, KLASA: UP/I - 350-05/19-05/000061, URBROJ: 2181/1-11-00-06/01-23-0051 od 25. srpnja 2023. Točkom II. izreke presude odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora, a točkom III. izreke presude odbijen je zahtjev zainteresiranih osoba za isplatu iznosa od 1.200,00 eura na ime materijalnih i nematerijalnih troškova. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice i žalba ĆP izjavljena protiv navedenog prvostupanjskog rješenja kojim je, povodom zahtjeva ovdje zainteresiranih osoba, utvrđeno da građevnu česticu slobodnostojeće stambene zgrade i dvije pomoćne zgrade (garaže i spreme) čini [katastarska čestica] i [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 1323 m² kako je to prikazano na kopiji katastarskog plana koji je sastavni dio tog rješenja.
2. Tužiteljica u žalbi u bitnom navodi da zainteresirane osobe nisu bile aktivno legitimirane za pokretanje predmetnog upravnog postupka jer u trenutku podnošenja zahtjeva SP nije bila upisana kao suvlasnica [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a ŠP nije bio upisan kao suvlasnik [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je naveo i tuženik u svom rješenju od 6. veljače 2023. Isti su tek 2024. godine uknjiženi kao suvlasnici svih triju nekretnina pa nisu imali pravni interes za pokretanje predmetnog postupka utvrđivanja građevne čestice. Pri tom upućuje na odredbu članka 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14.) prema kojoj za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitog upravljanja potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Posebno ističe da zainteresirane osobe imaju mogućnost na temelju predmetnog rješenja o utvrđivanju građevne čestice sačiniti geodetski elaborat na temelju kojeg se može izvršiti spajanje tri nekretnine u jednu, a nakon toga i pokretanje parničnog postupka kojim imaju mogućnost isključiti tužiteljicu iz vlasničke strukture. Upućuje na odluku Upravnog suda u Rijeci te na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-5095/2017 od 3. prosinca 2019. prema kojoj su državna i druga tijela, u svim slučajevima u kojima stranke istaknu prigovor zadiranje u pravo vlasništva zajamčeno člankom 48. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14. -dalje: Ustav), dužna osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva za poštovanjem i zaštitom jamstva prava vlasništva i njemu suprostavljenog zahtjeva koje predstavlja javni interes odnosno interes trećih osoba. Predlaže uvažiti žalbu i poništiti osporene dijelove presude i sam Sud da otkloni nedostatke i presudom riješi stvar podredno predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Zainteresirane osobe u odgovoru na žalbu u bitnom navode da tužiteljica odugovlači predmetni postupak. Smatraju kako nije pravno odlučno pozivanje tužiteljice na presudu Upravnog suda u Rijeci jer ovdje nije riječ o istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. Naime, u tom predmetu oblik čestice nije bio u skladu sa zakonom, a tužiteljica nije sudjelovala u postupku. Ističu da je otac tužiteljice darovao dio predmetne stambene zgrade bratu ĆP te da su ostali suvlasnici, ĆP i HP, odustali od osporavanja rješenja tuženika. Dodaje da tužiteljica ni njezin otac nisu obrađivali predmetno zemljište te je isto bilo zapušteno. Predlažu odbiti žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u usporavanom dijelu i u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima -"Narodne novine", broj: 36/24.- dalje: ZUS) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita. Prvostupanjski sud je za svoju odluku naveo valjano obrazložene razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
7. Prema ocjeni ovog Suda pravilno je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice i potvrdio rješenja javnopravnih tijela koja su pozivom na odredbu članka 157., 158. i 159. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.-dalje: ZPU) ocijenila da su ispunjeni uvjeti za utvrđivanje građevinske čestice po zahtjevu ovdje zainteresiranih osoba na način kako je to određeno rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela.
8. Naime, nije sporno da je pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju, povodom zahtjeva ovdje zainteresiranih osoba i ĆP, KLASA: UP/I 361-02/13-02/5573, URBROJ: 2181/1-11-06/04-15-0009 od 11. svibnja 2015. ozakonjena završena, slobodnostojeća manje zahtjevna stambena zgrada, građevinske bruto površine 370, 54 m², katnosti: suteren + prizemlje + 1. kat + kosi krov, sve detaljno opisano u izreci tog rješenja i završena slobodnostojeća pomoćna zgrada, tlocrtne površine 38,19 m², katnosti prizemlje, u kojoj se nalaze dvije garaže, koje su zgrade izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a za pomoćnu građevinu-spremište izgrađenu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdana je, povodom zahtjeva ovdje zainteresirane osobe SP, uporabna dozvola za građevine izgrađene do 15. veljače 1968., KLASA: UP/I -361- 05/17-30/000017, URBROJ: 2181/1-11-00-06/0-17-0005 od 1. prosinca 2017.
9. Prvostupanjskim rješenjem određena je građevna čestica odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine na način da se isto formira od [katastarska čestica] (zk.č. [katastarska čestica]), k.č.z. [katastarska čestica] (zk.č. [katastarska čestica]) i kat. čest. zem. [katastarska čestica] (zk.č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina]. Ovo je potvrđeno rješenjem tuženika, uz obrazloženje, između ostalog, da je predložena građevna čestica u skladu s Prostornim planom uređenja Grada [adresa] („Službeni vjesnik Grada Solina“, broj 4/06., 4/08., 6/10., 5/14., 6/15., 5/17., 12/17., 4/22. i 6/22.) i Generalnim urbanističkim planom Grada [adresa] („Službeni vjesnik Grada Solina“, broj 5/06., 12/06., 4/08., 9/12., 5/14., 7/15., 7/18., 4/22. i 6/22.) te se takvim oblikom i veličinom predmetne građevne čestice omogućava redovita uporaba postojeće građevine, a tužiteljica isto svojim žalbenim navodima ne čini spornim .
10. Prvostupanjski sud je već u obrazloženju pobijane presude pravilno naveo da su predmetni upravni postupak pokrenule ovdje zainteresirane osobe, supružnici ŠP i SP, sad suvlasnici za ukupno 1/5 dijela predmetnih k.č.z. [katastarska čestica] (zk.č. [katastarska čestica]), [katastarska čestica] (zk.č.[katastarska čestica]) i [katastarska čestica] (zk.č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina]. Također, po zahtjevu istih je ozakonjena predmetna stambena i pomoćna građevina (garaža), te je po zahtjevu zainteresirane osobe SP izdana uporabna dozvola za navedenu pomoćnu građevinu (spremište). S obzirom na takvo stanje stvari, i po ocjeni ovog Suda pravilno je smatrao prvostupanjski sud da su ovdje zainteresirane osobe dokazale pravni interes za pokretanje postupka utvrđivanja građevne čestice u konkretnom slučaju, te se prigovori tužiteljice istaknuti u tom pravcu otklanjaju kao neosnovani.
11. Nadalje i imajući na umu izričitu odredbu članka 158. stavka 3. ZPU-a prema kojoj rješenje o utvrđivanju građevne čestice nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdano, pravilno su javnopravna tijela i prvostupanjski sud smatrali da nisu pravno odlučni prigovori tužiteljice u pogledu povrede njezinog prava vlasništva na dijelu predmetnog zemljišta na kojem se utvrđuje građevna čestica.
12. Kraj takvog stanja stvari, Sud ne nalazi osnovanim žalbene prigovore tužiteljice. To tim više što tužiteljica pravilnost osporene presude u stvari pobija pozivajući se na iste činjenice i dokaze na koje se poziva prvostupanjski sud, ali ih drugačije tumači , dajući svoje viđenje i ocjenu činjeničnog stanja utvrđenog u postupku te svoju interpretaciju primijenjenog materijalnog prava, što nije pravno odlučno za ocjenu zakonitosti osporene presude.
13. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci presude (točka I.), a temeljem odredbe članka 147. stavka 1. ZUS -a odbiti zahtjev tužiteljice za naknadu troškova sastava žalbe jer sa žalbom nije uspjela.
U Zagrebu 9. lipnja 2026.
Predsjednica vijeća
Ana Berlengi Fellner