Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-972/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Vlatke Fresl Tomašević, predsjednika vijeća, Tomislava Aralice, člana vijeća i suca izvjestitelja te Ilijane Petyo, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Draženka Buntak, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice UP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Vladimir Simić, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2122/2023- 27 od 22. prosinca 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 9. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2122/2023-27 od 22. prosinca 2025. u pobijanom dijelu pod stavkom I., III. i IV. izreke.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
„I. Nalaže se tuženici UP, [adresa] isplatiti tužitelju KP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 3.780,00 EUR sa zateznom kamatom počev od 25. kolovoza 2023. do isplate, sve to do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
II. Odbija se tužitelj sa dijelom zahtjeva za isplatu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za uništenu odjeću u iznosu od 250,00 EUR sa zateznom kamatom počev od 25. kolovoza 2023. do isplate, a sve to do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku 15 dana.
III. Tuženica je dužna naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka od 1.700,13 EUR sa zakonskim zateznim kamatama počev od 22. prosinca 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
IV. Odbija se tuženica sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.“
2. Protiv dijela navedene presude pod stavkom I., III. i IV. izreke žali se tuženica zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19– u daljnjem tekstu ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Neosnovano tuženica u žalbi navodi da je donošenjem pobijane presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, jer nema proturječja između razloga te presude i stanja spisa pa stoga ta presuda nema nedostatka zbog kojih se ne može ispitati.
5. Nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima tužitelj temelji svoj zahtjev i kojima ih tuženica pobija te na osnovi izvedenih dokaza i njihovom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) pravilno i potpuno utvrdio činjenice odlučne za donošenje zakonite odluke u ovom sporu.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja kojim od tuženice potražuje naknadu štete za štetni događaj koji se desio dana 15. srpnja 2022.
7. Među parničnim strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja.
8. Među strankama je sporna odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja i time osnov i visina tužbenog zahtjeva.
9. Sud prvog stupnja djelomično je prihvatio, a djelomično odbio tužbeni zahtjev utvrdivši sljedeće za postupak odlučne činjenice:
- da se dana 15. srpnja 2022.g. oko 04:00 sata nalazio tužitelj u stanu svoje tadašnje djevojke, ovdje tuženice UP, na adresi [adresa] u [adresa],
- da dovodeći ih u svezu sa priležećom dokumentacijom u spisu proizlazi kako su stranke u vrijeme štetnog događaja bile u vezi, a da su predmetne večeri slavili rođendan u stanu tuženice, da su konzumirali alkohol, da je tužitelj nakon što je uzeo mobitel tuženice i shvatio kako tuženica održava kontakt sa bivšim dečkom, isti bacio na pod balkona i razbio ga, dok je tuženica u namjeri da nanese ozljede tužitelju, iz svoje sobe uzela nož, duljine oštrice oko 15 cm, prišla tužitelju te mu zadala ubodne rane opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji,
- da iz opisa štetnog događaja po tuženici proizlazi da je do napada tuženice na tužitelja došlo iz razloga što je tuženica uhvaćena u prikrivanju odnosa sa bivšim dečkom, a što je tužitelj saznao predmetne večeri kada je tuženici oduzeo mobitel i da je otuđenje mobitela tuženice zapravo bio uzrok njezinog napada na tužitelja,
- da u konkretnom slučaju između takve radnje tužitelja i nastanka štete nema nikakve uzročne veze jer verbalni sukob i bacanje mobitela nisu doveli do teških tjelesnih ozljeda tužitelja, već jedino i isključivo protupravno postupanje tuženice,
- da iz pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu, posl. br. Km -2/22 od dana 01.02.2023. proizlazi kako je tuženica proglašena krivom „što je dana 15. srpnja 2022.g., oko 04.00 sati, u [adresa], KPT, u stanu u kojem je bila sa svojim dečkom KP, a nakon što su se međusobno verbalno sukobili i nakon što joj je KP uzeo mobilni telefon iz ruke, te isti bacio na pod balkona i razbio ga, u nakani da KP usmrti, iz svoje sobe uzela nož, duljine oštrice oko 15 cm te došla do oštećenika KP koji se nalazio na balkonu i nekoliko ga puta ubola sa navedenim nožem, i to u predjelu struka, desne nadlaktice i leđa, uslijed čega je oštećenik KP zadobio ozljede u vidu ubodne rane u lijevom slabinskom području, ubodne rane na desnoj strani leđa i ubodne rane na desnoj nadlaktici, nakon čega je sa balkona stana odbacila navedeni nož i udaljila se iz stana, dakle, s namjernom da ubije drugoga poduzela radnje koje prostorno i vremenski neposredno prethode ostvarenju bića kaznenog djela ubojstva, čime je počinila kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvo u pokušaju – opisano i kažnjivo po čl. 110. u svezi čl. 34. st. 1. KZ/11.“,
- da je tužitelj zadobio tjelesne ozljede opisane u nalazu i mišljenju vještaka te zbog istih trpio fizičke bolove, strah i smanjila mu se životna aktivnost za 5% s psihijatrijske strane, da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega, time da navedeno među strankama nije sporno,
to sud prvog stupnja zaključuje:
- da nema uzročne veze između nastanka štete i radnje oštećenika te time nema niti odštetne odgovornosti oštećenika jer ta radnja nije ni u kakvoj uzročnoj vezi sa nastankom štetnog događaja i nastankom štete,
-da iz pravomoćne kaznene presude proizlazi kako je predmetno ponašanje tuženice ocijenjeno kao kazneno djelo počinjeno s namjerom (dolus) djelo pri kojem je počinitelj svjestan (ili je dužan i mogao bi biti svjestan) svojega čina te ga želi počiniti, ili barem pristaje na to pa da samim time je ovakva vrsta krivnje teža i iziskuje veću odgovornost počinitelja u konkretnom slučaju ovdje tuženice,
- da poduzete radnje tuženice i to nanošenje teških tjelesnih ozljeda u vidu teških ubodnih rana nožem nisu bile primjerene situaciji, te je ista mogla odustati od počinjenja kaznenog djela i udaljiti se slijedom čega eventualni verbalni sukob koji je prethodio nastalom štetnog događaju ne može eskulpirati tuženicu niti umanjiti njenu odgovornost za nastalu štetu, pa je stoga prvostupanjski sud zaključio da je tuženica u cijelosti odgovorna za predmetni događaj,
- da tužitelju pripada pravo na naknadu štete u ukupnom iznosu od 3.780,00 EUR, sve sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 25. kolovoza 2023., kao dana stabilizacije zdravstvenog stanja tužitelja.
10. Slijedom navedenih utvrđenja prvostupanjski sud odlučuje kao pod t. I. izreke pobijane odluke.
11. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud jer s potrebnom sigurnošću proizlazi iz rezultata postignutih raspravljanjem i jer ga tuženica svojim žalbenim navodima nije uspjela dovesti u sumnju.
12. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08 i 125/11 - u daljnjem tekstu: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok sukladno odredbi čl. 1049. st. 1. ZOO-a krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom.
13. S obzirom na utvrđene okolnosti neposredno prije i u trenutku nastanka štetnog događaja, po mišljenju ovog suda tuženica je kriva za nastanak predmetnog štetnog događaja, sukladno odredbi čl. 1045. st. 1. ZOO-a, jer je fizički napala tužitelja i ozlijedila ga budući tuženica nije dokazala suprotno, jer nikakva isprovociranost tuženice verbalnim sudjelovanjem tuženika ne može predstavljati opravdanje za fizički napad i ozljeđivanje.
14. Visina naknade štete pravilno je dosuđena sukladno odredbi čl. 19. i 1100. ZOO - a, a tuženica u žalbi niti ne prigovara visini te naknade.
15. Odluka o troškovima postupka pravilna je zakonita kako po osnovi (čl. 154. st. 3. ZPP-a) tako i po visini dosuđenog iznosa (čl. 155. st. 1. ZPP-a), time da tuženica određeno niti ne prigovara načinu obračuna te broju i vrstama radnji za koje je dosuđen parnični trošak, a ovaj sud na pravilnost iste ne pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.
16. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 9. lipnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Vlatka Fresl Tomašević
