,Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-4290/2025-2
U I M E R E P U B I I K E H R V A T S K E,
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Jadranke Travaš, kao predsjednice vijeća, Roberte Pandža, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Ksenije Grgić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja TE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Mija Milaković, odvjetnica u Koprivnici, Frana Galovića 6 i 2. tužiteljice BE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , sada na adresi u ,[adresa], protiv ,1. tuženog ,VE, ,OIB: [osobni identifikacijski broj] i ,2. tužene ,EE, ,OIB: [osobni identifikacijski broj] oboje iz [adresa],, koje oboje zastupa punomoćnik, Bruno Čer,, odvjetnik, u Koprivnici,, Hrvatske državnosti 11a,, radi ukidanja prava služnosti puta, odlučujući o žalbi tuženika, protiv presude Općinskog suda u Koprivnici,, poslovni broj P-214/2019-82, od 11. travnja 2025.,, u sjednici vijeća održanoj dana 9. lipnja 2026.,
, p r e s u d i o j e
I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj P- 214/2019-82 od 11. travnja 2025. i sudi:
1. Odbija se tužbeni zahtjev 1. tužitelja TE i 2. tužiteljice BE koji glasi:
"I. Ukida se put služnosti preko nekretnina tužiteljice BE iz [adresa] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] klijet i voćnjak u Draganovcu sa 700 m2 i čkbr. [katastarska čestica] put u Draganovcu sa 53 m2, te preko nekretnine tužitelja TE iz [adresa] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] [adresa], dvorište sa 396 m2 i kuća, [adresa] sa 59 m2 za korist nekretnina tuženika VE i EE, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , oboje iz [adresa] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] livada u Draganovcu SA 192 m2, kčbr. [katastarska čestica] Sveučilište Vinograd Draganovcu SA 263 M2 I kčbr. [katastarska čestica] livada u Draganovcu Sa 347 m2 te iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] voćnjak u Draganovcu SA 328 M2 I kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvor u Draganovcu SA 568 m2.
II. Tuženici su dužni prestati izvršavati sadržaj služnosti puta preko nekretnina tužitelja opisanog u točki I izreke ove presude.
III. Tuženici AB i KL su dužni naknaditi troškove parničnog postupka tužitelju PI u iznosu od 1.954,14 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz čl. 29 ZOO-a, odnosno po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine počevši od dana donošenja ove presude 11. travnja 2025. pa do konačne isplate, sve to you roku 15 dana."
2. Nalaže se 1. tužitelju IO i 2. tužiteljici AS naknaditi 1. tuženom ZT i 2. tuženoj JK, parnični trošak u iznosu 5.087,50 eura, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se 1. tužitelju HK i 2. tužiteljici GH naknaditi 1. tuženom HJ i 2. tuženoj GF žalbeni trošak u iznosu od 396,84 eura, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I. Ukida se put služnosti preko nekretnina tužiteljice BE iz [adresa] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] klijet i voćnjak u [adresa] sa 700 m2 i čkbr. [katastarska čestica] put u [adresa] sa 53 m2, te preko nekretnine tužitelja TE iz [adresa] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] [adresa], dvorište sa 396 m2 i kuća, [adresa] sa 59 m2 za korist nekretnina tuženika VE i EE, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , oboje iz [adresa] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] livada u [adresa] SA 192 m2, kčbr. [katastarska čestica] Sveučilište Vinograd [adresa] SA 263 M2 I kčbr. [katastarska čestica] livada u [adresa] Sa 347 m2 te iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] voćnjak u [adresa] SA 328 M2 I kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvor u [adresa] SA 568 m2.
II. Tuženici su dužni prestati izvršavati sadržaj služnosti puta preko nekretnina tužitelja opisanog u točki I izreke ove presude.
III. Tuženici VE i EE su dužni naknaditi troškove parničnog postupka tužitelju TE u iznosu od 1.954,14 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz čl. 29 ZOO-a, odnosno po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine počevši od dana donošenja ove presude 11. travnja 2025. pa do konačne isplate, sve to you roku 15 dana.".
2. Navedene protiv presude žale se tuženici zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" , broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP). Predlažu pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda. Zahtijevaju i naknadu troška za sastavljanje žalbe po punomoćniku odvjetniku zajedno s PDV-om u iznosu od 343,75 eura, te trošak sudske pristojbe za žalbu u iznosu od 292,91 eura.
3. Žalba tuženika je osnovana.
4. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.
5. Prvostupanjski sud je utvrdio sve činjenice koje su odlučne i bitne za donošenje sudske odluke u ovome sporu, međutim, na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja izveo je pogrešan zaključak o tome da je pravo služnosti puta koje je predmetom ovoga spora, izgubilo razumnu svrhu te da postoji drugi prikladniji ili jednako prikladan prolaz do nekretnina tuženika, slijedom čega je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
6. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja (koji su uskladili podneskom od 15. srpnja 2022. s izvršenim promjenama u zemljišnoj knjizi), za ukidanjem služnosti puta (prolaza i provoza) preko nekretnina oboje tužitelja (i to nekretnine 1. tužitelja: kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te nekretnina 2. tužiteljice: kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), za korist nekretnina tuženika (kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), s time da postavljeni tužbeni zahtjev temelje na tvrdnji da se tuženici preko njihovih nekretnina prevoze radi svoje komocije, s obzirom na to da imaju pristup s javnog puta koji odbijaju sebi izgraditi, pri čemu da tuženici predmetni put ne koriste samo za dolazak na svoju nekretninu, već da se svakodnevno, i to više puta dnevno, provoze preko nekretnina tužitelja, prevoze gnoj, poljoprivredne proizvode i drvo, koristeći ga kao da je javni put po kojem mogu neograničeno provoziti svakojakim strojevima i za razne potrebe (koje nemaju veze s povlasnim nekretninama), upirući i na to da tuženici sadržaj služnosti puta ne izvršavaju na način propisan odredbom čl. 177. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV), a što tužitelji nisu dužni trpjeti, slijedom čega pozivom na odredbu čl. 242. ZV-a traže ukidanje služnosti puta (jer da su tuženici dužni do svojih nekretnina urediti pristup s javnog puta).
7. Iz postupka koji je proveo prvostupanjski sud proizlazi:
- da između stranaka nije sporno da je 1. tužitelj vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je 2. tužiteljica vlasnica nekretnina kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- da između stranaka nije sporno da su tuženici suvlasnici, svaki u 1/2 dijela, nekretnina kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- da između stranaka nije sporno da na predmetnim nekretninama tužitelja u zemljišnoj knjizi nije uknjiženo pravo služnosti puta u korist nekretnina tuženika, postojanje koje služnosti puta (preko predmetnih nekretnina tužitelja, za korist nekretnina tuženika), između stranaka također nije sporno,
- da je na temelju izvedenih dokaza utvrđeno da je služnost puta osnovana i da nije prestala,
- da je vezano za pravo služnosti predmetnog puta između pravnih prednika tužitelja (AB i GT), pred Općinskim sudom u Koprivnici vođen postupak radi prestanka prava služnosti prolaza i provoza, protiv tuženih ZT, GR, A i ZT, A i GE, OI, GD te ovdje tuženika DS i VC, , ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,, ,u kojem je 31. srpnja 1992. donesena presuda poslovni broj P-593/92-13, kojom je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja radi prestanka prava stvarne služnosti prolaza i provoza zasnovanih na teret nekretnina [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica] upisanih u [broj ZK uloška] [katastarska općina] te [katastarska čestica] i [katastarska čestica] upisanih u [broj ZK uloška] [katastarska općina] u korist tamo tuženika, te da se tuženicima zabrani svaki daljnji prolaz i provoz preko nekretnina tužitelja, koja presuda je potvrđena presudom Okružnog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-2174/92-2 od 10. prosinca 1992.,
- da je naprijed navedena presuda donesena 31. srpnja 1992. na temelju stanja utvrđenog u vrijeme njezina donošenja, a da u ovom postupku tužitelji tvrde da su se okolnosti u međuvremenu promijenile te da tuženici koriste put služnosti na način da su izvršavanje služnosti u međuvremenu proširili te da preko nekretnina tužitelja provoze radi svoje komocije iako na svojim nekretninama mogu izgraditi pristupni put od javnog puta, temeljem čega sud prvog stupnja ocjenjuje da se ne radi o presuđenoj stvari, odbijajući prigovor tuženika istaknut u tom pravcu,
- da iz iskaza 1. tužitelja proizlazi da su se promijenile okolnosti nakon što je 1992. vođen naprijed navedeni postupak (radi prestanka prava stvarne služnost prolaza i provoza), te da je služnost u međuvremenu izgubila razumnu svrhu iz razloga što se ranije put koristio tri puta godišnje (jer su uz put bili samo vinogradi), a da tuženici sada svakodnevno više puta voze preko tog puta, zbog čega on svoje nekretnine ne može ograditi, a da mu provozom preko nekretnine tuženici rade štetu, da tuženici provoze traktorima te voze i priključke za traktore, da vrše usluge obrade zemlje drugima i da zbog toga provoze spornim putem u bilo koje doba dana i radnim danom i nedjeljom, a traktore voze i zetovi tuženika, da je on zapustio svoje nekretnine jer se ne usudi tamo dolaziti, da tuženici voze preko nekretnine 2. tužiteljice uz njezinu klijet, da su tuženici u mogućnosti napraviti put od javne površine - ceste koja je sa zapadne strane njihovih nekretnina, preko sjevernog dijela njihovih nekretnina, da je prije 2014. vidio da tuženici imaju gospodarske zgrade i poljoprivredne strojeve s kojima su do svoje nekretnine provozili preko nekretnine u vlasništvu brata 2. tuženice, a koja je istočno od njegove nekretnine,
- da 1. tuženik u svom iskazu navodi da on i članovi njegove obitelji voze spornim putem poljoprivrednim strojevima i automobilima, da se bave poljoprivredom, da u krajnjem istočnom dijelu nekretnine imaju gospodarske zgrade, s time da tvrdi da nije moguće napraviti put od ceste koja je sa zapadne strane preko njihove nekretnine do njihovih gospodarskih zgrada, zbog visinske razlike dijela nekretnine na kojoj se nalaze gospodarske zgrade, obrazlaže da su tuženici sagradili kuću 1983. te da za kuću imaju građevinsku dozvolu, a da su odmah iza toga sagradili i gospodarske zgrade i nastambu za svinje, s tim da za svinjce za jedan dio imaju građevinsku dozvolu, a da kad su tražili građevinsku dozvolu nisu uopće navodili kojim putem će doći do gospodarskih zgrada, da im je sporni put potreban jer drugačije ne mogu do svojih gospodarskih zgrada, da su tuženici svoju nekretninu kupili od AB koja je imala kuću gdje su sada gospodarske zgrade tuženika, a da su nakon toga kupili i zemlju od TZ, koji su se oboje koristili spornim putem, pri čemu poriče da bi se tuženici ranije koristili vožnjom preko nekretnina u vlasništvu njegovog brata da bi došli do svojih gospodarskih zgrada,
- da 2. tuženica u svom iskazu tvrdi da tuženici ne rade tužiteljima nikakvu štetu, da su tuženici poljoprivrednici i da imaju OPG, da im kod obrade zemlje pomažu djeca i zetovi, a da s njima živi dvoje djece, da u domaćinstvu voze dva traktora i dva osobna automobila te da spornim putem voze traktorima i jednim osobnim automobilom, a da je u prizemlju kuće sagrađena garaža gdje stane samo jedno vozilo,
- da iz nalaza i mišljenja gospodarskog vještaka ing. Vladimira Talana proizlazi da su nekretnine kčbr. [katastarska čestica] u naravi voćnjak, da su nekretnine kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] površine na kojima su izgrađene građevine za gospodarsku namjenu i to nastambe za životinje, skladište, koš i prostor za odlaganje poljoprivrednih strojeva i traktora te drva za ogrjev, koje nekretnine su u građevinskoj zoni, pri čemu je vještak naveo da je za mehanizaciju tuženika potrebna minimalna širina puta 3 metra na dnu usjeka, a u gornjem dijelu usjeka i više, da tuženici raspolažu traktorima od 1600 do 2000 kg te prikolicom jednoosovinskom i dvoosovinskom težine cca 1000 kg koje nose po 3000 kg korisnog tereta, što ukupno čini 4000 kg, a da tuženici raspolažu i s nošenim strojevima od kojih su najteži malčer cca 650 kg i atomizer (kad je napunjen s otopinom sredstva za zaštitu bilja) cca 500 kg,
- da je na temelju uviđaja na nekretninama stranaka (uz sudjelovanje geodetskog vještaka ing. CE i geodetskog vještaka ing. ZE), utvrđeno da se nekretnine stranaka nalaze u naselju Draganovec u k. o. [katastarska općina], da je sporni put istočno od javnog puta i proteže se u smjeru sjever – jug, da su prilikom uviđaja stranke suglasno navele da je nakon ranijeg uviđaja izgrađena nadstrešnica na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] uz javni put te da su tuženici napravili šupu za drva s istočne strane njihove kuće, pri čemu su tužitelj još tvrdili i to da su tuženici u međuvremenu na kčbr. [katastarska čestica] napravili nadstrešnicu i koš za kukuruz, što tuženici osporavaju,
- da iz nalaza geodetskog vještaka ing. ZE proizlazi da se nekretnine tuženika u odnosu na postojeći put kao javno dobro nalaze s istočne strane, koje nekretnine se sastoje od [katastarska čestica] (na kojoj se nalazi sagrađena obiteljska kuća s terasom oko kuće u obliku slova "L", stepeništem i drvenom šupom u produžetku prema istoku, a u prednjem dijelu uz sam javni put nalazi se nadstrešnica – montažna nadstrešnica za automobile), [katastarska čestica] (na kojoj je gospodarska građevina, za koju su tuženici naveli da je za istu vršena legalizacija kao i za terasu za [katastarska čestica] , jer je građevina u naravi veća od one za koju je ishođena građevinska dozvola 1984.), zatim uz cestu prema istoku [katastarska čestica] (da je u naravi dio uz javni put i dio zatravljenog pokosa na kojem je nekoliko zasađenih voćaka), [katastarska čestica] (u naravi voćnjak i jednim dijelom prilazni put koji tuženici imaju po svojoj nekretnini sa spornog puta na [katastarska čestica] na kojoj se nalaze sagrađene nadstrešnice, odnosno kukuružnjak), pri čemu je vještakinja identificirana i nekretnine 2. tužiteljice - [katastarska čestica] (u naravi jednim dijelom livada i jednim dijelom put) i kčbr. [katastarska čestica] (na kojoj je sagrađena klijet, preko koje nekretnine se u cijeloj dužini proteže put u smjeru sjever
– jug i dijeli nekretninu u dva dijela, koji put se nastavlja prema nekretnini 1. tužitelja [katastarska čestica] i [katastarska čestica], koji sporni put nekretninu 1. tužitelja dijeli na dvije različite cjeline (kako je to prikazano u skici izmjere vještaka),
- da geodetski vještak ing. ZE navodi da je iz same građevinske dozvole iz 1984., odnosno kopije plana, vidljivo da građevna parcela tuženika ima pristup na javnu cestu - sada makadamsku cestu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je uvjet da bi se na parceli moglo graditi,
- da bi prema nalazu i mišljenju geodetskog vještaka ing. ZE, tuženici do pomoćne građevine dolazili s ulične strane koja se nalazi sa zapadne strane [katastarska čestica], preko [katastarska čestica] (kasnije spojene [katastarska čestica] u novu [katastarska čestica]), jer je na predmetnoj kopiji sporni put nepostojeći te se tuženici i kod legalizacije ilegalno izgrađenih građevina oslanjaju na javni put [katastarska čestica] a da nigdje na geodetskom snimku nije prikazano da koriste sporni put za poljoprivredne strojeve do svojih gospodarskih građevina,
- da je zaključak geodetskog vještaka ing. ZE (koji sud prvog stupnja prihvaća u cijelosti, kao objektivan i u skladu s pravilima struke, jasan i neproturječan) , da sporni put po nekretninama tužitelja (i ostalim građevinskim parcelama) , onemogućava da tužitelji (i vlasnici ostalih čestica preko kojih ide sporni put), konzumiraju svoja prava građevnih parcela, jer sporni put siječe njihove parcele na dva dijela,
- da iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka ing. AE (čiji nalaz sud prvog stupnja prihvaća u cijelosti kao objektivan i u skladu s pravilima struke, cijeneći da isti nije doveden u pitanje prigovorima tuženika, na koje je vještak na ročištu glavne rasprave dao jasne i obrazložene odgovore, a da tuženici nisu predložili vještačenje po drugom građevinskom vještaku), također proizlazi da sporni put dijeli nekretnine tužitelja na dvije različite cjeline,
- da je zaključak vještaka ing. AE, da s obzirom na to da tuženici posjeduju i [katastarska čestica] i [katastarska čestica] koje se nalaze sjevernije od parcela sa stambenim objektom gdje [katastarska čestica] neposredno graniči s javnom prometnom površinom, a [katastarska čestica] spaja istu i [katastarska čestica], da je preko istih moguće izvesti novi prilazni put od pojasa javne ceste upisane na [katastarska čestica] [katastarska općina] do [katastarska čestica] i [katastarska čestica], te na taj način osigurati prilaz do čestica 7648/2 i 7643/1 (na kojima se nalaze gospodarski objekti tuženika a koji sada nemaju uspostavljen neposredni izlaz do javno-prometne površine preko zemljišta tuženika), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), ), koji drugi pristup do predmetnih objekata se može izvesti na način da se vodi računa o potrebi izvedbe usjeka, osiguranja usječnih kosina i susjednog terena, osiguranja odvodnje oborinskih voda, te da iako je na jugozapadnom dijelu betonski elektrostup javne mreže i ukopani betonski šahtovi, da se isti mogu zaobići u izvedbi i ne smetaju za izvedbu prilaza, na koji način, po stavu vještaka, na nekretninama koje su predmet postupka postoji i drugi prikladniji ili jednako prikladni prolaz na nekretnine tuženika , koje tužiteljima, kao vlasnicima poslužnog zemljišta, čine manje štete,
- da je vještak ing. AE u usmenom očitovanju naveo da je u tehničkom smislu i u skladu s pravilima struke na vještačenim nekretninama u potpunosti moguće izvesti kolni prilaz na adekvatan tehnički način koji ne podrazumijeva isključivo pravocrtni, linijski prilaz, već omogućava i druga tehnička rješenja kao što su usjeci, nasipi terena, nepravocrtna linija uspona, čime se može zadovoljiti kriterij maksimalnog nagiba uz preduvjet da se prometnica izvede na tehnički ispravan način sa izvedbom posteljice i završnog sloja minimalnog u kamenom materijalu lomljenog kamena.
8. Polazeći od navedenih utvrđenja, rukuvodeći se odredbom čl. 242. ZV-a, sud prvog stupnja prihvaća postavljeni tužbeni zahtjev za ukidanjem služnosti puta, cijeneći da je služnost puta izgubila svoju razumnu svrhu (s obzirom na to da služnost nije osnovana u opsegu u kojem ju tuženici sada izvršavaju) te da tuženici imaju mogućnost preko svojih nekretnina za prikladniji ili jednako prikladni prolaz na svoje nekretnine (s obzirom na to da sporni put prolazi preko nekretnina tužitelja, siječe njihove parcele na dva dijela i na taj način onemogućava tužiteljima uživanje nj ihovih nekretnina kao cjeline, i radi im štetu, pri čemu da građevna parcela tuženika ima pristup na javnu cestu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), uz obrazloženje da sporni put postoji niz godina, da je svrha puta ranije bila prilaz vinogradima i klijetima različitih vlasnika, u koje vrijeme se nije radilo o građevinskom području stambene namjene , niti je u vrijeme osnivanja puta bilo postojeće ceste sada kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da u vrijeme osnivanja puta nisu postojali poljoprivredni strojevi kakvima sada provoze tuženici spornim putem, niti je učestalost korištenja puta bila kakva je danas, a da su tuženici prevelikom izgradnjom na svojoj nekretnini kčbr. [katastarska čestica], sebi onemogućili prilaz s javne ceste do njihovih nekretnina kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] (a koji im je bio uvjetovan građevnom dozvolom iz 1984. godine).
9. Temeljem navedenog, prvostupanjski sud tuženicima nalaže i prestanak izvršavanja sadržaja služnosti puta preko predmetnih nekretnina tužitelja.
10. Tuženici u žalbi osporavaju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja te zaključak prvostupanjskog suda o tome da je izvedenim dokazima utvrđena osnovanost postavljenog tužbenog zahtjeva, odnosno zaključak da je predmetna služnost izgubila svoju razumnu svrhu te da tuženici preko svojih nekretnina od javnog puta imaju prikladniji ili jednako prikladan prolaz na svoje nekretnine, uz tvrdnju da prekomjerno ne koriste put služnosti te da do svojih nekretnina nemaju prikladan javni prolaz, a da onaj koji bi se tek trebao izvesti (kolni prilaz), nije tehnički izvediv po pravilima građevinske struke, niti siguran, naročito za prolaz masivnih gospodarskih vozila i strojeva kojima raspolažu tuženici, pri čemu da građevinski vještak u svom nalazu i mišljenju ne nudi točan izračun i nacrt tog zamišljenog kolnog prilaza, dok sud odbija prijedlog tuženika da se u tom pravcu dopuni građevinsko vještačenje.
11. Prema odredbi čl. 175. ZV-a, propisano je da svaka služnost mora imati razumnu svrha, a da ako je svrha služnosti bolje i korisnije gospodarenje nekretninom, služnost je stvarna; inače je osobna.
12. Prema odredbi čl. 242. st. 1. ZV-a propisano je da izgubi li pravo služnosti razumno svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine; ako nije što posebno odlučeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temeljem na kojem je ta služnost bila osnovana. Stavak 2. istog članka određuje da će sud na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz.
13. U konkretnom slučaju, kako je to već prethodno i navedeno, tužitelji postavljeni tužbeni zahtjev temelje na tvrdnji da tuženici do svojih nekretnina imaju pristup s javnog puta za čiju izvedbu je potreban jednostavni građevinski zahvat, te da je predmetna služnost izgubila svoju razumnu svrhu s obzirom na to da tuženici sadržaj služnosti puta ne izvršavaju na način propisan odredbom čl. 177. ZV-a.
14. Imajući u vidu činjenice na kojima tužitelji temelje postavljeni tužbeni zahtjev, po ocjeni ovoga suda, nisu ispunjene pretpostavke za ukidanje prava služnosti u skladu s odredbom čl. 242. ZV-a.
15. Naime, neovisno o tome što iz pravilnog utvrđenja suda prvog stupnja proizlazi da sporni put presijeca nekretnine tužitelja na dva dijela, na koji način im onemogućava uživanje njihovih nekretnina kao cjeline i time im čini štetu, te neovisno o tome što u vrijeme osnivanja spornog puta nije postojala javna ceste (sada [katastarska čestica] [katastarska općina]) te što su tuženici tijekom godina od osnivanja služnosti, proširili opseg njezinog izvršavanja na način da sada spornim putem učestalo prolaze automobilima i poljoprivrednim strojevima, a da su ranije (kada je put osnovan), poslužne nekretnine manje opterećivali (jer su povlasne nekretnine bile vinogradi i klijeti do kojih se rijetko provozilo, a nije bilo niti strojeva kojima se sada tuženici spornim putem provoze), po stavu ovoga suda, zaključak prvostupanjskog suda o tome da je predmetna služnost izgubila svoju razumnu svrhu, ne može se prihvatiti.
16. To stoga što činjenica da nekretnine tuženika (u jednom svome dijelu), upiru direktno na javni put, u situaciji kao što je konkretna - u kojoj pristupni put s nekretnina tuženika do javnog puta još nije izveden, samo po sebi ne može značiti da je nekretninama tuženika osiguran javni prikladan put te da su ostvarene pretpostavke za ukidanje prava služnosti.
17. Za naglasiti je da iz rezultata prvostupanjskog postrupka, posebice izvedenih vještačenja tijekom postupka (geodetskog, gospodarskog i građevinskog, u dijelu u kojem ih tuženici ne osporavaju, a sud prvog stupnja ih u tom dijelu pravilno prihvaća kao objektivne , jasne, neproturječne te u skladu s pravilima struke), jasno proizlazi da nekretnine tuženika na kojima se nalaze gospodarski objekti, sada nemaju uspostavljen neposredni izlaz do javnoprometne površine, pri čemu da taj pristupni put s javne ceste nije moguće izvesti na raspoloživom terenu u okviru propisa za izgradnju javnih cesta (sukladno kriterijima iz Pravilnika o osnovnim uvjetima za izgradnju i rekonstrukciju javnih cesta), s obzirom na potrebu predvidivog prometa teških – teretnih gospodarskih vozila i potrebu svladavanja visinske razlike terena u odnosu na javni put te potrebni uzdužni nagib, koji pristupni put bi se mogao izvesti (izvan kriterija propisa za izgradnju javnih cesta), na način da se vodi računa o potrebi izvedbe usjeka, osiguranju usječnih kosina i susjednog terena, osiguranju odvodnje oborinskih voda i dr. što u bitnom, po građevinskom vještaku, poskupljuje izvedbu eventualnih radova (kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka ing. AE od 4. rujna 2017., list 76-78 spisa), pri čemu je vještak ing. AE usmeno obrazlažući svoj pisani nalaz i mišljenje na ročištu od 14. ožujka 2025. (List 320-324 spisa), određeno naveo da se kriterij maksimalnog nagiba spornog terena u tehničkom smislu može izvesti "usjecima, nasipima terena, nepravocrtnom linijom uspona, uz preduvjet da se prometnica izvede na tehnički ispravan način s izvedbom posteljice i završnog sloja minimalnog u kamenom materijalu lomljenog kamena".
18. Iz tako utvrđenih činjenica, po stavu ovoga suda, prvostupanjski sud je izveo nepravilan zaključak o postojanju drugog prikladnijeg ili jednako prikladnog prolaza na nekretnine tuženika.
19. Naime, tumačeći odredbu čl. 242. st. 2. ZV-a rukovodeći se njezinim društvenim ciljem, posebno imajući u vidu načelnu odredbu čl. 175. st. 1. ZV-a, prema kojoj svaka služnost mora imati razumnu svrhu, ovaj sud je stava da prema toj odredbi jednako prikladan prolaz postoji kad se on takvim, lako i uz neznatna ulaganja (manje troškove), može osposobiti. Iz citiranih odredaba ZV-a proizlazi da sud koji odlučuje o tužbenom zahtjevu kojim se traži ukidanje prava služnosti iz razloga što je to pravo "izgubilo razumnu svrhu", u okviru razmatranja opstojnosti "razumne svrhe" prava služnosti, ima ispitati postoji li drugi prikladniji ili jednako prikladan prolaz (ili javni prolaz), koji "vlasniku poslužnog zemljišta čini manje štete".
20. Upravo stoga, u situaciji kao što je konkretna, u kojoj prolaz s javnog puta do nekretnina tuženika aktualno ne postoji, a za izvedbu kojeg prolaza (kako to proizlazi iz rezultata izvedenog postupka), nikako nije za zaključiti da bi se isti mogao osposobiti uz neznatna ulaganja (jednostavne radove i neznatni financijski izdatak), već jasno slijedi da bi za njegovu izvedbu trebalo pristupiti konkretnim, značajnijim građevinskim radovima (s obzirom na potrebu prometa teških gospodarskih vozila i potrebu svladavanja visinske razlike terena), dakle da se radi o troškovima koji bi prelazili mjeru zanemarivosti, čime bi se zadiralo u imovinsku sferu tuženika, tada u takvoj situaciji samom činjenicom da nekretnine tuženika upiru na javni put do kojeg je tehnički moguće izvesti pristupni put, ne daju osnova za zaključak da su ispunjene pretpostavke za ukidanje stvarne služnosti.
21. Respektirajući u važećoj sudskoj praksi izražen restriktivan pristup pravu služnost, (kao ograničenju prava vlasništva), respektirajući i interes tužitelja da kao vlasnici poslužnih nekretnina traže načina otkloniti štetu koju im neupitno čini predmetni prolaz koji se proteže sredinom njihovih nekretnina (koji ih na taj način cijepa na dva dijela, onemogućavajući njihovo korištenje kao cjeline), u materijalno pravnim okolnostima konkretnog slučaja, imajući u vidu naprijed iznesene činjenice, navedeno ne daje osnova za zaključak o gubitku razumne svrhe predmetne služnosti, ali isto tako niti zaključak o prikladnosti prolaza za koji tužitelji tvrde da realno postoji (s obzirom na upiranje nekretnina tuženika na javni put), pa time niti za zaključak o pravu tužitelja tražiti ukidanje prava služnosti, neovisno o opsegu predmetne služnosti koji se neupitno proširio na štetu tužitelja. Sve to imajući u vidu i to da putna veza radi prolaza i provoza do povlasne nekretnine, mora biti iste vrijednosti kakva postoji izvršavanjem postojeće stvarne služnosti, dakle, ne može biti otegotnija od one kojom se do sada prolazi preko nekretnine tužitelja.
22. Dakle, nekretnine tuženika koje doista graniče s česticom javnog puta, unatoč tome aktualno nemaju izravnu putnu vezu s javnim putem (u odnosu na koji postoji velika visinska razlika – nagib od 26%, kako to proizlazi iz nalaza vještaka, uslijed čega bi za izvedbu pristupnog puta trebalo pristupiti značajnijim građevinskim radovima kako bi tim prolazom mogla provoziti teretna gospodarska vozila), slijedom čega za ukidanje prava predmetne stvarne služnosti nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 242. st 2. ZV-a, čemu tuženici žalbenim navodima osnovano prigovaraju. Ukidanjem sporne služnosti tuženici kao ovlaštenici služnosti bili bi dovedeni u znatno nepovoljniji položaj , čime služnost ipak nije izgubila razumnu svrhu.
23. Pri tome, činjenica da su tuženici građenjem na svome zemljištu (prevelikom izgradnjom), sami sebi onemogućili prilaz s javne ceste do njihovih nekretnina, bez utjecaja je na odluku o osnovanosti postavljenog tužbenog zahtjeva, imajući u vidu da je pravo služnost predmetnog puta u vrijeme te gradnje već bilo stečeno (kako to proizlazi iz sadržaja spisa), tako da se činjenica naknadne preizgrađenosti njihovih nekretnina ne može tumačiti njima na štetu, pri čemu tuženici osnovano žalbenim navodima upiru na to da se radi o novim činjenicama i novim dokazima koje su vezano za navedenu gradnju tužitelji isticali tek nakon što je zaključen prethodni postupak (na što su tuženici upirali i tijekom postupka podneskom od 25. svibnja 2022. ), ), ), ), ), a tužitelji nisu dokazivali da te činjenice i dokaze bez svoje krivnje nisu mogli iznijeti ranije, koje činjenice i dokaze, stoga, sud nije trebao uzeti u obzir (čl. 299. ZPP-a).
24, Slijedom svega naprijed obrazloženog, ovom presudom se neće posebno obrazlagati žalbeni navodi kojima tuženici prigovaraju nalazu i mišljenju vještakinje gospodarske struke, s tvrdnjom da je u odnosu na zaključak o preizgrađenosti njihove nekretnine, izašla iz okvira zadatka vještačenja, kao i žalbeni navodi kojima tuženici prigovaraju zaključku građevinskog vještaka o mogućnosti izvedbe jednako prikladnog puta.
25. Radi svega naprijed navedenog, kako iz rezultata provedenog prvostupanjskog postupka, po stavu ovoga suda, ne proizlazi osnovanim postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja, valjalo je žalbu tuženika prihvatiti te temeljem odredbe čl. 373. toč. 2. i 3. ZPP- a, preinačiti prvostupanjsku presudu i odlučiti kao u točki I.1. izreke ove drugostupanjske presude.
26. S obzirom na izmijenjeni uspjeh stranaka u sporu, valjalo je sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a, u svezi s čl. 166. st. 2. ZPP-a, preinačiti i odluku o troškovima postupka.
27. Kako tužitelji nisu uspjeli s postavljenim tužbenim zahtjevom, njihov zahtjev za naknadu troškova postupka je valjalo odbiti, a u skladu s čl. 154. st. 1. ZPP-a, tuženicima dosuditi zatražene troškove parničnog postupka, s time da je kao temelj za određivanje naknade troškova tuženicima uzet u obzir njihov zahtjev u kojem su određeno na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava, naveli troškove za koje traže naknadu (list 326-328 spisa).
28. Slijedom obrazloženog, tuženicima su priznati zatraženi troškovi koji se odnose na njihovo zastupanje po punomoćniku odvjetniku, sukladno važećoj odvjetničkoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23 i 107/25, dalje: Tarifa) i vrijednosti predmeta spora (1.327,36 eura /10.001,00 kuna), sve to uz Tbr. 40. (zastupanje više osoba) i to za sastav odgovora na tužbu i četiri obrazložena podneska po Tbr. 8. t. 1. Tarife (podnesci od 26. veljače 2018., 9. rujna 2019., 30. lipnja 2020. i 25. svibnja 2025.), u iznosu od ukupno 1.100,00 eura, za jedan podnesak po Tbr. 8. t. 3. Tarife (14. studenog 2017.), u iznosu od 110,00 eura, za pristup na dvanaest ročišta po Tbr. 9. t. 1. Tarife (8. ožujka 2016., 8. lipnja 2016., 24. kolovoza 2016., 29. studenog 2017., 28. veljače 2018., 23. listopada 2019., 21. rujna 2020., 15. rujna 2021., 7. srpnja 2022., 8. rujna 2022., 27. studenog 2023. i 14. ožujka 2025.), u iznosu od ukupno 2.640,00 eura, za pristup na jedno ročište po Tbr. 9. t. 3. Tarife (5. travnja 2018.), u iznosu od 110,00 eura, za pristup na jedno ročište po Tbr. 9. t. 5. Tarife (2. rujna 2019.), u iznosu od 110,00 eura, što je ukupno u skladu s Tbr. 54. Tarife iznos od 4.070,00 eura, a uvećano za PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 1.017,50 eura, sveukupno iznosi 5.087,50 eura. Tuženicima nije dosuđen trošak pristupa na ročište za objavu presude od 11. travnja 2025, jer njihov punomoćnik na to ročište nije pristupio (kako to proizlazi iz sadržaja zapisnika od 11. travnja 2025., popis 332 spisa).
29. S obzirom na navedeno, valjalo je preinačiti prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkom III. izreke te naložiti tužiteljima naknaditi tuženicima trošak parničnog postupka u iznosu od 5.087,50 eura (točka I.2. izreke ove odluke).
30. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbama čl. 166. st. 2. i čl. 154. st.1. ZPP-a, budući su tuženici u cijelosti uspjeli sa žalbom. Tako je tuženicima dosuđen trošak za sastavljanje žalbe prema Tbr. 10. t. 1., Tbr. 40. i Tbr. 46. i 54. Tarife, u iznosu od 275,00 eura, što zajedno s pripadajućim PDV-om (u iznosu od 68,75 eura), čini iznos od ukupno 343,75 eura. Navedenom iznosu je pribrojena sudska pristojba za žalbu plaćena u iznosu od 53,09 eura, tako da je u konačnome tuženicima dosuđen žalbeni trošak u iznosu od ukupno 396,84 eura (točka II. izreke ove odluke).
31. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 9. lipnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Jadranka Travaš
