Poslovni broj: Usž-1485/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlaha Bassegli Gozze, predsjednika vijeća, Ane Berlengi Fellner i Mirjane Čačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice FBĆ iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Nada Kovačević, odvjetnica u Sisku, Stjepana i Antuna Radića 37, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, u predmetu radi stambenog zbrinjavanja, odlučujući o žalbi protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-2329/2024 od 6. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 3. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba se usvaja i poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-2329/2024 od 6. prosinca 2024.

II. Poništava se rješenje Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, klasa: UP/I-000-06/22-13/146, urbroj: 531-06-3-24-14 od 28. ožujka 2024.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi trošak upravnog spora u iznosu od 2.500 € u roku od 15 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužiteljica tražila poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/I-000-06/22-13/146, urbroj: 531-06-3- 24-14 od 28. ožujka 2024. te je odbijen njezin zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.

2. Rješenjem tuženika odbijen je zahtjev tužiteljice za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće na adresi [adresa], na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja odgovara zkč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

3. Protiv ove presude tužiteljica je izjavila žalbu u kojoj ističe da prvostupanjski sud uopće nije cijenio površinu stana kojeg je bila vlasnica, a koji je darovala 8. ožujka 2022. svojoj kćeri FB. Ističe da se radi o neadekvatnom stanu za život n jezine obitelji jer u tom stanu žive njezin suprug ĐB, kćerke FB i ŽB. Poziva se na odredbu članka 46. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije i zaključuje da je predmetni stan u [adresa] trebao biti površinom veći od 70 m[2] , što svakako nije. Osporava pravilnost utvrđenja prema kojem na dan potresa nije stanovala u kući u [adresa], kraj činjenice da je predala uvjerenje o prebivalištu i predlagala saslušanje svjedoka. Navodi da je zahtjev za konstrukcijsku obnovu potresom oštećene obiteljske kuće podnijela 22. veljače 2021. da bi naknadno podnijela zahtjev za novčanu pomoć umjesto izgradnje zamjenske kuće. Postavlja pitanje zašto njezin zahtjev nije odbijen prije rušenja kuće, jer je već u to vrijeme tuženik raspolagao podatkom prema kojem na dan potresa nije stanovala u predmetnoj kući. Predlaže da sud žalbu usvoji i poništi prvostupanjsku presudu te predmet vrati na ponovno suđenje.

4. Tuženik je dostavio odgovor na žalbu u kojem ističe da tužiteljica u žalbi navodi činjenice na koje se nije pozivala tijekom prvostupanjskog upravnog spora te smatra da žalbeni razlozi ne utječu na donošenje drugačije odluke.

5. Tužiteljica se očitovala na odgovor na žalbu tuženika navodeći da nije iznijela ni jednu novu činjenicu, jer je tuženik već u prvostupanjskom postupku raspolagao činjenicom da je vlasnica stana u [adresa], površine 50,64 m[2] u kojem živi suprug tužiteljice i dvije kćeri, dok se u žalbi pozvala na propise koji su na snazi u vrijeme vođenja postupka.

6. Žalba je osnovana.

7. Odredbom članka 62. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko- moslavačke županije i Karlovačke županije ("Narodne novine", broj: 21/23.) propisano je da umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće u skladu s ovim Zakonom vlasnici odnosno suvlasnici uništene obiteljske kuće koja se uklanja mogu odabrati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove, koja ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti obiteljske kuće na koju vlasnik ima pravo prema ovom Zakonu.

8. Sukladno navedenoj zakonskoj odredbi tužiteljica je nakon uklanjanja obiteljske kuće u [adresa] izmijenila svoj zahtjev 13. travnja 2023. na način da je zatražila isplatu novčane pomoći.

9. U provedenom postupku utvrđeno je da je tužiteljica u vrijeme potresa pa do 8. ožujka 2022. bila vlasnica stana u [adresa], na adresi [adresa], koji se sastoji od 3 sobe, kuhinje, balkona, pomoćnih prostorija, ukupne površine 50,67 m[2] koji je temeljem ugovora o darovanju od 8. ožujka 2022. darovala kćeri, pri čemu je uknjižena osobna služnost – pravo stanovanja. U postupku je također utvrđeno da je tužiteljica bila prijavljena na adresi u [adresa], međutim terenskom provjerom MUP-a od 30. prosinca 2022. godine, utvrđeno je da u vrijeme nastanka elementarne nepogode tužiteljica nije živjela na predmetnoj adresi. Nadalje je utvrđeno da tužiteljica radi u Generali osiguranje d.d. Zagreb, sa mjestom rada u [adresa], zbog čega je tuženik ocijenio da je životno logično da je u predmetnom stanu u [adresa], koji je u njezinom vlasništvu, stanovala i u vrijeme elementarne nepogode.

10. Slijedom navedenih utvrđenja tuženik je odbio zahtjev tužiteljice uz ocjenu prema kojoj nisu ispunjeni uvjeti propisani odredbom članka 40. stavka 1. i 2. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. Kako nisu ispunjeni uvjeti za gradnju zamjenske obiteljske kuće to prema ocjeni tuženika ne postoje niti uvjeti propisani odredbom članka 62. istog Zakona za isplatu novčane pomoći, umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće.

11. Navedenom zakonskom odredbom propisano je da se zamjenska obiteljska kuća gradi kada se na temelju tog Zakona uklanja uništena postojeća obiteljska kuća u kojoj je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. stanovao vlasnik odnosno suvlasnik odnosno srodnik vlasnika odnosno srodnik suvlasnika (članak 40. stavak 1.). Prema odredbi stavka 2. članka 40. istog Zakona, zamjenska kuća može se graditi ako to vlasnik odnosno suvlasnici nekretnine zatraže pisanim putem uz uvjet da na pogođenom području na kojem se nalazi uništena obiteljska kuća nisu vlasnici druge useljive obiteljske kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. o čemu uz zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće predaju pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika ili javnopravnog tijela pred kojim se vodi postupak.

12. Ocjenu tuženika prema kojoj tužiteljica nije stanovala u kući u [adresa], na dan potresa kao i ocjenu tuženika prema kojoj postoje zapreke za ostvarivanje prava prema mjerodavnom propisu, jer je tužiteljica u vrijeme potresa bila vlasnica stana, prihvatio je i prvostupanjski sud.

13. Prema ocjeni ovog Suda relevantno činjenično stanje u provedenom postupku i prvostupanjskom sporu, nije pravilno i potpuno utvrđeno.

14. Naime, prvostupanjski sud je tužbeni zahtjev odbio uz obrazloženje prema kojem je nesporno utvrđeno da je u vrijeme potresa tužiteljica bila vlasnica stana. Presudom prvostupanjskog suda ocijenjeno je da se ne može nedvojbeno zaključiti da tužiteljica nije stvarno živjela u kući u [adresa], jer terenska provjera PU sisačko-moslavačke od 30. prosinca 2022. ne sadrži činjenično stanje na kojem se temelji takav zaključak, a predloženi svjedoci nisu saslušani na okolnosti iz izjava.

15. Sud ukazuje da je stanovanje u kući koja je predmet obnove, odnosno mogućnost isplate novčane naknade umjesto obnove kuće moguće samo u situacijama u kojima je vlasnik oštećene kuće u toj kući stanovao na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. Ovu okolnost u postupku je nužno utvrditi na nedvojben način. Pri tome se skreće pozornost da je odredbom članka 4. stavka 1. podstavka o) propisano da se u smislu tog Zakona pod stanovanjem smatra mjesto i adresa na kojem se osoba nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi te se dokazuje uvjerenjem o prebivalištu i boravištu, odnosno drugim dokaznim sredstvima uz izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću ovjerenu pred javnim bilježnikom ili javnopravnim tijelom koje vodi postupak, uz upozorenje da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo.

16. Iz podataka spisa neprijeporno je da je tužiteljica u vrijeme potresa bila prijavljena na adresi predmetne kuće, odnosno u [adresa], a u prilog činjenice da je u predmetnoj kući stanovala tuženiku je predložila izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka. Također tužiteljica je uz tužbu dostavila ovjerene izjave VB iz [adresa], DB iz [adresa] i JB iz [adresa], sve dane pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, ovjerene kod javnog bilježnika, a ove izjave prvostupanjski sud osporenom presudom uopće nije cijenio. Također tuženik u provedenom postupku nije saslušao predložene svjedoke, već je zaključak prema kojem tužiteljica nije stanovala u predmetnoj kući temeljio na terenskoj provjeri PU sisačko-moslavačke, koja kako navodi prvostupanjski sud, ne sadrži činjenično stanje na kojem se temelji takav zaključak. Stoga relevantne činjenice u ovoj upravnoj stvari nisu utvrđene na pravilan i potpun način, zbog čega Sud ne može otkloniti sumnju u pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude i rješenja tuženika.

17. O pravilnom utvrđenju ove činjenice ovisi i odluka o zahtjevu tužiteljice pri čemu se tuženiku ukazuje da je prema odredbi članka 7. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21.) dužan voditi računa o pravima koja tužiteljica može ostvariti sukladno mjerodavnim propisima.

18. Iz navedenih razloga Sud je žalbu usvojio, poništio prvostupanjsku presudu i rješenje tuženika, a tuženik je u postupku nakon ove presude dužan donijeti novu odluku postupajući u svemu sukladno stajalištima ovog Suda.

19. Kako je tužiteljica uspjela u ovom upravnom sporu to je osnovan njezin zahtjev za naknadu troška sastava tužbe i pristupa na ročište pred prvostupanjskim sudom koje je održano dana 22. studenoga 2024.

20. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 135. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.) odlučeno je kao pod točkom I. i II. izreke, dok se odluka pod točkom III. temelji na odredbi članka 147. istog Zakona.

U Zagrebu 3. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća

Vlaho Bassegli Gozze