Poslovni broj: Usž-361/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja RGUR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Marijo Granić, odvjetnik iz Splita, Starčevićeva 13, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, Šibenik, Stjepana Radića 28-30, OIB: 33706439962, radi odgodnog učinka tužbe, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2868/2025-3 od 28. studenoga 2025., na sjednici vijeća održanoj 2. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2868/2025-3 od 28. studenoga 2025.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem prvostupanjskog upravnog suda odgađa se izvršenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/23-02/1148, URBROJ: 443-02-03-18-25-26 od 12. studenoga 2025. do pravomoćnog okončanja ovog spora ili drukčije odluke suda.

1.1. Navedenim rješenjem tuženika utvrđuje se izvršnost rješenja o uklanjanju od 27. listopada 2023., jer tužitelj, kao investitor, nije uklonio tri stambene građevine izvedene kao jedinstveni funkcionalni sklop s nadstrešnicom, te daljnje tri stambene građevine izvedene kao jedinstveni funkcionalni sklop s nadstrešnicom, šest bazena, šest građevinskih jama, dječje igralište, otvoreno ognjište, igralište u pijesku za odbojku i boćalište, u dimenzijama detaljno opisanim tim rješenjem, sve izgrađeno na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predio Halovac, izvan granica građevinskog područja.

2. Tuženik je protiv osporenog rješenja izjavio žalbu navodeći da je rješenje o izvršenju od 12. studenog 2025. doneseno temeljem rješenja o uklanjanju od 27. listopada 2023., koje je postalo pravomoćno nakon što je presudom Visokog upravnog suda, poslovni broj Usž-3346/2024-2, odbijena tužiteljeva žalba protiv prvostupanjske presude. Ističe da je investitor gradio građevine bez akta o građenju i izvan građevinskog područja, dakle, znao je ili je trebao znati da takvo građenje kao posljedicu može imati uklanjanje, ali je olako smatrao da će isto izostati, slijedom čega je sam svojim protupravnim ponašanjem doveo do situacije u kojoj će pretrpjeti štetu. Upire na odredbu članka 140. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUP), kojom je propisano da na prijedlog stranke, a radi izbjegavanja nastanka teško popravljive štete javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje može odgoditi izvršenje i, ako je to nužno, produžiti odgodu izvršenja rješenja sve do donošenja pravomoćne odluke o upravnoj stvari, ako nije drukčije propisano zakonom i ako se to ne protivi javnom interesu . S tim u vezi ističe da, prema odredbama Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23.), nije predviđena odgoda izvršenja upravnog inspekcijskog rješenja. Da bi se izvršenje rješenja odgodilo u smislu citirane odredbe ZUP-a, neophodno je da se odgoda ne protivi javnom interesu, međutim, kako je odredbom članka 106. stavka 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19., 125/19. i 145/24.) propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, te imajući u vidu da je rješenje o uklanjanju doneseno upravo iz razloga što prije početka građenja nije ishođen akt za građenje, to je nedvojbeno da bi odgoda rješenja o uklanjanju u konkretnom slučaju bila protivna javnom interesu. Dodaje da građevinski inspektor provodi inspekcijski nadzor i pokreće upravne postupke po službenoj dužnosti upravo radi zaštite javnog interesa, u konkretnom slučaju radi zaštite izvan građevinskog prostora od devastacije koja nastaje nezakonitim građenjem, pa bi se odgađanje izvršenja inspekcijskog rješenja protivilo javnom interesu. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da Sud ne odgađa izvršenje predmetnog rješenja.

3. Tužitelj, u odgovoru na žalbu, smatra žalbene navode netočnim i neosnovanim. U bitnom, ističe da je, kao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva "DANE", ishodio pravomoćnu lokacijsku dozvolu, KLASA: UP/I-350- 05/24-01/000041, URBROJ. 2182-16/11-25-0010 od 9. lipnja 2025., temeljem koje je podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, koji se vodi pod oznakom, KLASA: UP/I-361-03/25-01/00039, kojoj je priložen dokaz pravnog interesa te glavni projekt, zajedničke oznake: 2508D. Iz glavnog projekta proizlazi da je predmet gradnja sklopa građevina, katnosti prizemlje, da se traži građevinska dozvola za 3 faze projekta, te da će se tražiti izdavanje tri uporabne dozvole. Objekti faze 2 i 3 su smješteni na česticama 14360/2, 14361 i 14358 k. o. [katastarska općina], a položajno, prostorno, katnošću, tlocrtno i izgrađenošću odgovaraju objektima koji su već izgrađeni na predmetnim česticama i koji su obuhvaćeni pobijanim rješenjem. Lokacijska dozvola je dokument koji potvrđuje da je planirana gradnja u skladu s prostornim planovima i drugim propisima, te ista definira osnovne uvjete poput namjene zemljišta, gabarita, smještaja i oblika građevine , kao i način priključenja na infrastrukturu. Drži nespornim da u konkretnom slučaju postoji javni interes na strani tuženika u smislu članka 106. Zakona o gradnji, međutim, tom javnom interesu suprotstavljen je privatni interes tužitelja koji ima prevagu nad javnim interesom jer se temelji na razumnom očekivanju da će ishoditi građevinsku dozvolu za gradnju predmetnih objekata. Naime, imajući u vidu činjenicu da je ishodio pravomoćnu lokacijsku dozvolu, predmet koje je zahvat u prostoru upravo onakav kakav u prostoru već postoji, sasvim je izvjesno da će tužitelj ishoditi građevinsku dozvolu za gradnju građevina čije se uklanjanje pobijanim rješenjem nalaže, što dovodi do apsurdne situacije na koju je upozorio i Ustavni sud Republike Hrvatske u ustaljenoj ustavnosudskoj praksi, na koju tužitelj izrijekom ukazuje. Stoga je mišljenja da bi inzistiranje na provedbi pobijanog rješenja prije nego li se odluči o zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole predstavljalo postupanje protivno zauzetom stavu Ustavnog suda da se ne postupa mehanički u primjeni prava, već da se predmetni pravni problem sagleda u punom kontekstu i kao jedinstvena cjelina te da se ne postupa pretjerano formalistički. Radi navedenog, tužitelj predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući zakonitost osporenog rješenja u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 134. stavka 1., u vezi članka 128. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. i 39/26.-odluka USRH – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da prvostupanjski sud, time što je odgodio izvršenje osporenog rješenja od 12. studenog 2025., nije povrijedio zakon.

6. Prvostupanjski sud je svoju odluku utemeljio na odredbi članka 42. stavka 2. ZUS-a, sukladno kojoj sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

7. Iako, i po ocjeni ovoga Suda, nije sporno da se uklanjanje bespravno izgrađenih građevina provodi u javnom interesu, što svojim navodima potvrđuju i tuženik i tužitelj, u konkretnom slučaju prvostupanjski sud je iznimno imao u vidu činjenicu da je za predmetni zahvat izdana pravomoćna lokacijska dozvola od 9. lipnja 2025., temeljem koje je tužitelj (zahtjevom od 13. lipnja 2025.) zatražio i građevinsku dozvolu, čije izdavanje je u tijeku. Iz navedene lokacijske dozvole proizlazi da se predmetne čestice nalaze u obuhvatu Prostornog plana uređenja Općine [adresa] ("Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije", broj 13/05., 10/08., 05/11., 10/11. i "Službeni vjesnik Općine Primošten", broj 03/13., 04/14., 04/14. - 1.proč.tekst, 04/17., 01/20. i 5/21.), unutar površine označene kao ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište, kamena obala, prirodne plaže, te da je gradnja dozvolom opisanih građevina u skladu s prostorno-planskim parametrima propisanim tim Planom, što posljedično ukazuje da gradnjom izvan granica građevinskog područja, o kakvoj se ovdje radi, ne dolazi do devastacije tog područja, a koja inače nastaje protupravnim građenjem na prostoru druge namjene.

7.1. Dakle, prvostupanjski sud je kod donošenja osporene odluke primijenio test razmjernosti odnosno ispitao ravnotežu između potreba javnog interesa za neodgodivim uklanjanjem predmetnih građevina i zaštite prava tužitelja koji, temeljem pravomoćno izdane lokacijske dozvole, ima legitimna očekivanja da će ishoditi i građevinsku dozvolu, čime bi spriječio uklanjanje predmetnih građevina.

8. Radi navedenog, a uvažavajući osobite okolnosti konkretnog slučaja , kao i činjenicu da je odgoda izvršenja privremena jer traje isključivo do pravomoćnog okončanja ovog spora, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe iz razloga na koje upire tuženik.

9. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 2. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća

Senka Orlić-Zaninović