Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3011/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vlatki Fresl Tomašević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice EČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zvonimir Bodrožić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, koje zastupa punomoćnik Alen Čičak, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Župić& partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru poslovni broj Pn-174/2022-25 od 8. travnja 2024. godine, dana 7. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru poslovni broj Pn-174/2022-25 od 8. travnja 2024. godine pod točkom I i pod točkom II izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da tužiteljici plati iznos od 615,00 eura sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 16. svibnja 2022. godine do isplate (točka I izreke). Naloženo je tuženiku da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 909,33 eura sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 8. travnja 2024. godine do isplate (točka II izreke). Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka, u cijelosti (točka III izreke).

2. Navedenu presudu pod točkom I i pod točkom II izreke pobija tuženik zbog svih žalbenih razloga koji su propisani odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08-ispravak, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14- Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25- dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijani dio presude preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskome sudu na ponovno suđenje. Zahtjeva naknadu troška žalbenoga postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske štete i nenovčane imovinske štete koju je tužitelj pretrpio zbog prometne nesreće za koju je odgovoran osiguranik tuženika.

5. U ovom stadiju postupka nesporan je nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika.

6. Sporna je visina potraživanja i tijek zateznih kamata na dosuđenu nenovčanu imovinsku štetu.

7. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

8. Sukladno odredbi čl. 458. st. 1. ZPP radi se o sporu male vrijednosti, a sudska odluka kojom se okončava spor male vrijednosti se, u skladu s odredbom čl. 467. st. 1. ZPP može pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, zbog čega žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji upire žalitelj nije razmatran.

9. Prihvativši tužbeni zahtjev, a polazeći od utvrđenja temeljenog na nalazu i mišljenju liječnika vještaka da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila istegnuće mišića uz vratnu i slabinsku kralježnicu i natučenja desne strane prsnog koša, da kod tužiteljice nisu zaostale trajne posljedice koje bi dovele do umanjenja životne aktivnosti, da je uslijed povreda tužiteljica trpjela fizičke boli i strah, te je kod nje nastupila potreba za tuđom pomoći trajanja, intenziteta i stupnja navedenih u nalazu liječnika vještaka, sud prvog stupnja je utvrdio da je kod tužiteljice došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te je cijeneći težinu povrede, navedene kvalifikatorne okolnosti i sve okolnosti slučaja (u vidu liječenja i s time povezanih neugodnosti i tegoba počevši od inicijalne obrade u KBC Sestre milosrdnice, dijagnostičkih postupaka, nošenje imobilizacije te fizikalne terapije) utvrdio tužiteljici naknadu štete u iznosu od 615,00 eura, pri čemu nije sporno da je isplaćen iznos od 11.200,00 kuna/1.486,50 eura[1] po tuženiku, čime je taj sud dosudio pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 2.008,54 eura sukladno zahtjevu tužitelja, te za imovinsku štetu 92,96 eura.

10. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da su tužiteljici predmetnim štetnim događajem povrijeđena prava osobnosti i to pravo na tjelesno zdravlje i pravo na duševno zdravlje, te je dosuđenjem naknade u navedenom iznosu od 2.008,54 eura pravilno primijenjeno materijalno pravo iz odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18- dalje: ZOO'05) uvažavajući pri tome Orijentacijske kriterije Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Su-VI-1331/02 Su-II-1372/02 Zagreb, 29. studenoga 2002, te poslovni broj Su-IV-47/2020-5 od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. godine. Dosuđena naknada neimovinske štete obzirom na težinu i vrstu povreda, trajanje i jačinu fizičkih bolova i straha, dužinu i trajanje liječenja te druge okolnosti slučaja predstavlja primjereno zadovoljenje zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u smislu navedenog propisa, pri čemu valja reći da su Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske okvirni kriterij kojim se sud rukovodi pri odmjeravanju pravične novčane naknade i svakako ne predstavljaju matematičku formulu za izračun visine naknade štete.

11. U odnosu na žalbene navode o tijeku zateznih kamata na nenovčanu imovinsku štetu od presuđenja valja reći da nisu osnovani. Naime, u ovome konkretnom slučaju radi se o naknadi štete iz prometa gdje se kao specijalni propis primjenjuje odredba čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14- dalje: ZOOP) prema kojoj zatezne kamate na naknadu štete iz prometa, pa tako i nenovčanu imovinsku štetu, teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

12. Odluka o troškovima parničnog postupka nije pobijana konkretnim žalbenim prigovorima, a ovaj sud nije ovlašten paziti na pravilnu primjenu materijalnoga prava u pogledu odluke o troškovima sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.

13. Slijedom svega navedenoga, trebalo je temeljem odredbe članka 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi pobijani dio prvostupanjske presude, pa je odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 7. rujna 2026.

Sutkinja izvjestiteljica:

Vlatka Fresl Tomašević