Poslovni broj: Usž-119/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja LT (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Knežević i partneri j.t.d., u Rijeci, Ribarska 4, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske (OIB: 84891127540), Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe JT (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Dalia Kanceljak, odvjetnica u Rijeci, Ciottina 16, radi promjene podataka u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I- 632/2024-15 od 5. studenog 2025., na sjednici vijeća održanoj 29. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-632/2024-15 od 5. studenog 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/23-07/805, URBROJ: 541-11/1-24- 3 od 22. ožujka 2024., odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora i naloženo tužitelju da zainteresiranoj osobi nadoknadi troškove spora u iznosu od 2.500,00 eura.

2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjela za katastar nekretnina Labin, KLASA:UP/I-932-07/23-02/392, URBROJ: 541-29-04/1-23-6 od 3. studenog 2023., kojim su, po zahtjevu ovdje zainteresirane osobe, u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina], mijenjani podaci za k. č. [katastarska čestica], na način kako je to navedeno u izreci tog rješenja.

3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je izjavio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Ponavlja tužbene navode da je provedenim geodetskim elaboratom došlo do zadiranja u njegovu nekretninu, odnosno da je međa sporna zbog čega je tužitelj i predlagao očevid i geodetsko vještačenje radi utvrđenja prati li elaborat doista predmetni suhozid i na koji način (po sredini ili sa jedne strane suhozida). Tvrdnja suda da je, u dijelu gdje je suhozid u lošem stanju , granica dodatno stabilizirana željeznim klinovima i da je u skladu s tim suhozidom prikazana granica i u navedenom elaboratu, jeste pretpostavka obzirom da takvo što nije potvrđeno kroz odgovarajuće vještačenje. Bez odgovarajućeg vještačenja, u konkretnom slučaju, nije moguće utvrditi točnost tvrdnji je li međa (ne)sporno utvrđena. Slijedom navedenog, predlaže poništiti presudu i usvojiti tužbeni zahtjev, podredno, predmet vratiti sudu na ponovno postupanje, uz naknadu zatraženog troška, uvećanog za trošak sastava ove žalbe.

4. Tuženik i zainteresirana osoba, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovore na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga, ovaj Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove propisane odredbom članka 126. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (“Narodne novine”, broj: 36/24., 39/26., dalje: ZUS), zbog kojih bi pobijana presuda bila nezakonita.

7. To stoga jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora, nakon čega je osnovano odbio tužbeni zahtjev, pri čemu je za svoju odluku naveo pravno relevantne razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

8. U konkretnoj upravnoj stvari, predmetni geodetski elaborat izrađen je za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na kč. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina].

9. Suprotno žalbenim prigovorima, zaključak suda da međa između kč. [katastarska čestica] i tužiteljeve kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara suhozidu koji postoji na terenu i predstavlja među između navedenih čestica u naravi utemeljen je na utvrđenju iz izvješća o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju koji čini sastavni dio geodetskog elaborata, u kojem se navodi da na skici izmjere, u dijelu između točaka 1 do 69, postoji jasno vidljiv suhozid, dok je u ostalom dijelu granica dodatno stabilizirana željeznim klinovima jer je suhozid u lošem stanju.

10. Glede osnovnog prigovora tužitelja, da je međa na geodetskom elaboratu netočno prikazana, pa time posljedično nezakonito izvršene promjene podataka u katastarskom operatu, valja ukazati da je već u postupku utvrđeno da iz podataka spisa predmeta ne proizlazi da bi, u smislu odredbe članka 90. stavka 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18., 39/22.), međa između čestica tužitelja i zainteresirane osobe bila sporna, jer u trenutku izrade elaborata nije bio u tijeku sudski postupak uređenja međa.

11. Prema odredbi članka 24. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj: 59/18.), geodetski elaborat izrađuje se pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenim te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, pri čemu je odredbom stavka 2. istog članka Pravilnika propisano da se međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata smatraju nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata u pogledu tih međa nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

12. Kako, u konkretnom slučaju, tužitelj žalbenim prigovorima niti ne tvrdi da bi bio u tijeku sudski postupak uređenja međa u odnosu na nekretnine koje su predmet promjena u katastarskom elaboratu, to je, i prema ocjeni ovog Suda, geodetski elaborat mogao biti izrađen i na temelju istog su mogle biti izvršene promjene u katastarskom operatu, kako je to i učinjeno prvostupanjskim rješenjem.

13. Obzirom na opetovane žalbene prigovore da je međa pogrešno prikazana, odnosno da podaci predmetnog elaborata nisu ispravni i da je na taj način oštećen, tužitelja se upućuje da te tvrdnje treba dokazati elaboratom čija bi provedba bila predmet novog upravnog postupka, odnosno, u nedostatku sporazumnog uređenja međa, u eventualno pokrenutom sudskom postupku uređenja međa.

14. Kraj takvog stanja stvari, a s obzirom da tužitelj u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

15. Kako tužitelj nije uspio sa tužbenim zahtjevom, to je, na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a, pravilno odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova spora i obvezan na naknadu troška zainteresiranoj osobi. Ujedno je, iz istog razloga i iste zakonske osnove, valjalo odbiti zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

16. Iz navedenih razloga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 29. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić