Poslovni broj: Usž-1008/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice SŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju opunomoćenici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Pajić & Pajić j.t.d., Pula, Flanatička 25, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Građevinske inspekcije, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2082/2025-9 od 26. siječnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 29. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2082/2025-9 od 26. siječnja 2026.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/25-02/685, URBROJ: 443-02-04-14-25-1 od 30. rujna 2025. (točka I. izreke), te se odbija zahtjev tužiteljice za naknadom troška upravnog spora (točka II. izreke).

2. Osporavanim rješenjem tuženika naređeno je tužiteljici, kao investitorici, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni:

− zidanu prizemnu građevinu za povremeni boravak tlocrtnih dimenzija 7,2 m x 6,2 m, s dvostrešnim krovom, sljemena visine 4 m paralelnog s osi puta, ugrađene stolarije, ožbukanih zidova, pokrivena glinenim crijepom, izvedena limarija, sa betonskim podestima širine 1 m i stepeništem kod ulaznih vrata uzduž zapadnog i sjevernog zida zgrada, označena kućnim brojem [adresa];

− prizemnu pomoćnu građevinu zatvorenu s tri strane tlocrtnih dimenzija 12,5 m x 4,5 m, zidanu opekom i kamenom, jednostrešnog drvenog krovišta visine stropa 2,5 m, otvorenog tipa, sa vanjskom/ljetnom kuhinjom i podom opločenim kamenom, koja je izgrađena povrh ozakonjenog sanitarnog čvora tlocrtnih dimenzija 3,19 m x 1,85m,

sve izgrađeno bez izvršne građevinske dozvole, na zemljištu oznake k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te da, nakon uklanjanja, završno poravna teren (točka 1. izreke), uz popratna utvrđenja pod točkama 2. do 7. izreke osporenog rješenja.

3. Tužiteljica pravovremeno podnesenom žalbom pobija prvostupanjsku presudu u cijelosti zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava. U razlozima žalbe, u bitnom, navodi da se osporavanim rješenjem tuženika tužiteljici nalaže ukloniti sve objekte koji se nalaze na predmetnoj zemljišnoj čestici pa i one koje je ozakonila pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju Grada Vodnjana, KLASA: UP/I-361-14/13-03/1314, URBROJ: 2168/04-04/14-14-8 od dana 16. lipnja 2014., što smatra protivnim načelu razmjernosti i načelu zaštite stečenih prava. S tim u vezi, kako bi se utvrdilo koji je dio objekata izvorni ozakonjeni, a koji dograđeni, tužiteljica je predlagala uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke, no sud je odbio provesti taj dokaz kojim bi se ta odlučna činjenica utvrdila kao nesporna. Upire na to da se u konkretnom slučaju ne radi o rekonstrukciji, nego o dogradnji . Ističe da tuženik pasivnim stavom uopće nije sudjelovao u raspravljanju o ovoj pravnoj stvari, niti je osporio navode tužiteljice. Presudu smatra nedostatno obrazloženom. Slijedom svega navedenog, predlaže usvojiti žalbu, poništiti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje, uz naknadu tužiteljici troška zastupanja po ovlaštenom opunomoćeniku odvjetniku.

4. Tuženik, u odgovoru na žalbu, navodi da se ovdje ne radi o dogradnji postojeće građevine, jer je tužiteljica u cijelosti uklonila stambenu zgradu ozakonjenu pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju, KLASA: UP/I-361-13-03/1314, URBROJ: 2168/04-04/14-14-8 od 16. lipnja 2014., čime je tužiteljica izgubila stečena prava nastala ozakonjenjem zgrade, a za gradnju „zamjenske“ stambene građevine, u odnosu na koju se vodi ovaj inspekcijski postupak, nije ishodila građevinsku dozvolu. Ističe da rješenje o izvedenom stanju, čiji je sastavni dio Iskaz površina i obračunskih veličina zgrade, broj projekta: 018C iz travnja 2013., sadrži foto dokumentaciju koja prikazuje tadašnje stanje i izgled zgrada koje su predmet ozakonjenja. Uvidom u zapisnike i fotografije komunalnog redara Grada Vodnjana vidljivo je stanje nove građevine koja se zida blok opekom na dan 14. ožujak 2022., na fotografiji od 9. rujna 2022. vidljiva je dogradnja prema istočnoj međi, zatim se na fotografiji od 31. siječnja 2023. vide ožbukana pročelja nove građevine. Prema rješenju o izvedenom stanju ozakonjena je stambena zgrada maksimalnih tlocrtnih dimenzija 5,40 x 4,70 m, odnosno u građevinskoj bruto površini 19,17 m2, a inspekcijskim nadzorom takva građevina nije zatečena na terenu, nego je u naravi izgrađena zamjenska zidana građevina i to većih tlocrtnih dimenzija 7,2 x 6,2 m, građevinske bruto površine 44,64 m2 koja čini jednu građevinsku cjelinu i samo matematički gledano predstavlja razliku od 25,47 m2. Nadalje, navodi da se tužiteljica nije izjasnila na činjenice utvrđene inspekcijskim zapisnikom, a posebice o tome koji je to izvorno ozakonjeni dio građevine ostao „kako bi se razgraničili elementi postojećeg stanja od naknadnih radova“. Stoga je iz činjenica utvrđenih inspekcijskim nadzorom izveden zaključak da se u ovom konkretnom slučaju ne radi o nadogradnji još 25 m2, nego se radi o gradnji zamjenske građevine. Ističe da više ne postoji kontinuitet između bespravno izgrađenog i stečenog prava iz postupka ozakonjenja. Slijedom svega navedenog, smatra da u ovom postupku nije od utjecaja postojanje pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju, kada je građevina koja je njime ozakonjena, u cijelosti uklonjena iz prostora. Što se tiče pomoćne građevine na istoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], inspekcijskim rješenjem naređeno je uklanjanje samo novo izgrađene građevine ukupnih tlocrtnih dimenzija 12,5 x 4,5 m, dograđene istočno od ozakonjenog sanitarnog čvora (koji je ozakonjen u tlocrtnim dimenzijama 3,19 x 1,85 m = 5,90), a natkriven je zajedničkim krovištem nove građevine, te je moguće izvršiti njezino uklanjanje bez narušavanja bitnih svojstava ozakonjene pomoćne građevine. Predlaže žalbu odbiti.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama žalbenih razloga sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. 39/26., dalje: ZUS), Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, pri čemu nije povrijedio zakon na njezinu štetu.

7. Naime, Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj člankom 126. stavkom 1. ZUS-a iz razloga na koje tužiteljica upire u žalbi.

8. Prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden je sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je svoju odluku utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela i tijekom upravnog spora, nakon čega je, ispravnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava u sporu, pravilno ocijenio da je predmetnom gradnjom bez odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja, povrijeđen članak 106. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13., 20/17., 39/19., 125/19., dalje: ZG), koju povredu je građevinski inspektor dužan spriječiti i sankcionirati, sukladno članku 103. stavku 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18.,117/21., 67/23., dalje ZDI).

9. Naime, iz dokumentacije spisa predmeta proizlazi da je tuženik, usporedbom rješenja o izvedenom stanju od 16. lipnja 2014. i snimke izvedenog stanja, fotografija lica mjesta koje se odnose na vrijeme ozakonjenja građevina, sa stanjem na licu mjesta u vrijeme vođenja inspekcijskog postupka na sadašnjoj novonastaloj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], utvrdio:

− da ozakonjena stambena zgrada prikazana u projektnoj dokumentaciji, ukupnih tlocrtnih dimenzija 4,70 x 5,40 m, koja se sastojala od zatvorenog dijela (u istočnoj polovini tlocrta) i natkrivene terase drvene konstrukcije (u zapadnoj polovini tlocrta), visine vijenca 2,3 m, GBP 19,17 m2, sljemena krova okomitog na prilazni put, ne postoji na licu mjesta,

− da se na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na mjestu građevine, ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju od 16. lipnja 2014., nalazi zidana građevina većih tlocrtnih dimenzija (ukupno 7,2 x 6,2 m), dvostrešnog krova, visine sljemena 4 m, paralelnog sa osi prilaznog puta,

slijedom čega je tuženik ispravno zaključio da je slobodnostojeća stambena zgrada, koja je bila ozakonjena rješenjem o izvedenom stanju od 16. lipnja 2014., uklonjena, a na njezinom mjestu je izgrađena nova zamjenska građevina.

9.1. Tuženik je ujedno utvrdio da je nezakonito izgrađena slobodnostojeća pomoćna građevina (u naravi spremište i sanitarni čvor), ozakonjena rješenjem o izvedenom stanju od 16. lipnja 2014., zadržana u prostoru, a iznad i oko nje izgrađena je , bez izvršne građevinske dozvole, u razini prizemlja, građevina ukupnih tlocrtnih dimenzija 12,5 x 4,50 m, zidana opekom i kamenom, visine jednostrešnog krova 2,5 m, otvorenog tipa, sa vanjskom/ljetnom kuhinjom i podom opločenim kamenom, koja nije bila predmetom ozakonjenja.

10. Naime, i po ocjeni ovog Suda, iz fotografija priloženih svezu spisa koje prikazuju kronologiju gradnje, zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru građenja na lokaciji k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s fotografijama lica mjesta, rješenja o izvedenom stanju od 16. lipnja 2014., proizlazi pravilnost stajališta tuženika da su građevine koje se na terenu trenutno nalaze (izuzev ozakonjenog sanitarnog čvora) u cijelosti različite od onih koje su ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju. Kako je, dakle, riječ o radovima koji nisu ozakonjeni rješenjem o izvedenom stanju, a tužiteljica za predmetnu gradnju nije ishodila pravomoćnu, odnosno izvršnu građevinsku dozvolu, to je i po ocjeni ovog Suda, riječ o bespravno izgrađenim građevinama.

11. Sukladno članku 2. stavku 1. točki 28. ZG-a, rekonstrukcija građevine odnosi se na izvedbu građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine. Stoga, nisu od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari prigovori tužiteljice da se ovdje radi o dogradnji, a ne rekonstrukciji jer se ovdje radi o gradnji potpuno novih građevina.

12. Nadalje, prema članku 49. ZUS-a, sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice, uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, kao i činjenice koje je sam utvrdio, a stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima.

13. I po ocjeni ovog Suda, provođenje dokaza predloženih od strane tužiteljice bilo bi nepotrebno, a time i protivno načelu učinkovitosti, s obzirom da se relevantne činjenice za rješavanje ove upravne stvari mogu utvrditi uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog postupka i upravnog spora, a viši građevinski inspektori su osobe koje posjeduju potrebna stručna znanja, zbog čega neosnovano smatra tužiteljica da je u konkretnom slučaju bilo potrebno provesti uviđaj na licu mjesta na okolnosti i činjenice odlučne za rješavanje ove upravne stvari. Valja reći i da tužiteljica tijekom inspekcijskog postupka, u kojem je sudjelovala, kao niti tijekom upravnog spora, nije priložila nikakve dokaze koji bi upućivali na to da se ovdje radi o rekonstrukciji (nadogradnji) postojeće građevine.

14. Slijedom svega navedenog, po ocjeni ovog Suda, ispravno je prvostupanjski sud, na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, pregledom dokumentacije priložene sudskom spisu, kao i dokumentacije priložene spisu tuženika te relevantnih odredaba ZG-a i ZDI-a, ocijenio da se osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim.

15. Kako tužiteljica ni u predmetnoj žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore kojima bi dovela u sumnju zakonitost osporavanog rješenja tuženika i koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, već samo paušalno upućuje na nedostatke obrazloženja prvostupanjske presude, to Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe protiv presude iz žalbenih razloga na koje upire tužiteljica.

16. Na kraju, a s obzirom da je tužbeni zahtjev pravilno odbijen, to je tužitelj ica osnovano odbijena i sa zahtjevom za naknadu troškova predmetnog upravnog spora, jer, sukladno članku 147. stavku 1. ZUS-a, stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora. Iz istih razloga, a jer tužiteljica nije uspjela u žalbenom dijelu ovog upravnog spora, valjalo je odbiti i njezin zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe.

17. Slijedom svega navedenog, valjalo je, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 29. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić