Poslovni broj: Usž-239/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja UE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Ante Ferara odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Ferara i Cigić u Šibeniku, Eugena Kvaternika 6, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda u Splitu, Ispostave u Šibeniku, Ulica Pavla Šubića 29, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2347/2024-7 od 24. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 29. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2347/2024-7 od 24. rujna 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom Upravnog suda u Splitu odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/765, URBROJ: 443-02-03-21-24-3 od 24. kolovoza 2024. godine. Ujedno je rješenjem, istog poslovnog broja i datuma, odbijen zahtjev tužitelja za naknadom troškova spora i odbijen zahtjev tužitelja za izdavanjem privremene mjere i odgodnog učinka tužbe.

1.1. Rješenjem tuženika tužitelju, kao investitoru, naloženo je ukloniti armiranobetonsku međukatnu ploču izvedenu nad prizemljem tlocrtnih dimenzija 7,45m x 6,07m, četiri armiranobetonska stupa poprečnog presjeka 20cm x 45cm, visine 2,4m, izgrađena na etaži 1. kata, armiranobetonski okvir nad stupovima 1. kata (kao nosač armirano betonske ploče) izveden od dvije grede poprečnog presjeka 20cm x 50cm, dužine 7,45m i dvije grede poprečnog presjeka 20cm x 30cm, dužine 6,07m , armiranobetonsku međukatnu ploču nad 1. katom, tlocrtnih dimenzija 7,85m x 7.5m sa istakom 3,85m x 1,00m te, iznad 1. kata, izvedeni bazen s instalacijama vode i struje, sve izgrađeno bez izvršne građevinske dozvole na kat.čest.br. *75/2 k. o. [katastarska općina].

2. Tužitelj je protiv presude prvostupanjskog upravnog suda podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Navodi da je sud odbio sve dokazne prijedloge tužitelja, uključujući i njegovo saslušanje, čime mu je onemogućeno izjašnjavanje u sporu, pravo na pristup sudu i pravično suđenje. Sud je propustio utvrditi tko je investitor sporne gradnje, a koja činjenica je odlučna radi osiguranja zakonitosti. Osim toga, nejasno je kako je sud utvrdio izvedene radove (obuhvat, dimenzije) obzirom da ne raspolaže stručnim znanjem, zbog čega je trebalo provesti vještačenje i da li se radi o radovima koji zahtijevaju izdavanje građevinske dozvole (pogrešno se u žalbi navodi uporabne dozvole). U odnosu na pogrešno utvrđenu osobu investitora, poziva se na ugovor o pravu doživotnog plodouživanja, sklopljenog sa sinom JE, koji je investitor sporne gradnje, odnosno radova koji su izvedeni radi sprečavanja urušavanja krovne konstrukcije, odnosno očuvanja statike i sućanstva građevine. Navodi da nije obaviješten niti pozvan na inspekciji pregled, čime mu je onemogućeno sudjelovanje u postupku, te da je provaljivanjem u nekretninu tužitelja tuženik prekoračio ovlasti. Tužitelj se zajedno sa sinom odazvao na sve pozive tuženika, iako je dostava tih poziva nezakonito provedena, te je surađivao s tuženikom, pa se ne može opravdati skrivećki i nezakonit način na koji je tuženik obavio inspekcijski pregled. Sud je prekršio postupovne odredbe koje se odnose na objavu presude jer , iako iz podataka spis predmeta proizlazi da je presuda objavljena 24. rujna 2025., navedeno nije točno, jer je ista strankama dostavljena tek 8. listopada 2025. godine. Slijedom navedenog, predlaže ukinuti pobijanu presudu te predmet vratiti sudu radi provođenja predloženih dokaza i potpunog utvrđenja odlučnih činjenica. Potražuje i trošak sastava žalbe.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ocjenjujući zakonitost pobijane presude u smislu odredbe članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24., 39/26., dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da je presuda prvostupanjskog upravnog suda zakonita, kako u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja, tako i u pogledu primjene materijalnog prava te stoga ovaj Sud ne nalazi povrede pravila sudskog postupka. Postupak prije donošenja prvostupanjske presude i rješenja proveden je u skladu s odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporene odluke utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela te je za svoju odluku dao argumentirano obrazložene razloge utemeljene na zakonu.

6. Prvenstveno treba reći da ovaj Sud nalazi neosnovanim prigovore postupovne naravi usmjerene na neprovođenje predloženih dokaza od strane prvostupanjskog suda, to stoga što, sukladno odredbi članka 49. stavka 1. i 4. ZUS-a, sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice te stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi i dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima kako u pogledu činjenica koje treba utvrditi tako niti u pogledu dokaza kojima se one mogu utvrđivati.

7. Nadalje, sud je dužan u obrazloženju presude, u smislu odredbe članka 119. stavak 5. ZUS-a, izjasniti se o prijedlozima stranaka kojima nije udovoljio, što je prvostupanjski upravni sud u konkretnom slučaju i učinio, na način da je ocijenio pravilno da se odluka može donijeti i bez provođenja predloženih dokaza, između ostalog i saslušanja tužitelja u svojstvu stranke. To stoga što su predložene dokazne radnje usmjerene prvenstveno na osporavanje činjenice da bi tužitelj bio investitor sporne gradnje. Međutim, ta činjenica je u sporu neprijeporno utvrđena od strane suda uvidom u cjelokupnu dokumentaciju spisa predmeta, prvenstveno uvidom u zapisnik o saslušanju tužitelja od 9. kolovoza 2024., na kojem saslušanju se tužitelj izjasnio kao investitor sporne gradnje.

8. Tužitelj tek u tužbi iznosi navode da bi investitor bio njegov sin, pri čemu se u žalbi poziva na ugovor o pravu doživotnog plodouživanja. Međutim, taj prigovor je već otklonio prvostupanjski sud valjano obrazloživši da predmetni ugovor ne dokazuje da bi sin tužitelja bio investitor, pored nesporne činjenice da tužitel j, koji je ujedno i zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine na kojoj je izvedena bespravna gradnja, prilikom očitovanja u postupku nije osporavao da bi bio investitor.

9. S tim u vezi, valja ukazati da su ispunjene pretpostavke za primjenu odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21., 67/23., dalje: ZDI), na kojoj je utemeljeno osporeno rješenje, a prema kojoj u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem nalaže uklanjanje bespravne gradnje investitoru i vlasniku. Kako iz podataka spisa predmeta nesporno proizlazi da je tužitelj ujedno i vlasnik nekretnine na kojoj je izvedena bespravna gradnja, to su pravno neodlučni žalbeni prigovori da je osporeno rješenje doneseno u odnosu na pogrešnu osobu jer se navedena zakonska odredba, osim na investitora, odnosi i na svakodobnog vlasnika nekretnine, što tužitelj nesporno jeste. Tužitelj u prilog tvrdnji da se radi o legalnoj gradnji nije dostavio relevantnu dokumentaciju, dapače, na saslušanju je izjavio da je postupak izdavanja građevinske dozvole u tijeku.

10. Žalbeni prigovori kojima tužitelj ukazuje da nije bio obaviješten o obavljanju inspekcijskog nadzora nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari iz razloga što, sukladno članku 106. stavku 4. ZDI-a, u provođenju inspekcijskog pregleda nije nužna nazočnost stranaka, iz čega proizlazi da tuženik nije obvezan stranku obavještavati o tome kada će izvršiti inspekcijski pregled. Osim toga, kako je već naprijed navedeno, tužitelju je saslušanjem u postupku omogućeno da se izjasni o činjenicama utvrđenim provedenim nadzorom pa su neosnovani žalbeni prigovori usmjereni na povredu prava na sudjelovanje u postupku. Ovo tim više jer je tužitelju i tijekom upravnog spora, održavanjem rasprave, omogućeno da se očituje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ove upravne stvari, slijedom čega su neosnovani i prigovori usmjereni na povredu prava na pristup sudu i pravično suđenje.

11. Glede prigovora da u sporu nije provedeno građevinsko vještačenje radi stručnog utvrđenja koji radovi su bespravno izvedeni, valja ukazati da sud uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke. U konkretnom slučaju, činjenica bespravne gradnje je pravilno utvrđena od strane građevinskog inspektora, kao osobe koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, mora imati i odredbama ZDI-a propisane stručne kvalifikacije za obavljanje poslova građevinske inspekcije, a koja stručnost paušalnim žalbenim prigovorima nije dovedena u pitanje.

12. U odnosu na žalbene prigovore usmjerene na postupanje građevinske inspekcije, tužitelja se upućuje na odredbe članka 103. stavka 1. i 3. ZDI -a, kojima je propisano da građevinska inspekcija obavlja inspekcijske nadzore radi zaštite javnog interesa po službenoj dužnosti, na temelju mjesečnih planova rada i sukladno prioritetima određenim u Godišnjem programu rada Državnog inspektorata, a kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s odredbama ZDI-a.

12.1. Osim toga, odredbom članka 101. stavka 2. ZDI-a propisane su posebne ovlasti građevinskog inspektora u provedbi inspekcijskog nadzora, između ostalog i ovlast da uđe u građevine, uključujući zgrade (stanove i poslovne prostore), njezine posebne dijelove i građevinsku česticu odnosno pripadajuće zemljište, bez obzira na njihovu namjenu, te ih pregleda.

13. Neosnovani su i žalbeni prigovori da su izvedeni radovi usmjereni na očuvanje sućanstva nekretnine obzirom da je osporenim rješenjem, između ostalog, naloženo uklanjanje bazena sa izvedenim instalacijama vode i struje.

14. Zaključno, glede žalbenih prigovora o povredi zakonskih odredbi o objavi presude (24. rujna 2025.) i njezinoj dostavi strankama (8. listopada 2025.), ukazuje se tužitelju da, po logici stvari, datum objave i datum dostave presude nisu i ne mogu bi istovjetni te s tim u vezi ovaj Sud upućuje na odredbe članka 121. i 122. ZUS-a, sukladno kojima je prvostupanjski sud i postupio.

15. Kraj takvog stanja stvari, a s obzirom da tužitelj u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

16 Kako tužitelj nije uspio sa žalbom, to je, temeljem članka 147. stavka 1. ZUS-a, odbijen sa zahtjevom za naknadu troška žalbenog postupka.

17. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 29. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić