Poslovni broj: Usž-1293/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Blanše Turić, predsjednice vijeća, Borisa Markovića i Željke Zrilić Ježek, članova vijeća, uz sudsku savjetnicu Martu Sraka, zapisničarku, u upravnom sporu tužitelja HADKON d.o.o., za građevinarstvo i usluge, OIB: 86624184578, kojeg zastupa opunomoćenica dr. sc. Vesna Škare Ožbolt, odvjetnica iz Zagreba, Masarykova 10, protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, OIB: 53969486500, radi suzbijanja neprijavljenog rada – šutnje uprave, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-5528/2025-7 od 20. veljače 2026., na sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja HADKON d.o.o. za građevinarstvo i usluge, Velika Mučna i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-5528/2025-7 od 20. veljače 2026.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem prvostupanjskog suda u točki I. izreke odbačena je tužba, a u točki II. izreke odbačen je prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere brisanjem tužitelja iz evidencije poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenog rada te je točkom III. izreke rješenja odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora.
2. Protiv rješenja prvostupanjskog suda tužitelj je izjavio žalbu zbog bitne povrede pravila odredaba upravnog spora, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnom navodi da je predmet ovog spora zakonitost propuštanja tuženika da odluči o prigovoru koji je tužitelj izjavio protiv postupanja tuženika, odnosno protiv činjenice da je tužitelj uvršten i održavan na javno dostupnom potpisu poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada, bez donošenja pojedinačne odluke protiv koje bi bio dopušten redovni pravni lijek. Smatra da je pogrešan pravni zaključak prvostupanjskog suda da se u konkretnom slučaju radi o stvari koja ne može biti predmet upravnog spora, naprotiv, riječ je upravo o situaciji za koju zakon predviđa prigovor, obvezu odlučivanja rješenjem i sudsku zaštitu radi šutnje uprave. Također, nije odlučno postoji li ili ne postoji neko drugo pravno sredstvo protiv akata ili radnji državnog inspektorata. Predmet ovog spora nije zakonitost inspekcijskog zapisnika ni pravilnost inspekcijskog nadzora, nego propuštanje tuženika da odluči o prigovoru protiv vlastitog postupanja, odnosno protiv činjenice da je tužitelj uvršten i održavan na javno dostupnom popisu. Sudska zaštita protiv eventualno inspekcijskog akta i sudska zaštita protiv šutnje tuženika glede prigovora na javnu objavu nisu međusobno isključive, jer ne štite od istog postupanja niti protiv istog tijela. Sama mogućnost da stranka u nekom drugom postupku, protiv drugog akta i protiv drugog tijela, možda raspolaže nekom vrstom zaštite, ne znači da je isključena zaštita u ovom postupku. Odbacivanje prijedloga za izdavanje privremene mjere također ne može opstati, jer je prvostupanjski sud istu odbacio isključivo zato što je prethodno odbacio tužbu kao nedopuštenu. Upućuje na sudsku praksu Upravnog suda u Splitu, koji je prihvatio prijedlog za određivanje privremene mjere i naložio privremeno brisanje poslodavca s popisa do pravomoćnog završetka spora. Tužitelj predlaže da ovaj Sud uvaži žalbu i donese rješenje kojim će se ukinuti rješenje prvostupanjskog suda u cijelosti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak te tužitelju nadoknaditi troškovi sastava žalbe.
3. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da je prvostupanjski sud jasno obrazložio svoju odluku. Ističe da je pogrešno shvaćanje tužitelja da je samo zapisnik bio temelj utvrđenja neprijavljenog rada kod tužitelja, jer da je temeljem zapisnika tuženik poduzeo mjere u vidu podnošenja optužnog prijedloga zbog sumnje na prekršaj iz Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju te donošenja upravnog rješenja temeljem Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Smatra da tužitelj nije u pravu kada navodi da je sud prvo morao odlučiti o privremenoj mjeri, pa tek onda o meritumu spora, jer isto ne proizlazi iz Zakona o upravnim sporovima. Pri tome ističe da osim toga i pretpostavke za određivanje privremene mjere nisu ispunjene. Tuženik predlaže da ovaj Sud odbije žalbu tužitelja i potvrdi prvostupanjsko rješenje, kojim je odbačena tužba i zahtjev za određivanje privremene mjere.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući zakonitost prvostupanjskog rješenja u granicama žalbenih razloga u skladu s odredbom članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", 36/24. i 39/26.), koja se na odgovarajući način primjenjuje i pri odlučivanju o žalbi protiv rješenja na temelju odredbe članka 128. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima, sud ocjenjuje da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje osporava, kao niti razlozi na koje sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Iz podataka u spisu predmeta proizlazi da je tužitelj podnio tužbu radi ocjene zakonitosti postupanja tuženika, koje se sastoji u tome da je tuženik uvrstio tuž itelja u javno dostupnu evidenciju poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada (dalje: evidencija). Upis tužitelja u evidenciju proveden je na temelju zapisnika o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata i obavijesti o utvrđenom postojanju neprijavljenog rada.
7. Prvostupanjski sud je odbacio tužbu kao nedopuštenu na temelju odredbe članka 46. stavka 1. točke 3. Zakona o upravnim sporovima, ocijenivši da ne postoje pretpostavke za vođenje upravnog spora. Pri tome je izrazio pravno shvaćanje da je tužitelj ovlašten u upravnom postupku pred Državnim inspektoratom i u eventualnom upravnom sporu, radi ocjene zakonitosti pripadajućeg rješenja osporavati utvrđenja iz zapisnika o nadzoru provedenom u tom postupku.
8. Dakle, u ovom postupku sporno je jesu li ispunjene pretpostavke za vođenje upravnog spora.
Prije svega, ovaj Sud ocjenjuje da se u konkretnom slučaju ne radi o drugom postupanju iz područja upravnog prava kakvo ima u vidu odredba članka 156. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", 47/09. i 110/21.), a budući da tuženik samo ažurira evidenciju na temelju obavijesti Državnog inspektorata, kojoj prethodi inspekcijski postupak i zapisnik/rješenje Državnog inspektorata. Naime, predmetno rješenje kojim je utvrđen neprijavljeni rad donosi se u upravnom postupku i isto stranke mogu osporavati podnošenjem tužbe u upravnom sporu, sukladno članku 7. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada ("Narodne novine", 151/22.), kako to pravilno zaključuje i prvostupanjski sud.
9. Osim na podnošenje tužbe radi ocjene zakonitosti rješenja, kojim je utvrđen neprijavljeni rad, tužitelj je ovlašten u upravnom sporu radi ocjene zakonitosti tog rješenja zahtijevati i izdavanje privremene mjere.
Dakle, tužitelj u svakom slučaju nije bez pravne zaštite u odnosu na svoja traženja, kako u pogledu meritornog odlučivanja, tako niti u pogledu izdavanja privremene mjere. Međutim, nije ovlašten svoja traženja vezana uz pojedini predmet koji se rješava u upravnom postupku razdvojeno ostvarivati tužbom radi ocjene zakonitosti upravnog akta i tužbom radi ocjene zakonitosti postupanja.
10. Slijedom navedenog, ocjena je ovoga Suda da u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene pretpostavke za vođenje upravnog spora u smislu odredbe članka 46. stavka 1. točke 7. Zakona o upravnim sporovima, zbog čega je na temelju odredbe članka 135. stavka 1. u vezi s člankom 128. stavkom 4. Zakona o upravnim sporovima odlučeno kao u izreci.
11. S obzirom da tužitelj nije uspio u žalbenom postupku na temelju odredbe članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima odbijen je njegov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.
U Zagrebu 27. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Blanša Turić
