REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-780/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. FMH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Saji Oulovskii, odvjetnici u Pakracu i 2. FM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Korljan i partneri d.o.o., odvjetnicima u Zadru, protiv tuženika: 1. DM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. CM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. PM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženici pod 2. i 3. zastupani po punomoćnicima Ivanu Šalini i Boži Vrkiću, odvjetnicima u Zadru, radi utvrđenja i razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o prijedlogu tuženika pod 2. i 3. za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj Gž - 396/2024-3 od 19. rujna 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru broj P - 74/2020-34 od 24. travnja 2024., u sjednici održanoj 27. svibnja 2026.
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženici pod 2. i 3. podnijeli su prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj Gž - 396/2024-3 od 19. rujna 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru broj P - 74/2020-34 od 24. travnja 2024.
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“; broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), ovaj je sud ocijenio da na temelju onoga što prijedlog sadrži i što je uz njega dostavljeno, nije riječ o važnim pravnim pitanjima u smislu članka 385.a stavak 1. ZPP - a.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje stečenih suvlasničkih prava na nekretninama, te razvrgnuće suvlasničke zajednice.
4.1. Pobijana presuda temelji se na činjeničnim utvrđenjima i razlozima: -„…da su parnične stranke suvlasnici nekretnina u k. o. [katastarska općina] koje su predmet diobe…“, - „…neosnovani su žalbeni navodi drugo i trećetuženika da bi k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] predstavljale isključivo vlasništvo drugotuženika…“, - „…naime iz provedenog dokaznog postupka nespornim je utvrđeno da je obiteljsku kuću na k. č. [katastarska čestica] izgradio otac stranaka 1950-ih te da su stranke naslijedile ove nekretnine a da je drugotuženik vršio određena ulaganja…“, - „…iz provedenih vještačenja i očevida na licu mjesta proizlazi da geometrijska dioba nije moguća prema suvlasničkim udjelima i zatečenom stanju na terenu…“, - „…iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da među strankama nema sporazuma o načinu diobe kao i to da je geometrijska dioba nemoguća imajući u vidu suvlasničke omjere stranaka slijedom čega je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava odredio civilnu diobu…“.
4.2. Tuženici pod 2. i 3 su u prijedlogu naznačili pitanja: „1. Da li je geometrijska doba nekretnina moguća u slučaju kada su predmet diobe veći broj nekretnina od kojih svaka od stranaka, da bi se namirio njihov suvlasnički udio namirio, može dobiti očno određen realni dio a da taj realni dio predstavlja posebnu funkcionalnu i uporabu cjelinu odnosno da se takvom diobom ne uništava kvaliteta nekretnine koju bi svaka od stranaka trebala dobiti u nesmetan posjed i vlasništvo? 2. Da li je pravno izjednačena, kako to pogrešno zaključuje Županijski sud u Vukovaru, dioba isplatom i civilna dioba na način da se predmet diobe proda na javnoj dražbi i novac podijeli razmjerno suvlasničkom omjeru? 3. Da li je i Županijski sud dužan cijeniti i uzeti u obzir sve navode stranaka odnosno činjenice na temelju kojih stranka ukazuje osnovanost svojeg zahtjeva?
4.3. Prvo pitanje kako su ga u prijedlogu naznačili tuženici s obzirom na činjenična utvrđenja i razloge na kojima se temelji pobijana odluka nije važno za odluku u ovom sporu. Naime, pobijana odluka temelji se na činjeničnom utvrđenju „…da geometrijska dioba nije moguća prema suvlasničkim udjelima i zatečenom stanju na terenu…“, dok pobijana odluka ne sadrži razloge da bi bilo koji od suvlasnika zahtijevao razvrgnuće suvlasništva na nekoliko stvari (razvrgnuće po ekvivalentu) u smislu odredbe čl. 52. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV). Što više, niti tuženici u prijedlogu nisu naznačili pravno pitanje prema pretpostavkama iz navedene odredbe ZV-a, već se pitanje odnosi na geometrijsku diobu. Drugo pitanje koje se odnosi na pravo na razvrgnuće isplatom ne proizlazi iz činjeničnih utvrđenja i razloge na kojima se temelji pobijana odluka. Treće postupovnopravno pitanje, s obzirom na razloge i zauzeta pravna shvaćanja na kojima se pobijana odluka temelji, u svojoj biti predstavlja prigovor počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ne pravno pitanje kako ga je propisala odredba čl. 385.a st. 1. ZPP-a koje bi omogućilo ovom sudu da odgovorom na to pitanje osigura jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili razvoj prava kroz sudsku praksu. Pitanje se u bitnom odnosi na ispitivanje činjeničnih okolnosti konkretnog slučaja, tj. na prigovore pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i ocjene sudova o relevantnim činjenicama u konkretnom slučaju (pitanje koje se odnosi na činjenična utvrđenja sudova) koje ne može biti predmet razmatranja u revizijskom stupnju postupka.
5. Kako, dakle, nije riječ o pravnim pitanjima važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. ZPP -a, riješeno je kao u izreci.
Zagreb, 27. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
