Poslovni broj: Usž-269/2024-12

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja NM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Anamarija Jengić Bujan, odvjetnica u Rijeci, Trpimirova 4, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe EM iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Branimir Kojić, odvjetnik u Malom Lošinju, Lošinjskih brodograditelja 23, radi katastarskog upisa, odlučujući o žalbi zainteresirane osobe, protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-1204/2022-21 od 26. listopada 2023., na sjednici vijeća održanoj 26. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-1204/2022-21 od 26. listopada 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda, poništeno je rješenje tuženika KLASA: UP/II-932-07/22-07/163, URBROJ: 541-11/2-22-3 od 8. rujna 2022. te je poništeno rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostava Cres, KLASA: UP/I-932-07/21-02/100, URBROJ: 541-19-07-01/1- 21-2 od 30. rujna 2021. (točke I. i II. izreke). Točkom III. naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju troškove upravnog spora u visini od 995,42 EUR, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja odbijen. Točkom IV. odbijen je zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova upravnog spora.

1.1. Navedenim rješenjem tuženika od 8. rujna 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostava Cres, KLASA: UP/I-932-07/21-02/100, URBROJ: 541-19-07-01/1- 21-2 od 30. rujna 2021. kojim se mijenjaju podaci u katastarskom operatu katastarske općine [katastarska općina] u pogledu kč. br. [katastarska čestica] te se osnivaju nove katastarske čestice br. [katastarska čestica], na način kako je to pobliže opisano navedenim rješenjem.

2. Zainteresirana osoba je protiv osporene presude izjavila žalbu, pobijajući istu iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnom navodi da se podaci katastarskog operata za predmetno područje nalaze u katastarskoj općini [katastarska općina] – grad, dok se podaci zemljišne knjige za isto područje nalaze se u katastarskoj općini [katastarska općina], a iz kojeg razloga položaj, oblik, površina, numeracija i način uporabe katastarskih čestica u katastarskom operatu ne odgovaraju katastarskim česticama u zemljišnoj knjizi. Pojašnjava da je vlasnik z.k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje odgovaraju dijelu k. č. [katastarska čestica] i cijeloj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iz čega proizlazi pravni interes zainteresirane osobe za provedbu promjena na navedenim katastarskim česticama. U odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navodi da pravni interes proizlazi iz zahtjeva PM te KM kao suvlasnika navedene čestice, a da sukladno odredbi članka 83. Pravilnika o geodetskim elaboratima nije nužna suglasnost svih nositelja prava na svim česticama.

2.1. Nadalje tvrdi da se predmetnim elaboratom predlažu promjene u katastarskom planu te u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi na način da svakoj katastarskoj čestici u zemljišnoj knjizi odgovara jedna katastarska čestica u katastarskom operatu s usklađenim položajem, oblikom, površinom i načinom uporabe. Navodi da je predmetni elaborat izrađen u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica u skladu s člankom 25. stavkom 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i člankom 161. stavkom 3. Zakona o prostornom uređenju. Naglašava da se sve promjene koje se predlažu predmetnim elaboratom provode unutar postojećih zemljišnoknjižnih uložaka, a da vlasnička struktura ostaje u potpunosti nepromijenjena. Zaključno iznosi da ne postoji niti jedan drugi zakonit način kojim bi se provelo usklađenje katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja, da je geodetski elaborat s tehničke strane potpuno ispravan, a da eventualni stvarnopravni zahtjevi tužitelja prema pojedinoj nekretnini nisu u nadležnosti upravnog već redovnog suda. Predlaže poništiti presudu i riješiti stvar na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Tužitelj u odgovoru na žalbu navodi da su žalbeni navodi zainteresirane osobe netočni te da nisu ničim potkrijepljeni. Tvrdi da je neživotno navoditi da je „dokazan pravni interes“ za predlaganjem provedbe geodetskog elaborata , pri čemu se promjena i cijepanje nekretnina vrši na nekretninama koje nisu ni u vlasništvu ni u posjedu zainteresirane osobe. Osobito je nejasno na čemu zainteresirana osoba temelji navod da je dokazan pravni interes za parcelaciju k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer nikakva izjava, zahtjev niti suglasnost ovlaštenih osoba nije priložena spisu tuženika. Tvrdi da predmetnim elaboratom zainteresirana osoba pokušava cijepati tuđe nekretnine te se upisati kao vlasnik novoformiranih nekretnina pod krinkom navodnog usklađenja zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja, a bez ispunjenja nužnih uvjeta za provođenje cijepanja nekretnina unutar građevinskog područja i bez dostave potrebnih suglasnosti vlasnika i nositelja prava na nekretninama na kojim se predlaže cijepanje. Pokušaj zainteresirane osobe da prikaže obavještavanje PM, kao jedne od suvlasnika, se nikako ne može tumačiti kao pisana ovjerena suglasnost nositelja i ovlaštenika nekretnine koja se cijepa jer takva u spisu ne postoji, kako od PM tako ni od tužitelja. Iako je na takav propust tužitelj ukazivao podnescima i na održanoj raspravi, zainteresirana osoba i tuženik takve činjenične navode nisu doveli u pitanje niti su iste osporili, a iznošenje novih navoda u žalbi je protivno Zakonu o upravnim sporovima.

3.1. Osporava navode iz žalbe u dijelu u ko jem se navodi da se radi o usklađenju stanja u zemljišnoj knjizi i katastru jer zainteresirana osoba kao relevantne podatke uzima stare austrougarske i potpuno neprikladne katastarske izmjere koje nemaju veze sa stanjem u naravi. Osim navedenog tvrdi da zainteresirana osoba ignorira i zanemaruje navode tužitelja da iz uvjerenja o katastarskoj identifikaciji izdanoj od strane tuženika proizlazi da k. č. [katastarska čestica] u cijelosti odgovara k. č. [katastarska čestica], a k. č. [katastarska čestica] u cijelosti odgovara katastarskoj 81/3 pa nije jasno kako navodnim „usklađenjem“ zainteresirana osoba kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] može postati vlasnik dijela k. č. [katastarska čestica] (u suvlasništvu tužitelja). Zaključuje da zainteresirana osoba tek sada u žalbi pokušava „opravdati“ potpuno nezakonito proveden postupak provedbe geodetskog elaborata , a pri čemu zaboravlja da se u žalbi nove činjenice ne mogu iznositi. Predlaže odbiti žalbu te potvrditi drugostupanjsku presudu uz obvezu naknade troška sastava odgovora na žalbu.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Prije svega valja pojasniti da je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2767/2025 i U-I-2768/2025 od 31. ožujka 2026. ("Narodne novine", broj: 39/26.), ukinuta odredba članka 169. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.), koja je predviđala dovršetak postupaka započetih prije stupanja na snagu novog Zakona prema odredbama ranijeg Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17., 110/21.). Ukidanjem te prijelazne odredbe, Ustavni sud je uspostavio pravnu situaciju u kojoj se na sve postupke u tijeku, neovisno o trenutku njihova pokretanja, izravno primjenjuju odredbe Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj: 36/24.). Slijedom navedenog, Sud ovaj spor rješava primjenom procesnih pravila Zakona o upravnim sporovima - "Narodne novine", broj: 36/24., 39/26. – dalje: ZUS).

6.1. Ispitujući dopuštenost izjavljene žalbe, Sud je utvrdio da je u konkretnom predmetu riječ o presudi koja po sadržaju i pravnim posljedicama u potpunosti odgovara definiciji odluke iz članka 127. stavka 2. ZUS-a. Navedena odredba predviđa iznimku od stavka 1. tog članka, odnosno propisuje dopuštenost žalbe protiv presude kojom je predmet prvi put vraćen na ponovni postupak ako je u obrazloženju presude naloženo donošenje sadržajno određene odluke.

6.2. Naime, iako izrekom prvostupanjske presude zahtjev zainteresirane osobe za provedbom elaborata nije odbijen, proizlazi da je presudom, uz obrazloženje koje je njome dano, provedba takvog elaborata onemogućena, zbog čega ovaj sud ocjenjuje da je žalba dopuštena jer je upravo riječ o situaciji u kojoj sud, odlučujući o zakonitosti postupanja upravnih tijela, zapravo rješava o biti upravne stvari.

7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. ZUS-a) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.

8. Iz podataka spisa predmeta da je upravni postupak, koji je prethodio predmetnom sporu, pokrenut pred prvostupanjskim tijelom 15. rujna 2021. temeljem zahtjeva zainteresirane osobe za provedbu geodetskog elaborata na katastarskim česticama br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Svrha navedenog elaborata bila je usklađivanje stvarnog položaja čestica te njihova dioba ili spajanje. Prvostupanjsko je tijelo, postupajući po zahtjevu zainteresirane osobe i dostavljenom elaboratu, rješenjem od 30. rujna 2021. osnovalo ukupno 16 novih čestica, uz odgovarajuće izmjene u pogledu njihovog oblika, broja i upisanih ovlaštenika. Spisu predmeta prileži uvjerenje Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave u Malom Lošinju KLASA: 350 -05-21-03/60, URBROJ: 2170-1-03-05/2-21-3 od 9. travnja 2021. iz kojeg proizlazi da se nekretnine koje su predmet parcelacije nalaze unutar građevinskog područja.

9. Odredbom članka 94. stavka 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj: 112/18., dalje: Zakon) propisano je da zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta može podnijeti: a) vlasnik ili ovlaštenik b) pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes. Stavkom 2. iste odredbe Zakona propisano je da pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes u zahtjevu navodi svoj interes i podnosi odgovarajuće dokaze o njemu, a stavkom 3. dokazom pravnog interesa iz stavka 2. ovoga članka smatra se: a) predugovor ili ugovor na temelju kojega je podnositelj zahtjeva stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja, b) odluka nadležnog tijela na temelju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva ili pravo građenja, c) pisana suglasnost vlasnika zemljišta i d) zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa podnesen nadležnom tijelu.

10. Poništavajući prvostupanjsko rješenje kojim je takva promjena provedena, kao i rješenje tuženika, kojim je potvrđena zakonitost opisane promjene prvostupanjski je sud utvrdio da se prvostupanjskim rješenjem, između ostalog, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja odgovara zemljišnoknjižnoj čestici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a koja je bila u suvlasništvu tužitelja i PM, vrši cijepanje na kč. br. [katastarska čestica] (tj. zemljišnoknjižne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Takvim cijepanjem se na k. č. br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina] kao ovlaštenik i nadalje upisuje tužitelj sa suvlasničkim omjerom od 3/8, dok se k. č. br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina] upisuju NMČ, KM i FM, svaki u 1/3 dijela. Prvostupanjski je sud također utvrdio da se istim rješenjem kč. br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina] (koja odgovara zemljišnoknjižnoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a koja je također, u suvlasništvu tužitelja i PM, cijepa na katastarske kč. br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina] i da se takvim cijepanjem na k. č. br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina] kao ovlaštenik i nadalje upisuje tužitelj sa suvlasničkim omjerom od 3/8, dok se u pogledu k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina] upisuje zainteresirana osoba kao jedini ovlaštenik. Naprijed navedena utvrđenja prvostupanjskog suda zainteresirana osoba žalbenim navodima ne dovodi u sumnju.

11. Proizlazi dakle, da se predloženim elaboratom vrši promjena oblika, površine kao i upisanih ovlaštenika na nekretninama koje su u suvlasništvu tužitelja jer se na novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica] upisuju treće osobe (NMČ, KM i FM) kao ovlaštenici, dok se na novoformiranim česticama 3702/2 i 3702/3 kao isključivi ovlaštenik upisuje zainteresirana osoba.

12. Obzirom da prilikom podnošenja zahtjeva, a ni naknadno, zainteresirana osoba po čijem je zahtjevu sačinjen, potvrđen i proveden navedeni geodetski elaborat niti uz zahtjev za provođenje tog elaborata, a niti u kasnijem tijeku postupka, nije dostavila dokaz pravnog interesa za provođenje navedenog elaborata u pogledu navedenih nekretnina koje su u vlasništvu tužitelja u smislu prethodno citirane odredbe članka 94. Zakona, prvostupanjski je sud poništio rješenja upravnih tijela, jer nije bilo osnova za prihvaćanje zahtjeva zainteresirane osobe za provođenjem elaborata kojim se provode promjene na zemljištima u pogledu kojih isti nije vlasnik i ovlaštenik.

13. Uzimajući u obzir prethodno utvrđeno činjenično stanje, odnosno opisane katastarske promjene, ovaj Sud je s takvim utvrđenjem prvostupanjskog suda suglasan. Naime, kraj činjenice da se prethodno opisanim parcelacijama, tužitelju, osim promjene oblika i upisanih ovlaštenika, također smanjuje i dio površine čestica kojima je (bio) suvlasnik, takve promjene i po ocjeni ovog Suda, nije bilo moguće provesti bez dokaza pravnog interesa u smislu prethodno citirane odredbe članka 94. Zakona. Zainteresirana osoba je bila dužna dostaviti neku od taksativno navedenih isprava iz odredbe članka 94. stavka 3. Zakona, kojim bi dokazala pravni interes za provođenje promjena na nekretninama koje nisu u njezinom vlasništvu, a što je u konkretnom predmetu, izostalo.

13.1. Osim navedenog, ovaj Sud smatra potrebnim napomenuti da je uvidom u aktualni zemljišno knjižni izvadak Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Mali Lošinj, Sud utvrdio da su predmetne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem ugovora o razvrgnuću suvlasničke zajednice od 22. siječnja 2026. godine (br. Z-1705/2026), postale isključivo vlasništvo tužitelja u cijelosti, a čime je dodatno potkrijepljena pravilnost prethodno iznesenog stajališta.

14. Nadalje, ovaj Sud u potpunosti prihvaća i utvrđenje prvostupanjskog suda prema kojemu formiranje čak 16 novih katastarskih čestica na zemljištu koje se nedvojbeno nalazi unutar granica građevinskog područja predstavlja nedopušteno cijepanje nekretnina koje je u izravnoj suprotnosti s odredbom članka 8. stavka 2. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine“, broj: 59/18., 112/18.), a koja izričito propisano da se geodetski elaborat za diobu ili spajanje katastarskih čestica može izrađivati isključivo za zemljišta koja se nalaze izvan granica građevinskog područja.

15. Suprotno žalbenim navodima, ovakav se zahvat u prostoru ne može opravdati primjenom iznimke iz članka 161. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj: 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), koja dopušta parcelaciju radi međusobnog usklađenja stanja u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi. Naime, kraj činjenice da opseg predloženih promjena, koji rezultira dvostruko većim brojem novoformiranih parcela u odnosu na prvobitno stanje, jasno ukazuje na to da se ne radi o tehničkom usklađenju, kako to navodi zainteresirana osoba, već o parcelaciji koja se, sukladno članku 160. stavku 1. istog Zakona, može provoditi isključivo na temelju propisanih akata prostornog uređenja, a kojima zainteresirana osoba, prema podacima spisa predmeta, u ovom postupku ne raspolaže.

16. Kako, dakle, zainteresirana osoba žalbenim navodima nije dovela u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a niti pravilnost primjene mjerodavnog materijalnog prava, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

17. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a žalbu odbiti kao neosnovanu. Zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu (točka II. izreke presude) valjalo je pozivom na odredbu članka 144. stavka 1. istog Zakona odbiti, budući je ocjenjeno da ta radnja u postupku nije bila od utjecaja na donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari.

U Zagrebu, 26. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić