Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Kž-31/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Marte Jelić, kao predsjednice vijeća, te Nikše Lučića i Domagoja Raguža kao članova vijeća, uz sudjelovanje Antee Pekić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika ŠG zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 3. u svezi stavka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21– dalje u tekstu: KZ/11) i dr., odlučujući o žalbi optuženika ŠG podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima pod poslovnim brojem 9 K-397/2021-19 od 27. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 22. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba optuženika ŠG kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Vinkovcima na temelju članka 554. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. - dalje u tekstu: ZKP/08) utvrđeno je da je optuženi ŠG u neubrojivom stanju u stjecaju počinio jedno protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom – djelo opisano po članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11 i jedno protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom– djelo opisano po članku 117. stavku 1. i 2. KZ/11, te mu je temelju članka 554. stavak 1. ZKP/08 određeno psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju od 6 (šest) mjeseci. Optuženik se upozorava da ukoliko se ne bude liječio na slobodi mjera može biti zamijenjena smještajem u psihijatrijsku ustanovu na liječenje.
1.1. Na temelju odredbe članka 554. stavak 1. ZKP/08 odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08, te nužni izdaci okrivljenika te nužni izdaci i nagrada branitelja padnu na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv te presude i rješenja žalbu je podnio optuženi ŠG putem branitelja Hrvoja Jovića, odvjetnika u Vinkovcima zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene kaznenog zakona s prijedlogom da se pobijana ukine i predmet vratio na ponovno suđenje.
2.1. Odgovor na žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima s prijedlogom odbijanja žalbe optuženika kao neosnovane.
2.2. Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku dostavljen je spis predmeta sukladno odredbi članka 474. stavak 1. ZKP/08. te je isti vraćen bez očitovanja o uloženoj žalbi.
2.3. Nitko od stranaka nije zahtijevao da bude izvješten o sjednici, niti je drugostupanjski sud u smislu članka 475. stavak 1. ZKP/08 ocijenio da bi njihova prisutnost bila korisna za razjašnjenje stvari.
3. Žalba optuženika ŠG nije osnovana.
4. Nije u pravu žalitelj, tj. optuženi ŠG kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka. 11. ZKP/08, a koje se sastoje u tome što se presuda ne može ispitati o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju tih isprava ili iskaza danih u postupku i samih tih isprava ili iskaza.
4.1. Ovakvim žalbenim razlozima u vezi rečene povrede optuženi ŠG izražava nezadovoljstvo utvrđenim činjeničnim stanjem i načinom na koji je prvostupanjski sud ocijenio izvedene dokaze, uslijed čega se radi o prigovorima činjenične naravi. Optuženik se neopravdano žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 jer je izreka prvostupanjske presude sasvim razumljiva i nije proturječna razlozima presude, time da pobijana presuda sadrži valjano obrazložene razloge zbog kojih sud nalazi utvrđenim sve relevantne činjenice, koje čine i objektivna obilježja terećenih kaznenih djela.
4.2. Razlozi prvostupanjskog suda su jasni i određeni, a među tim razlozima nema nikakvog proturječja niti postoji znatna proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju pojedinih dokaza i samih tih dokaza, tako da je presuda potpuno razumljiva i može se ispitati. Ispitujući pobijanu presudu i po službenoj dužnosti, nije utvrđeno da su pobijanom presudom počinjene postupovne povrede na koje je ovaj drugostupanjski sud dužan paziti po službenoj dužnosti, temeljem članka 467. stavak 1. ZKP/08.
4.3. Stoga je ovaj sud, postupajući u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, tj. postupajući po službenoj dužnosti i utvrđujući postoji li povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točke 1., 5., 6., 9. do 11. ZKP/08, iz članka 468. stavka 2. ZKP/08, te je li rasprava protivno odredbama ovog zakona održana u odsutnosti okrivljenika i njegovog branitelja, te je li na štetu okrivljenika povrijeđen kazneni zakon, utvrdio da niti jedna takva povreda, bilo formalne, bilo materijalne naravi, nije počinjena.
5. Iako žalitelj navodi da se žali i zbog povrede Kaznenog zakona, ne konkretizira o kojoj bi se povredi kaznenog zakona radilo niti obrazlaže u čemu bi se ista sastojala, a ovaj drugostupanjski sud ispitujući pobijanu presudu temeljem članka 476. stavak 1. točka 2. ZKP/08 nije utvrdio da je na štetu okrivljenika povrijeđen Kazneni zakon.
6. U žalbi zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja se navodi kako je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje jer je svoju presudu temeljio isključivo na iskazu oštećene BG iz čijeg iskaza ne proizlazi osnovanost optužnice jer je ista potvrdila da joj optuženi nije prijetio i da joj nije poznato kako je zadobila tjelesnu ozljedu.
6.1. Protivno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je savjesnom i kritičnom ocjenom iskaza žrtve svjedokinje BG te ostalih provedenih dokaza pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te izveo ispravan zaključak da je okrivljenik u neubrojivom stanju u stjecaju počinio jedno protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom – djelo opisano po članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11 u stjecaju s jednim protupravnim djelom zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom– djelo opisano po članku 117. stavku 1. i 2. KZ/11.
6.2. Žalbeni navodi optuženika nisu osnovani jer je prvostupanjski sud nakon što je dao ocjenu izvedenih dokaza, a onda, na tako pravilno činjenično stanje, pravilno i primijenio kazneni zakon kada je utvrdio da je optuženik u neubrojivom stanju, ozbiljno prijetio smrću svojoj sestri BG te istu ozlijedio o čemu je dao jasne, argumentirane i provjerljive razloge, a koje prihvaća i ovo drugostupanjsko vijeće. Naime, oštećena i žrtva BG detaljno je i okolnosno u svom iskazu iskazivala o inkriminiranom događaju te je dosljedno opisala i potvrdila oponašanje optuženika koji s nožem u ruci kreće prema njoj i govori joj opetovano da je sotona i da se pokaže čime joj je prijetio konkludentnim radnjama smrću te je tjelesno ozlijedio time što je stiskao za vrat uslijed čega je ona izgubila svijest a kojom prilikom je zadobila površinsku ozljedu glave kako je to utvrđeno sudsko medicinskim vještačenjem, a što ukazuje na njezinu vjerodostojnost, a njen iskaz je potvrđen i sadržajem medicinske dokumentacije pročitane u dokaznom postupku. S pravom je prvostupanjski sud takav iskaz oštećenice ocijenio istinitim i vjerodostojnim, imajući u vidu i sadržaj medicinske dokumentacije oštećenice ioptuženika kao i sadržaj nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za medicinu dr. Ante Blažanovića i stalnog sudskog vještaka za psihijatriju dr. PG.
6.3. S pravom je prvostupanjski sud prihvatio vještačenje dr. PG smatrajući ga uvjerljivim, sveobuhvatnim, nepristranim i utemeljenim po pravilima struke. Naime, iz njegovog nalaza i mišljenja proizlazi da je optuženik djelo počinio pod dominantom utjecajem sumanutih ideja i obmana osjetila u stanju pogoršanja teškog duševnog poremećaja paranoidne shizofrenije zbog čega nije bio u stanju shvatiti svije postupke niti upravljati istima s tim da se u trenutku pregleda nalazi u stanju stabilne remisije postojećeg psihotičnog poremećaja.
6.4. Slijedom navedenog s pravom je prvostupanjski sud utvrdio da postoji opasnost da bi optuženik zbog duševne bolesti, zbog koje je nastupila njegova neubrojivost, mogao ponovo počiniti neko (teže) kazneno djelo i da je za otklanjanje te opasnosti dovoljno njegovo liječenje na slobodi. Predmetna presuda ujedno sadrži upozorenje optuženiku da ukoliko do dana određenog rješenjem o upućivanju ne započne liječenje na slobodi isto će se zamijeniti prisilnim smještajem u psihijatrijsku ustanovu.
7. Imajući u vidu navedeno, žalba optuženika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije mogla biti prihvaćena, a nije osnovana ni zbog povrede kaznenog zakona, jer je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio navedene odredbe kaznenog zakona.
8. Kako je prvostupanjski sud izveo pravilne zaključke o počinjenju kaznenog djela od strane optuženika i stupnju njegove kaznene neubrojivosti, te u obrazloženju svoje presude dao o svemu iscrpne i uvjerljive razloge, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, osnovano je odredbom članka 554. stavak 1. ZKP/08 odredio optuženiku psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju od 6 (šest) mjeseci.
9. Kako, dakle, ne postoje razlozi zbog kojih optuženi DG pobija presudu prvostupanjskog suda, niti je ovaj drugostupanjski sud ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 476. stavak 1. ZKP/08 utvrdio neku od bitnih postupovnih povreda na koje pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci ove presude.
Dubrovnik, 22. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća
Marta Jelić
