Poslovni broj: Usž-4505/2025-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Vlaha Bassegli Gozze i Marine Kosović Marković, članova vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja KČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i HČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Opatije, OIB: 99455464348, Opatija, Maršala Tita 3, radi katastarske izmjere, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-120/2024-18 od 8. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 21. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-120/2024-18 od 8. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-04/23-06/32, URBROJ: 541-11/2- 23-2 od 24. studenog 2023. Navedenim rješenjem odbijena je žalba tužitelja protiv prvostupanjskog rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I-932-04/22-03/123, URBROJ: 541-19-02/9-23-2 od 5. siječnja 2023. Navedenim rješenjem odbijen je prigovor tužitelja na podatke utvrđene novom katastarskom izmjerom za katastarsku općinu [katastarska općina] u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica].

2. Tužitelji u žalbi u bitnom navode da su javnopravna tijela temeljila rješenja na terenskim očevidima obavljenim 8. ožujka 2022. i 23. ožujka 2022. radi utvrđenja okućnice zgrade na adresi [adresa] u [adresa]. Međutim, tom prilikom su od ukupno tri suvlasnika predmetne zgrade nazočila samo dva suvlasnika odnosno ŽČ, talijanski državljanin, koji zbog nepoznavanja hrvatskog jezika nije razumio cilj postupka te BČ. VČ je potpisala zapisnik s očevida 23. ožujka 2022. smatrajući da time konstatira svoje sudjelovanje prilikom provedbe očevida, ali ne i utvrđenja pravne osobe koja je po nalogu prvostupanjskog tijela provela očevid. Navedeni očevid nije rezultirao suglasnošću s predloženim rješenjem okućnice predmetne zgrade. Upravitelj zgrade nije imao specijalnu punomoć na temelju koje bi u ime suvlasnika zgrade mogao prihvatiti preoblikovanje katastarskih čestica. Ističu da po njihovom prigovoru terenski uviđaj nije proveden, iako je isti trebalo provesti i po uputi zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda, a prvotno im nije bilo omogućeno podnošenje prigovora, što je ipak naknadno omogućeno. Dakle, prilikom formiranja novih čestica u postupku katastarske izmjere nije se vodilo računa o stvarnoj okućnici zgrade-koja po definiciji predstavlja zemljište koje služi redovitoj uporabi zgrade. Ističu da su obje novoformirane čestice k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u funkciji zadovoljavanja potrebe vlasnika odnosno stanara predmetne zgrade i da pristupaju zgradi preko novoformirane k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naglašavaju da od 1906. godine, kad je predmetna zgrada izgrađena, predmetne čestice predstavljaju jednu cjelinu te da su prilikom očevida vidljivi stari kameni zidovi/suhozidi koji jasno upućuju na način korištenja tih čestica i njihovu nedvojbenu pripadnost zgradi. Smatraju da je prilikom katastarske izmjere trebalo poštivati međe ranijih k. č. [katastarska čestica] koje se podudaraju sa starim kamenim zidovima odnosno sa stvarnim posjedovnim stanjem. Napominju da suvlasnici predmetne zgrade održavaju sve sporne parcele. Ističu da je k. č. [katastarska čestica] utvrđena u granicama 3m od zgrade, iako se predmetnim česticama može pristupiti samo kroz vrata na južnoj strani zgrade. Predlažu poništiti prvostupanjsku presudu, rješenja javnopravnih tijela i odrediti formiranje k.č. koja bi obuhvaćala k. č. [katastarska čestica], a podredno predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Zainteresirana osoba, Grad Opatija, u odgovoru na žalbu u bitnom navodi da suvlasnici predmetne zgrade na koje upućuju tužitelji, ŽČ i VČ, nisu osporavali rješenje tuženika iz čega proizlazi da su s njim suglasni. Upućuje na odredbu članka 29. stavka 1. Pravilnika o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere („Narodne novine“, broj 59/20.) prema kojoj ukoliko se prigovor odnosi na podatke o međi i drugim granicama (položaj i oblik), izgrađenost, karakteristike čestice i način uporabe, povjerenstvo dostavlja prigovor osobi iz članka 19. stavka 4. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti („Narodne novine“, broj 25/18.) (u daljnjem tekstu izvoditelj) radi utvrđivanja potrebe obavljanja terenskog očevida. Odredbom stavka 2. istog članka propisano je da izvoditelj nakon utvrđivanja potrebe obavljanja terenskog očevida odnosno po obavljenom terenskom očevidu povjerenstvu obvezno dostavlja izvješće iz kojeg povjerenstvo utvrđuje osnovanost prigovora. Povjerenstvo je temeljem činjenica koje proizlaze iz izvješća izvoditelja i ostale dokumentacije utvrdilo da su u predmetnom postupku provedena dva terenska očevida i da nema potrebe za trećim je su sve činjenice dovoljno utvrđene pa je prigovor neosnovan. Promjena vlasnika ne utječe na činjenice utvrđene ranijim terenskim očevidima. Netočni su navodi da se zgradi izgrađenoj na k. č. [katastarska čestica] pristupa preko k. č. [katastarska čestica]. Naime, zgradi je osiguran pristup preko k. č. [katastarska čestica], a što je vidljivo i iz katastarskog plana nove izmjere. Upućuje na praksu prvostupanjskog suda prema kojoj u postupku nove katastarske izmjere granice k.č. se određuju prvenstveno prema stanju na terenu, ali pri tome treba voditi računa i o postojećoj katastarskoj dokumentaciji i postojećim vlasničkim odnosima jer katastarska izmjera nije uzurpacija zemljišta u kojem svatko označava svoje granice kako želi, bez obzira na prijašnje vlasništvo. Objedinjavanje zgrade i dvorišta u jednu jedinstvenu katastarsku česticu u postupku katastarske izmjere nije moguće ako nema suglasnosti svih stranaka ili upravnog akta nadležnog tijela o utvrđivanju građevne čestice ili eventualno sudske odluke nadležnog suda vezano za to pitanje. Dakle, prema sudskoj praksi, za određivanje granica između katastarskih čestica nije odlučno samo stanje na terenu, već i postojeće katastarsko stanje i vlasnički odnosi. K. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] formirane su u skladu s podacima službenog katastarskog plana za katastarske čestice ranijih oznaka k. č. [katastarska čestica] te u skladu s podacima važeće zemljišne knjige za predmetne čestice. Posebno ističe da je u postupku nove katastarske izmjere postignuta suglasnost sa suvlasnicima k. č. [katastarska čestica] koji u predmetnoj nekretnini žive duži niz godina, a prigovor su izjavili tužitelji koji su suvlasnički dio stekli 28. ožujka 2022. Predlaže odbiti žalbu.

5. Tužitelji u očitovanju na odgovor na žalbu zainteresirane osobe u bitnom ponavljaju navode o razlozima zbog kojih su ostali suvlasnici potpisali zapisnik o očevidu od 23. ožujka 2022. kao i da tužiteljima prvotno nije omogućeno podnošenje prigovora da bi naknadno, po uputi zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda, isto im bilo omogućeno uz obvezu provođenja terenskog očevida koji ipak nije proveden.

Navode da ostaju kod žalbe.

6. Žalba nije osnovana.

7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima -"Narodne novine", broj: 36/24.-dalje: ZUS) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.

8. Ovo stoga jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, nakon čega je pozivom na odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 112/18. i 39/22.- dalje: Zakon) zaključio da su ispunjene pretpostavke za odbijanje prigovora tužitelja na novu katastarsku izmjeru za katastarsku općinu [katastarska općina].

9. Naime, tužitelji kao suvlasnici zgrade izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] smatraju da granice predmetne čestice nisu pravilno prikazane prilikom nove katastarske izmjere. Ovo iz razloga jer su mišljenja da i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čine okućnicu predmetne zgrade pa da je u postupku nove katastarske izmjere trebalo objediniti sve tri čestice u jednu. Međutim, u postupku predmetne katastarske izmjere prilikom formiranja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz suglasnost zainteresirane osobe Grada Opatije, koji je vlasnik k. č. [katastarska čestica] odnosno ranijih k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], formirana je predmetna čestica na način da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obuhvaća ne samo raniju grč. 360, koja je bila u vlasništvu fizičkih osoba i obuhvaćala je samo tlocrtnu površinu predmetne zgrade-ukupne površine 108 m², već i dio ranijih k. č. br. [katastarska čestica], kao zemljište nužno za redovitu uporabu zgrade pa tako novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima površinu od 289 m² i obuhvaća osim zgrade i dio dvorišta.

10. S obzirom na navedeno, a kako je u pogledu obilježavanja granica predmetnih čestica na način kako to predlažu tužitelji izostao dogovor stranaka jer se ovdje zainteresirana osoba Grad Opatija, vlasnik ranijih k. č. [katastarska čestica] , odnosno sad [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], protivi takvom formiranju čestica u postupku katastarske izmjere, to je pravilno odbijen prigovor tužitelja. Naime, u postupku katastarske izmjere ne utvrđuju se nositelji prava vlasništva na susjednim česticama.

11. Također, okolnost da bi više čestica na terenu vizualno predstavljali jednu cjelinu, a pored upisanih različitih nositelja prava vlasništva na istima kod kojih uz to ne postoji suglasnost za navedeno, ne postoji osnova za objedinjavanje tih čestica u jednu.

12. U tom pogledu ne mogu se uvažiti niti prigovori tužitelja koji se odnose na zaštitu prava drugih osoba, jer u upravnom postupku kao i upravnom sporu svatko može štititi svoja prava.

13. Slijedom svega navedenog, Sud nije našao osnove ocijeniti nezakonitom pobijanu presudu.

14. Valjalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, odbiti žalbu tužitelja.

U Zagrebu 21. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner