Poslovni broj: Usž-1662/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Blanše Turić, predsjednice vijeća, Željke Zrilić Ježek i Silvia Čovića, članova vijeća, uz sudsku savjetnicu Tajane Šimunović, zapisničarku, u upravnom sporu tužiteljice PU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 43/IV, OIB: 18683136487 , radi povrata poreza na promet nekretnina, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1037/2024-16 od 11. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj 20. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1037/2024-16 od 11. ožujka 2026.
Obrazloženje
1. Rješenjem Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1037/2024-16 od 11. ožujka 2026. odbijen je prigovor tužiteljice izjavljen protiv rješenja o sudskoj pristojbi tog suda poslovni broj Us I-1037/2024-14 od 18. veljače 2026.
2. Tužiteljica podnosi žalbu protiv uvodno naznačenog rješenja prvostupanjskog suda iz svih zakonom propisanih razloga, smatrajući kako isto potpuno ignorira činjenicu da je ovaj postupak rezultat administrativnog kaosa, a ne zakonite sudske zaštite. Ističe kako je presuda donesena bez održavanja javne rasprave čime je stranci oduzeto pravo na pristup sudu i neposredno raspravljanje o odlučnim činjenicama te pravo na izvođenje dokaza. Naplata pristojbe u situaciji kada sud ignorira meritum predstavlja financijsko kažnjavanje stranke. Ukazuje da je podnesena ustavna tužba kojom se pobija meritum odluka, pa se stoga naplata sudskih pristojbi dok traje postupak pred Ustavnim sudom RH protivi načelu pravičnosti. Postupanje suda gdje se tužiteljici negiraju prava, a istovremeno nameću isključivo obveze (plaćanje pristojbe) predstavlja izravno kršenje načela pravičnosti i jednakosti stranaka pred sudom. Predlaže usvojiti žalbu, ukinuti pobijano rješenje te obustavi postupak naplate sudske pristojbe.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje u skladu s odredbama članka 134. stavka 1. i članka 128. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. , 39/26; dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija žalbom.
5. Iz spisa predmeta proizlazi da je presudom Upravnog suda u Rijeci poslovni broj Us I-1037/2024-6 od 3. siječnja 2025. odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenje rješenja tuženika KLASA: UP/II-410-20/24-01/146, URBROJ: 513-04-24-4 od 26. travnja 2024. Pobijanim rješenjem tuženika odbačena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, područnog ureda Rijeka, ispostave Mali Lošinj, KLASA: UP/I-416-02/24-04/1, URBROJ: 513-07-08-06-24-02 od 16. siječnja 2024. kojim je odbačen zahtjev EU za povrat poreza na promet nekretnina. Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 1394/2025-3 od 14. siječnja 2026. odbijena je žalba tužiteljice i potvrđena presuda prvostupanjskog suda.
6. Polazeći od odredbe članka 22. stavka 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/18. i 51/23.) kojom je propisano da se pristojbe u upravnom sporu plaćaju ako sud odbije ili odbaci tužbu, u konkretnom slučaju tužiteljica je dužna platiti pristojbu na tužbu, presudu i žalbu.
7. U konkretnom predmetu obveza plaćanja sudske pristojbe proizlazi iz pravomoćno okončanog upravnog spora u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan, stoga nisu od utjecaja njeni navodi o trajanju postupka pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.
9. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 29. stavka 4. Zakona o sudskim pristojbama, žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi osporeno rješenje .
U Zagrebu 20. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća
Blanša Turić
