Poslovni broj: Usž-549/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja OA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Saša Vladić, odvjetnik iz Splita, Mažuranićevo šetalište 8, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave Ploče, Ploče, Trg kralja Tomislava 16, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I- 2352/2023-24 od 12. studenoga 2025., na sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2352/2023-24 od 12. studenoga 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog dijela upravnog spora.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/23-02/602, URBROJ: 443-02-03-20-23-02 od 26. lipnja 2023. (točka I. izreke), te se odbija zahtjev tužitelja za naknadom troška upravnog spora (točka II. izreke).
2. Osporavanim rješenjem tuženika naređeno je tužitelju, kao investitoru, da u roku od 90 dana od dana zaprimanja ovog rješenja ukloni dograđene dijelove izgrađene građevine stambene namjene i to:
− dograđeni objekt tlocrtne površine 480 x 960 cm, visine prizemlja, sa ravnom a.b. pločom iznad prizemlja - prohodna terasa, izveden na a.b. stupovima, − izbetonirano a.b. stepenište dužine kraka 570 cm, izvedeno uz dograđeni objekt,
− izbetoniranu terasu, nepravilnog tlocrtnog oblika, dužine 680 + 550 cm, prosječne širine 250 cm, izvedenu uz dograđeni objekt i izgrađeni stambeni objekt,
koji se dograđuju na čest. zem. br. [katastarska čestica] i č. zgr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] (č.z.[broj čestice] k. o. [katastarska općina]-[katastarska općina]) (točka 1. izreke), uz nalog za obustavu građenja (točka 2. izreke) i upozorenje da će se sprječavanje daljnjeg građenja provoditi novčanim kaznama do obustave građenja (točka 3. izreke), uz popratna utvrđenja pod točkama 4. do 9. osporenog rješenja.
3. Tužitelj pravovremeno podnesenom žalbom pobija prvostupanjsku presudu u cijelosti zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava. U razlozima žalbe, u bitnom, navodi da je osporavano rješenje nezakonito jer se u konkretnom slučaju radi o pomoćnim građevinama, odnosno sklopu obavljenih jednostavnih građevinskih radova, za koje nije niti potrebno ishod iti građevinsku dozvolu i glavni projekt, a ne radi se o gradnji građevine, niti o gradnji dijela građevine. Smatra da je sud propustio izvesti dokaz očevidom na licu mjesta i primijeniti odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima . Nadalje, smatra da se upravni postupak nije mogao provesti bez saslušanja tužitelja kao stranke u postupku u kojem se donosi odluka na štetu tužitelja kao investitora, odnosno vlasnika u tom postupku. Smatra da je osporavano rješenje nezakonito i stoga jer Zakon o gradnji ne definira pojam dogradnje građevine. Predlaže usvojiti žalbu, poništiti presudu prvostupanjskog suda i usvojiti tužbu. Potražuje trošak prvostupanjskog upravnog spora i žalbenog dijela upravnog spora na ime zastupanja po ovlaštenom opunomoćeniku odvjetniku.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije podnio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama žalbenih razloga sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. 39/26., dalje: ZUS), Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pri čemu je za svoju odluku naveo pravno relevantne razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
7. Prvostupanjski upravni sud je svoju odluku utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, nakon čega je, ispravnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava u sporu, pravilno ocijenio zakonitim osporavano rješenje tuženika, kojim je utvrđeno da je predmetnom dogradnjom bez odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja, povrijeđen članak 106. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13., 20/17., 39/19., 125/19., dalje: ZG), koju povredu je građevinski inspektor dužan spriječiti i sankcionirati, sukladno članku 103. stavku 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18.,117/21., dalje ZDI).
8. Iz dokumentacije spisa predmeta proizlazi da je tužitelju rješenjem o izvedenom stanju Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Ispostave Metković, KLASA:UP/I-350-05/12-02/157, URBROJ: 2117/1-23/4-4-13-39 od 30. rujna 2013., ozakonjena nezavršena slobodnostojeća, manje zahtjevna stambena zgrada, nakon čega je tužitelj na predmetnoj građevini pristupio izvođenju radova, pobliže opisanih i navedenih u točci 1. izreke osporavanog rješenja tuženika, a za koje radove tužitelj nije ishodio građevinsku dozvolu, a kako to i proizlazi iz zapisnika o obavljenom očevidu, KLASA: 362-02/22-04/144, URBROJ: 443-02-03-20-22-07 od 27. listopada 2022. i zapisnika o obavljenom očevidu, KLASA: UP/I-362-02/23-02/602, URBROJ: 443-02-03-20-23-01 od 20. lipnja 2023., priloženim spisu tuženog tijela, te koju činjenicu ne spori ni sam tužitelj u podnesenoj tužbi.
9. Po ocjeni ovog Suda, neosnovano je stajalište tužitelja da je izvođenju predmetnih radova mogao pristupiti bez izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole.
10.1. Naime, sukladno članku 2., stavku 1. točki 1. d) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20., 74/22., dalje: Pravilnik), bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi terasa uz postojeću zgradu u razini terena tlocrtne površine do 20 m² , dok u konkretnom slučaju obje terase prelaze kvadraturu od 20 m², a jedna terasa nije izgrađena u razini terena, već je izvedena na a.b. stupovima.
10.2. Nadalje, sukladno članku 3. stavku 1. točki 4. Pravilnika, bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu se izvoditi radovi na uređenju građevne čestice postojeće građevine kao što je, između ostalog, građenje stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima. Međutim, u konkretnom slučaju se ne radi o stepeništu izgrađenom uz postojeću građevinu koju definira članak 3. stavak 1. točka 23. ZG-a (postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena), već o stepeništu izgrađenom uz nelegalno dograđeni objekt, zbog čega takvo stepenište nije moguće graditi prema odredbama Pravilnika bez građevinske dozvole i glavnog projekta.
11. Nije osnovan ni navod tužitelja da je osporavano rješenje nezakonito budući da tužitelj nije prisustvovao očevidu. Ovo stoga što je, odredbom članka 106. stavka 4. ZDI-a, propisano da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke. Stoga činjenica da investitor, ovdje tužitelj, nije prisustvovao očevidu ne dovodi u konkretnom slučaju samo po sebi do nezakonitosti rješenja tuženika, osobito imajući u vidu utvrđene povrede propisa o gradnji.
12. Nadalje, prema članku 49. ZUS-a, sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice, uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, kao i činjenice koje je sam utvrdio, a stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima.
13. I po ocjeni ovog Suda, provođenje dokaza predloženih od strane tužitelja, bilo bi nepotrebno, a time i protivno načelu učinkovitosti, s obzirom da se relevantne činjenice za rješavanje ove upravne stvari mogu utvrditi uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog postupka i upravnog spora, a viši građevinski inspektori su osobe sa stručnim znanjem i višegodišnjim iskustvom koji posjeduju potrebna stručna znanja, zbog čega neosnovano smatra tužitelj da je u konkretnom slučaju bilo potrebno provesti uviđaj na licu mjesta i saslušanje tužitelja na okolnosti i činjenice odlučne za rješavanje ove upravne stvari.
14. Slijedom svega navedenog, po ocjeni ovog Suda, ispravno je prvostupanjski sud, na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, pregledom dokumentacije priložene sudskom spisu, kao i dokumentacije priložene spisu tuženika te relevantnih odredaba ZG-a i ZDI-a, ocijenio da se osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim.
15. Kako tužitelj ni u predmetnoj žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore kojima bi doveo u sumnju zakonitost osporavanog rješenja tuženika i koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, već samo paušalno upućuje na nedostatke obrazloženja prvostupanjske presude, koje prigovore ovaj Sud ne nalazi osnovanim, to Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe protiv presude iz žalbenih razloga na koje upire tužitelj.
16. Na kraju, a s obzirom da je tužbeni zahtjev pravilno odbijen, to je tužitelj osnovano odbijen i sa zahtjevom za naknadu troškova predmetnog upravnog spora, jer, sukladno članku 147. stavku 1. ZUS-a, stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora. Iz istih razloga, a jer tužitelj nije uspio u žalbenom dijelu ovog upravnog spora, valjalo je odbiti i njegov zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe.
17. Slijedom svega navedenog, valjalo je, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 19. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić
