Poslovni broj: Usž-1984/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja NF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Ivanu Rude, odvjetniku u odvjetničkom društvu Rude i partneri d.o.o. u Šibeniku, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe DF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku Srđanu Vrdoljaku, odvjetniku u Splitu, radi promjene podataka u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l- 3297/2023-9 od 5. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l- 3297/2023-9 od 5. veljače 2025.

II. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/23- 07/208, URBROJ: 541-11/5-23-2 od 30. listopada 2023.

III. Poništava se rješenje Područnog ureda za katastar Šibenik, KLASA: UP/I-932-07/22-02/2747, URBROJ: 541-26-02/5-22-2 od 19. prosinca 2022. i predmet vraća na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/23-07/208, URBROJ: 541-11/5-23- 2 od 30. listopada 2023. i poništenja prvostupanjskog katastarskog rješenja.

1.1. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Područnog ureda za katastar Šibenik, KLASA: UP/I-932-07/22-02/2747, URBROJ: 541-26-02/5-22-2 od 19. prosinca 2022., a kojim rješenjem se u točki 1.) mijenjaju katastarski podaci u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina], u posjedovnom listu br. [broj posjedovnog lista], u kojem je upisana DF, ž. N, [adresa] za cijelo, na način da se mijenjaju podaci za k. č. br. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], površine 392 m[2] , kako je navedeno pod B) Novo stanje: kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 402 m[2] i u točki 2.) se u katastarskom operatu iz točke 1. osniva katastarska čestica br. [katastarska čestica].

1.2. Ujedno, presudom je tužitelj obvezan naknaditi troškove spora zainteresiranoj osobi.

2. U cijelosti nezadovoljan pobijanom presudom, tužitelj u otvorenom zakonskom roku pobija ovom žalbom navedenu presudu zbog svih žalbenih razloga. Ističe da je pobijana presuda višestruko nezakonita. Bitna povreda sudskog postupka očituje se u činjenici da prvostupanjska presuda ima takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer pažljiva analiza obrazloženja presude nužno dovodi da zaključka da u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno ti razlozi su nejasni i proturječni. Obrazloženje suda u odnosu na izvedene dokaze je manjkavo i to poglavito stoga, jer su u obrazloženju navedeni samo izvedeni dokazi, dakle taksativno nabrojeni kao takvi, a izostao je zaključak i ocjena tih dokaza, s tim da posebno ostaje nejasno iz kojeg razloga sud nije prihvatio dokazni prijedlog očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka geodetske struke, iz kojeg dokaza su se mogli dodatno potvrditi svi tužbeni razlozi tužitelja, a neizvođenje istog dokaza je također rezultiralo pogrešno i nepotpuno utvrđenim činjeničnim stanjem, a što je rezultiralo i pogrešnom primjenom materijalnog prava, i to na štetu tužitelja. Nadalje sud je u potpunosti zanemario i ostale dokazne prijedloge tužitelja, posebno skicu premjeravanja od 12. listopada 1999. i skicu premjeravanja br. [broj skice premjeravanja]. Naime, usporedbom istih skica (kao i stvarnog stanja na terenu, međutim sud očevid nije proveo) s jedne strane i pobijanog Geodetskog elaborata izrađenog dana 29. 11. 2022. od strane [obrt] vl. KF dipl. ing. geod. s druge strane (koji je potvrđen pobijanim nezakonitim rješenjima), razvidno je kako isti Geodetski elaborat ne odgovara stvarnom i dosadašnjem stanju na terenu i prethodno izvršenoj diobi matične parcele izvršenoj od strane zajedničkog prednika stranaka njihovog oca pok. BF kao tadašnjeg vlasnika obje čestice, temeljem izvorne Skice premjeravanja od 12. listopada 1999. po kojoj je izrađen prijavni list br. [broj prijavnog lista], a pobijani Geodetski elaborat je i suprotnosti je sa kasnije izrađenom Skicom premjeravanja br. [broj skice premjeravanja] (Prijavni list [broj prijavnog lista]), K.P. [broj K.P.] koja je provedena i ucrtana u katastarski plan, i to sve na način da se istim Geodetskim elaboratom oduzima bez ikakvog pravnog temelja dio nekretnine tužitelja. Novo stanje predstavlja proizvoljnu želju i prijedlog jedne stranke u postupku (naručitelja elaborata DF koja je sada „dobila“ oduzimanjem tužiteljevog vlasništva željenu kvadraturu od 402 m2 potrebnu za gradnju koju tada nije imala), a koje novo stanje ne odgovara niti stvarnom stanju, niti dosadašnjim službenim prijavnim listovima i katastarskom planu.

2.1. Isto tako dodatno je povrijeđena procedura jer treća osoba (odnosno ovlašteni geodet) nije katastru uz elaborat dostavio prigovor kojeg je tužitelj iznio na elaborat u najranijoj fazi postupka kada je pozvan na uvid u elaborat, a isti prema saznanjima tužitelja nije niti izlazio na teren da ucrta stanje na terenu. Naime, pobijanim rješenjima je prihvaćen i određeno je provođenje Geodetskog elaborata izrađenog dana 29. 11. 2022. od strane [obrt] vl. KF dipl. ing. geod., koji ne odgovara stvarnom i dosadašnjem stanju na terenu i prethodno izvršenoj diobi matične parcele izvršenoj od strane zajedničkog prednika stranaka njihovog oca pok. BF kao tadašnjeg vlasnika obje čestice, temeljem izvorne Skice premjeravanja od 12. listopada 1999. po kojoj je izrađen prijavni list br. [broj prijavnog lista], a i u suprotnosti je sa kasnije izrađenom Skicom premjeravanja br.[broj skice premjeravanja] (Prijavni list [broj prijavnog lista]), K.P. [broj K.P.] koja je provedena i ucrtana u katastarski plan, što je u konačnici u stvarnosti rezultiralo da je treća osoba DF nezakonito pripojila svojoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] (po novom stanju kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) 10 m[2] koji se dotada nalazio u sklopu nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] (Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) tužitelja, i to upravo onaj dio koji se nalazi na rubnom istočnom dijelu između točaka 16. i 10. (a koji predstavlja razliku između novopredložene duljine ove linije D-6.19 i prethodne duljine ove linije D-5.80 m po službenoj Skici premjeravanja iz 1999. odnosno 4,84 m[2] po Skici premjeravanja br. 1338 a koji oduzeti prostor se sjeverno proteže do granice sa čest. zgr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] (točka 7. Skice izmjere iz studenog 2022. izrađenog dana 29. 11. 2022. od strane [obrt] vl. KF dipl. ing. geod., koja je također netočno prikazana i kojom se zašlo u nekretninu tužitelja).

2.2. Dakle, spornim elaboratom je točka 10. a posljedično i točka 7. neosnovano pomaknuta prema istoku u nekretninu tužitelja čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Spornim elaboratom je iskorištena činjenica da u tim točkama nema međašnih oznaka (tipa zid ili sl.), što ne znači da stvarna međa ne postoji, a koja je sada pomaknuta na štetu tužitelja. Ujedno je cijeli plan neosnovano pomaknut u desno na štetu tužitelja pa su sporne i točke 17. i 19. iz spornog elaborata izrađenog dana 29. studenog 2022., kao i istočna linija puta k. č. [katastarska čestica] ispod točke 16. tako da je prikazano da linija 26-19 ima duljinu 14.66 m, a po skici premjeravanja iz 1999. godine duljina između tih točaka je bila 14.60 m pa sada po novom stanju ispada da dio zida tužitelja (koji se do sada nalazio isključivo na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) zalazi u put č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle izmijenjena je i stvarna međa vidljiva na terenu.

2.3. Sada nekretnina treće osobe ima površinu veću od 400 m[2] što do sada nije imala, što u cijelosti mijenja prostornoplansku namjenu njezine nekretnine (u svezi dozvole za gradnju i obujma te gradnje), pa se iz svega dolazi do zaključka da svrha izrađenog spornog elaborata nije evidentiranje stvarnog položaja k.č. [katastarska čestica] k.o.. [adresa], već je svrha istog povećanje površine iste nekretnine kako bi se zadovoljili prostornoplanski uvjeti, a koje povećanje površine se moglo izvršiti samo na štetu nekretnine tužitelja, pri čemu su zanemareni svi prijašnji elaborati, skice premjeravanja i stvarno stanje na terenu!

2.4. Apsurdan je pravni stav tuženika (kojem se priklanja i sud u pobijanoj presudi) da je žalba, a sada i tužba tužitelja neosnovana jer je „samo došlo do grafičke promjene čestica u vlasništvu žalitelja“ (promjene na kopiji katastarskog plana), a da su prvostupanjskim rješenjem i spornim elaboratom tužiteljeve k. č. [katastarska čestica] ostale nepromijenjene u pisanom dijelu katastarskog operata, odnosno iste su zadržale svoju knjižnu površinu.

2.5. Apsurdan je i nezakonit stav suda iznesen u točki 24. obrazloženja pobijane presude da „tužitelj, ako smatra elaborat neispravnim i ako smatra da je istim oštećen, tada to može dokazati izradom novog elaborata, a provedba kojeg bi bila predmet drugog upravnog postupka“

2.6. Predlaže preinačiti presudu, usvojiti tužbeni zahtjev, odnosno predmet vratiti na ponovno suđenje.

3. Tuženik i zainteresirana osoba, iako pozvani, nisu odgovorili na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući osporenu presudu sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24., dalje: ZUS) ovaj Sud nalazi da pobijana presuda prvostupanjskog suda nije utemeljena na analizi u spisu dostupnih činjenica, slijednom čega nije pravilno primijenjeno materijalno pravo pa nije održivo ni obrazloženje pobijane presude.

6. Naime, iz podataka u spisu proizlazi da je predmetni postupak pokrenut po zahtjevu zainteresirane osobe radi evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica prikazanog u spornom geodetskom elaboratu , koji je prvostupanjsko katastarsko tijelo potvrdilo nekritički i bez provjere.

7. Iz podataka spisa proizlazi da geodetskom elaboratu nije priložen prigovor tužitelja, iz dijela elaborata u kojem se navodi način obavješćivanja ovlaštenih osoba pod nazivom: “Potpisi nositelja prava na katastarskim česticama koje graniče s predmetnim česticama“ je navedeno da se granice nisu mijenjale u odnosu na postupak PGP (vjerojatno se odnosi na postupak utvrđivanja međa iz 2014.), u kojem da tužitelj nije imao primjedbi pa da o ovom postupku nije obaviješten. Ovaj dio elaborata ne sadrži niti jedan potpis ovlaštenika, iako se u tehničkom izvješću poziva na prikupljene potpise. S obzirom na takvo stanje dokumenata u spisu u odnosu na prigovore tužitelja ne može se otkloniti sumnja u nepravilnu izradu i time potvrdu geodetskog elaborata.

8. Prema površinskim kriterijima iz članka 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj: 112/18., 39/22., 152/24.), dopušteno je odstupanje površine pa ako je čestica izvorno evidentirana u planovima mjerila 1:1000 ili 1:500, nova površina se može razlikovati do 5%, ali najviše 500 m² (za planove u Gauss - Krügerovoj projekciji).

9. Shodno odredbama Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj: 59/18., dalje: Pravilnik), geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica može se izrađivati za sve potrebe navedene u članku 7. stavku 1. ovoga Pravilnika, ali se, prema članku 24., geodetski elaborat iz članka 20. ovoga Pravilnika izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, što ovdje nije slučaj, jer tužitelj prigovara i tvrdi da su prije nesporne međe sada pomaknute na njegovu štetu.

10. Prema članku 82. Pravilnika, u okviru pregledavanja elaborata utvrđuje se: 1. Je li elaborat izrađen od osobe koja je ovlaštena za njegovo izrađivanje ; 2. Odgovara li elaborat svrsi za koju je izrađen; 3. Može li se elaborat upotrebljavati za potrebe održavanja katastra nekretnina postupnog osnivanja katastra nekretnina odnosno za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta; 4. Je li elaborat izrađen u skladu s tehničkim specifikacijama iz članka 39. ovoga Pravilnika. Prema točkama 5.-8. ovog članka provjerava se i je li elaborat izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, što po potrebi uključuje i potrebna kontrolna terenska mjerenja , kao i ima li elaborat potrebne sastavne dijelove, jesu li elaboratu priložene potrebne isprave i druga potrebna dokumentacija i dokazi i sadrži li elaborat potrebne potvrde ili suglasnosti kada su iste potrebne.

11. Ovaj Sud ocjenjuje da potvrđeni geodetski elaborat ima nedostatke koje je nadležno tijelo trebalo provjeriti, pa će u postupku povodom ove presude biti dužno ocijeniti prigovore tužitelja o neopravdanom i neovlaštenom pomicanju nespornih međa na uštrb nekretnine tužitelja, a u korist površine čestice zainteresirane osobe koja sad, prema novom stanju iz geodetskog elaborata, zaprema veću površinu.

12. Zbog naprijed navedenog, činjenice na kojima je utemeljeno rješenje tuženika , prvostupanjskog tijela i sama pobijana presuda, nepotpuno su utvrđene, slijedom čega ovaj Sud nalazi osnovanom žalbu tužitelja.

13. Obzirom na sve naprijed navedeno, ovaj je Sud, na temelju odredbe članka 135. stavka 2. ZUS-a, presudio kao u izreci.

U Zagrebu 19. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić