REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž Ovr-77/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Ivi Kancijanić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja OI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnica Mladenka Babić-Braović, odvjetnica u Splitu, protiv ovršenika ČI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnica dr.sc. Gordana Brčić, odvjetnica u Splitu, radi ovrhe radi predaje nekretnine u suposjed, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-1264/2023 od 7. siječnja 2026., 14. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba ovršenika i ukida se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-1264/2023 od 7. siječnja 2026. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

II. Ostavlja se da se o trošku žalbe odluči u konačnoj odluci.

III. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o ovrsi suda prvoga stupnja je na temelju presude Općinskog suda u Sinju poslovni broj P-22/14, koja je postala pravomoćna 10. rujna 2015., a ovršna 2. prosinca 2015., određena ovrha predajom ovrhovoditelju u suposjed suvlasničkog dijela od ukupno 1/3 dijela prostora prikazanog i označenog slovima A - K-B-L-C-D-H-E-I-J-A na skici mjerničkog vještaka Tomislava Čipčića označenoj kao Prikaz lica mjesta 3 od 1. listopada 2014., a koji prostor predstavlja dio čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Ovršeniku je naloženo kloniti se bilo kakvih radnji kojima bi onemogućavao ovrhovoditelja u vršenju njegovih suvlasničkih i suposjedovnih prava na tom prostoru. Ovrhovoditelju je određen trošak u iznosu od 150,00 eura.

2. Pravovremenu i dopuštenu žalbu protiv navedenog rješenja o ovrsi podnosi ovršenik. Navodi da rješenje po svome sadržaju ne odgovara odredbi članka 41. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024.

– Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; dalje: OZ). Ističe da ovrhovoditelj nema pravni osnov za vođenje postupka u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Navodi i da je ovršna isprava neprovediva, jer se poziva na skicu stalnog sudskog vještaka kojom su obuhvaćene nekretnine koje nisu predmet ovršne isprave - čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a k tome su vlasništvo trećih osoba koje nisu bile stranke u postupku izdavanja ovršne isprave. Osim toga, navodi da je ovršna isprava neprovediva i zato što njome nisu obuhvaćene sve osobe koje su suvlasnici čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Primjećuje da je u Ugovoru o doživotnom uzdržavanju navedeno kako je pok. RI suvlasnik 1428/18144 idealnog dijela čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a pobijanim rješenjem da se traži uvođenje u veći dio nekretnine. Ističe da su ovršnom ispravom povrijeđena ustavna prava osoba koji su upisani kao suvlasnici na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer im nije dana mogućnost sudjelovanja u postupku izdavanja ovršne isprave. Navodi da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom. Predlaže „poništiti“ pobijano rješenje i odbiti prijedlog ovrhovoditelja kao neosnovan te naložiti ovrhovoditelju da mu naknadi trošak postupka sa zakonskim zateznim kamatama.

3. Ovrhovoditelj je podnio odgovor na žalbu s prijedlogom da se odbaci, a podedno odbije kao neosnovana i potvrdi pobijano rješenje.

4. Žalba ovršenika je osnovana.

5. Predmetna ovrha određena je na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Sinju poslovni broj P-22/14 od 27. ožujka 2015., donesene u postupku po tužbi ovrhovoditeljevog prednika RI protiv ovdje ovršenika ČI, kojom je utvrđeno da tužitelju pripada suvlasnički dio od ukupno 1/3 dijela prostora prikazanog i označenog slovima A-K-B-L-C-D-H-E-I-J-A na skici mjerničnog vještaka Tomislava Čipčića označenoj kao Prikaz lica mjesta 3 od 1. listopada 2014., koji prostor predstavlja dio čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], pa je slijedom toga tuženik dužan u roku od 15 dana predati taj prostor tužitelju u suposjed i kloniti se bilo kakvih radnji kojima bi onemogućavao tužitelja u vršenju njegovih suvlasničkih i suposjedovnih prava na tom prostoru. Navedena presuda potvrđena je presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-920/15 od 10. rujna 2015.

6. Predmet je drugi put u žalbenom postupku, nakon što je prethodno rješenje o ovrsi ukinuto zato što prijedlogu za ovrhu nije bila priložena skica - Prikaz lica mjesta 3 mjerničnog vještaka Tomislava Čipčića od 1. listopada 2014., na koju se sud pozvao u izreci ovršne isprave i na temelju koje je predložena predmetna ovrha te zato što je ovrha određena udaljenjem ovršenika i uklanjanjem svih njegovih stvari i predajom u slobodno raspolaganje ovrhovoditelju 1/3 dijela nekretnine pobliže navedenog u pobijanom rješenju o ovrsi, budući da je ovršnom ispravom - pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Sinju poslovni broj P-22/14 od 27. ožujka 2015. naložena predaja nekretnine ovrhovoditelju u suposjed, a ne u isključivi posjed.

7. Pobijano rješenje ispitano je u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći pri tome po službenoj dužnosti u skladu s člankom 50. stavkom 5. OZ-a na zakonom propisane žalbene razloge iz članka 50. stavka 1. točaka 1., 3., 5. i 6. u vezi s člankom 4. stavcima 4. i 5. OZ-a te na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba ovršnog postupka prema članku 365. stavku 2. u vezi s člankom 381. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008.

– ispravak, 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP) i člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

8. U prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a niti su ostvareni oni žalbeni razlozi iz članka 50. stavka 1. OZ-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

9. Međutim, ostvarena je bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a u vezi s člankom 41. stavkom 1. i člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

9.1. Prema članku 41. stavku 1. OZ-a, u rješenju o ovrsi moraju biti naznačani ovršna isprava, ako se ovrha traži na temelju ovršne isprave, tražbina koja se ostvaruje, sredstvo i predmet ovrhe te drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe.

9.2. Ovrhovoditelj nije vjerovnik iz ovršne isprave već je, prema navodima iz prijedloga, njegov pravni sljednik. Prema članku 32. stavku 1. OZ-a, ovrha se određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije naznačena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla (dopunska ovršna isprava). Budući da u ovršnom postupku vrijedi načelo strogog formalnog legaliteta, legitimacija stranaka utvrđuje se samo na temelju ovršne isprave te određenih dopunskih ovršnih isprava kada je naknadno prešla s osobe navedene kao vjerovnik u ovršnoj ispravi na osobu koja traži ovrhu. Člankom 39. stavkom 1. OZ-a propisano je da prijedlog za ovrhu mora sadržavati, između ostalog, i naziv ovršne isprave (što znači i dopunske ovršne isprave - članak 32. stavak 1. OZ-a).

9.3. Budući da prema odredbi članka 41. stavka 1. OZ-a u rješenju o ovrsi mora biti naznačena, između ostalog, i ovršna isprava, to znači da u rješenju o ovrsi mora biti naznačena i dopunska ovršna isprava iz članka 32. stavka 1. OZ-a. Ovo stoga što je ovršna (i dopunska) isprava bitan element rješenja o ovrsi koji kao takav može biti podložan ispitivanju u žalbenom postupku.

9.4. Ovrhovoditelj tvrdi da je ovlaštenik iz ovršne isprave njegov pravni prednik pa je u prijedlogu za ovrhu trebao naznačiti tzv. dopunsku ovršnu ispravu na kojoj temelji prijedlog i priložiti je prijedlogu, a kako to nije učinio sud prvog stupnja trebao je p rije donošenja rješenja o ovrsi taj nedostatak otkloniti uz primjenu članka 109. stavka 1.-4. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

10. Slijedom navedenog, trebalo je na temelju članka 380. točke 3. ZPP -a u vezi članka 21. stavka 1. OZ-a, uvažiti žalbu ovršenika, ukinuti pobijano rješenje o ovrsi suda prvog stupnja te predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.

11. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će pozvati ovrhovoditelja da dopuni prijedlog za ovrhu prema odredbi članka 109. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, odnosno da dostavi dopunsku ovršnu ispravu kojom dokazuje da je tražbina iz ovršne isprave prešla na njega te će, ovisno o postupanju ovrhovoditelja, donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku o ovršnom prijedlogu.

12. Odluka o trošku žalbe ostavlja se za konačnu odluku, na temelju članka 166. stavka 3. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

13. Odbijen je ovrhovoditeljev zahtjev za naknadu troška odgovora na žalbu, jer nije bio potreban.

U Puli 14. svibnja 2026.

Sutkinja

Iva Kancijanić