Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-484/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Josite Begović kao predsjednice vijeća, Zorana Nikolića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Verice Perić Aračić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici- odvjetnici u Odvjetničkom društvu Klokočovnik i partneri u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupaju punomoćnici-odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: Pn-2359/2017-64 od 8. veljače 2022., ispravljene rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Pn-2359/17-70 od 10. ožujka 2022. u sjednici održanoj 13. svibnja 2026.,

p r e s u d i o i r i j e š i o j e

I. Žalba tuženika se odbija kao neosnovana te se u pobijanom dijelu (presuda i točka II. i IV. izreke rješenja) potvrđuje presuda i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Pn-2359/2017-64 od 8. veljače 2022. ispravljena rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Pn-2359/17-70 od 10. ožujka 2022.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom i rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: Pn-2359/2017- 64 od 8. veljače 2022.. odlučeno je:

i to presudom:

" I Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. isplatiti tužitelju RD iznos od 20.662,17 kuna sa zateznim kamatama kako slijedi: - na iznos od 19.987,17 kuna od 25. svibnja 2015. do isplate i - na iznos od 675,00 kuna sa zateznim kamatama od 27. svibnja 2015. do isplate, sve po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, u roku od 15 dana."

a rješenjem:

" I Utvrđuje se da je povučen dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 5.012,83 kuna .

II Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. naknaditi tužitelju RD parnični trošak od 16.135,50 kuna sa zateznim kamatama od 8. veljače 2022. do isplate sve po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, u roku od 15 dana.

III Odbija se zahtjev tužitelja RD za naknadom štete preko dosuđenog iznosa.

IV Odbija se zahtjev tuženika Euroherc osiguranje d.d. za naknadom štete."

2. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: Pn-2359/17-70 od 10. ožujka 2022. odlučeno je doslovce:

"Ispravlja se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn2359/17- 62 od 8. veljače 2022. na način da u točkama III i IV umjesto "naknadom štete“ treba ispravno stajati "naknadom troškova postupka“.

3. Protiv presude te točke II. i IV. rješenja zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/2022., 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) pravovremenu i dopuštenu žalbu izjavio je tuženik s prijedlogom da sud presudu u pobijanom dijelu preinači na način da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan , a podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba je neosnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete koja se sastoji od totalne štete na vozilu u vlasništvu tužitelja reg. oznake [registarska oznaka], a koja je nastala kao posljedice prometne nesreće koja se dogodila 22. svibnja 2015. u 03,15 u Zagrebu na križanju Jadranske avenije i Ulice Jaruščica,a u kojoj je sudjelovalo i vozilo osigurano kod tuženika reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao AD.

7.Prvostupanjski sud je utvrdio:

- da između stranaka nisu sporne aktivna i pasivna legitimacija kao i činjenica nastanka štetnog događaja, a da je sporna dinamika nastanka štetnog događaja, odgovornost tuženika i visina nastale štete,

- da se prometna nesreća dogodila 22. svibnja 2015. na raskrižju ulica Jadranske avenije i Jaruščice, a u trenutku nesreće vozilom u vlasništvu tužitelja je upravljala MD,

- da je MD u prekršajnom postupku, koji se vodio na Prekršajnom sudu u Novom Zagrebu broj Pp P-2342/15, oslobođena optužbe da je 22. svibnja 2015. u 3:15 u Zagrebu, Jadranska avenija – Jaruščica počinila prekršaj kada je upravljala osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] sjevernim kolnikom Jadranske avenije te dolaskom do semaforiziranog raskrižja s ulicom Jaruščica zaustavila se zbog uključenog crvenog znaka na semaforu, a nakon kraćeg vremena kad se upalilo zeleno svjetlo za smjer kretanja ravno nastavila vožnju i ušla u raskrižje skrećući ulijevo, iako je u tom trenutku za njen smjer kretanja još bilo upaljeno crveno svijetlo , i tom prilikom da bi na njeno vozilo naletjelo vozilo osiguranika tuženika,

- da je do sudara došlo na sjecištu desnog prometnog traka sjevernog kolnika Jadranske avenije, kojim se kretalo osobno vozilo osiguranika tuženika, koji trak je namijenjen kretanju ravno, te suprotnog prometnog traka iste ulice za skretanje ulijevo, kojim se kretalo vozilo tužitelja, a da je brzina kretanja osobnog vozila osiguranika tuženika u trenutku sudara iznosila oko 110,5 km/h, a vozila tužitelja oko 33,3 km/h,

- da oba semafora rade asinkrono tj. nije moguća varijanta da oba vozila imaju zeleno svjetlo na semaforu zbog čega tehničkim putem nije moguće utvrditi koje vozilo je ušlo u raskrižje na crveno, a koje na zeleno svjetlo,

- da je MD, vozačica vozila u vlasništvu tužitelja reg. oznake [registarska oznaka], zaustavila vozilo na crvenom svjetlu na semaforu i krenula kad se za njezin smjer kretanja upalilo zeleno svjetlo iz čega proizlazi da je osiguranik tuženika svojim vozilom prošao kroz crveno svjetlo,

- da ukupna šteta na vozilu, po obračunu totalne štete 22. svibnja 2015. iznosi 19.987,17 kn,

- da je nakon štetnog događaja HAK odvezao vozilo na deponiji, a za što je tužitelj platio prijevoz i ležarinu u iznosu od 675,00 kn.

8. Prvostupanjski sud dalje zaključuje da su u trenutku kada se vozilo osiguranika tuženika nalazilo neposredno ispred ulaska u križanje kod zaustavne crte, vozilo tužitelja nalazilo udaljeno od mjesta sudara oko 6,8 m, pa da u tim uvjetima vozačica vozila tužitelja kočenjem nije mogla zaustaviti svoje vozilo prije mjesta sudara te da je za nju štetni događaj bio neizbježiv, dok je osiguranik tuženika u trenutku kada je tužiteljica pokrenula vozilo i krenula u raskrižje mogao izbjeći štetni događaj zbog čega je za nastanak štetnog događaja odgovoran osiguranik tuženika, koji se kretao brzinom većom od dopuštene i koji je mogao pravovremenim kočenjem zaustaviti svoje vozilo te je prvostupanjski sud na temelju članka 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023 dalje: ZOO) prihvatio u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja.

9. Ispitujući pobijanu odluku po službenoj dužnosti na temelju dužnosti i ovlaštenja iz članka 365. stavka 2. ZPP-a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjska presuda kao i postupak koji je prethodio bila opterećena povredom parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a.

10. Suprotno navodima žalbe tuženika pobijana odluka sadrži dovoljno jasne razloge o odlučnim činjenicama, a ti razlozi nisu u suprotnosti sa provedenim dokazima, pa prvostupanjski sud nije počinio niti bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju u žalbi ukazuje tuženik.

11. Žalitelj neosnovano žalbom osporava zaključak prvostupanjskog suda prema kojem je predmetna prometna nesreća uzrokovana krivnjom vozača vozila osiguranog kod tuženika iz razloga što je u konkretnom slučaju isti postupao protupravno na način da je u raskrižju ušao na znak crvenog svjetla, pritom vozeći brzinom većom od propisane, a zaključak da je osiguranik tuženika vozilom ušao na predmetno raskrižje utvrđuje samo na osnovu iskaza supruge tužitelja MD, koja je bila vozačica njegovog vozila i čiji iskaz nije cijenjen u smislu članka 8. ZPP-a.

12. Međutim i po ocjeni ovog suda, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je osiguranik tuženika prošao kroz raskrižje na znak crvenog svjetla dok je vozilo tužitelja kojim je upravljala MD prošlo kroz zeleno svjetlo. Navedeno, osim iz iskaza MD, proizlazi i iz iskaza svjedoka LD čiji iskaz prvostupanjski sud nije prihvatio kao istiniti, dok ovaj sud na temelju ovlaštenja iz članka 373. a stavka 1. točke 2. ZPP isti iskaz uzeo u obzir za utvrđivanje odlučne činjenice, nastanka prometne nesreće. Naime, ovaj sud smatra da je LD neposredni očevidac predmetne nesreće jer iz računa za gorivo proizlazi da je taj svjedok neposredno ranije točio gorivo na benzinskoj postaji, Zagreb-Stupnik-Zapad, Jadranska avenija 4, a ne na adresi INA d.d., Avenija V. Holjevca 10, koja je adresa sjedišta tog društva, a ne mjesto gdje je taj svjedok točio gorivo, kao što to prvostupanjski sud pogrešno utvrđuje te je upravo životno da je mogao biti neposredni očevidac prometne nesreće jer se ta benzinska postaja nalazi u neposrednoj blizini raskrižja gdje se dogodila prometna nesreća. Iz samog računa proizlazi da je svjedok upravljao službenim vozilom društva u njegovom vlasništvu, a što on sam i navodi u iskazu. Isti svjedok navodi da se nalazio iza vozila kojim je upravljala MD te je to vozilo krenulo kad se upalilo zeleno svjetlo za skretanje u lijevo, a prije nego je vozilo razvilo veliku brzinu iz suprotnog smjera je ušlo vozilo osiguranika tuženika uslijed čega se i dogodio sudar. Svjedok LD upravljao je predmetne zgode kamionom, a nije životno logično da bi isti to vozilo i zaustavio jer bi time postupio suprotno članku 82 stavku 1. točke 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, 145/2024; ZSPC) kojim je propisano da vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na raskrižju odnosno članku 78. stavku 1. ZSPC kojim je propisano da vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kojem bi ono ugrožavalo sigurnost drugih sudionika u prometu ili predstavljalo smetnju za normalan tok prometa ili kretanje pješaka . Da je svjedok postupio suprotno citiranim odredbama te zaustavio kamion u raskrižju došlo bi do znatnog ugrožavanja prometa. Sama činjenica što sudionici prometne nesreće nisu primijetili vozilo FD ne znači da isti nije tu prošao i bio neposredni očevidac prometne nesreće.

13. Što se tiče žalbenih navoda u kojima se dovodi u pitanje nalaz i mišljenje vještaka prometne struke odnosno brzine kretanja vozila potrebno je navesti kako je sud prvog stupnja pravilno postupio kada je nalaz i mišljenje vještaka prihvatio u cijelosti jer su sve primjedbe na nalaz i mišljenje koje je iznio tuženik otklonjene u pisanoj i usmenoj dopuni, a tuženik u žalbi ne konkretizira zbog čega nalaz i mišljenje vještaka nije dat u skladu s pravilima struke već samo paušalno navodi da su brzine kretanja vozila netočno utvrđene.

14. Prvostupanjski sud je u skladu s člankom 8. ZPP odnosno savjesno i brižljivo ocijenio iskaz MD, a ocjenu tog dokaza u cijelosti prihvaća i ovaj sud, jer je iskaz tog svjedoka u skladu s drugim provedenim dokazima odnosno istog potvrđuje i iskaz svjedoka LD, ali i prometno tehničko vještačenje. Također životno je da vozač koji tolikom brzinom prolazi kroz križanje ne može primijetiti niti primjereno reagirati na promjenu svjetla na semaforu.

15. Ne može se prihvatiti žalbeni navod da se osiguranik tuženika kretao kolnikom s prvenstvom prolaza, jer u slučaju kad postoji regulacija semafora prvenstvo prolaza se određuje u skladu sa svjetlima semafora, a utvrđeno je da je osiguranik tuženika prošao kroz crveno svjetlo zbog čega se kao točni ne mogu prihvatiti žalbeni navodi da nisu ispunjene sve pretpostavke odgovornosti za štetu propisane člankom 1045. i 1072. ZOO-a.

16. Odluka o troškovima parničnog postupka je pravilna i zakonita, a tuženik i ne ukazuje žalbom na konkretnu povredu.

17. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove drugostupanjske presude na temelju članka 373.a stavak 1. točka 2. ZPP-a te članka 380. točke 2. ZPP- a.

18. Tuženik – žalitelj je zatražio i trošak žalbe, no kako nije uspio u žalbenom postupku, to je odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan na temelju članka 166. stavak 1. u vezi s člankom 154. ZPP-a pa je stoga odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

Dubrovnik, 13. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Josita Begović