Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr-94/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sucu Svjetlani Tolj, u ovršnom predmetu predlagateljice osiguranja NŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Lenka Banjanin, odvjetnica u Rijeci, protiv protivnika osiguranja PŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Beloš, odvjetnik u Zagrebu, radi osiguranja izdavanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, poslovni broj Ovr-382/2022-2 od 22. rujna 2022., 12. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba predlagateljice osiguranja odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, poslovni broj Ovr- 382/2022-2 od 22. rujna 2022.

II. Zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troškova sastava žalbe i pristojbe na žalbu odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"I.Odbija se prijedlog radi osiguranja izdavanjem privremene mjere protivniku osiguranja koji glasi:

"Radi mogućnosti obavljanja djelatnosti (iznajmljivača) tužiteljice - predlagateljice osiguranja u nekretnini na adresi [adresa], nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] oznake zemljišta kuća br.459, nadstrešnica, bazen i dvorište u površini od 1371 m2, k. o. [katastarska općina] usipane u z. k. ul. [broj ZK uloška] kod zemljišnoknjižnog odjela Rab, Općinskog sud u Crikvenici, Stalne službe u Rabu, određuje se privremena mjera a/ tako da se ovim rješenjem nadomješta suglasnosti suvlasnika PŠ, potrebno radi obavljanja djelatnosti NŠ pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu u [adresa], b/ ovlašćuje se NŠ da temeljem ove privremene mjere može kod Ureda Države uprave u Primorsko goranskoj županiji, Službe za gospodarenje, Ispostava Rab, ishoditi Rješenje o pružanju ugostiteljske usluge u domaćinstvu u [adresa], u nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] oznake zemljišta kuća br...., nadstrešnica, bazen i dvorište u površini od 1371 m2, k. o. [katastarska općina] usipane u z. k. ul. [broj ZK uloška] kod zemljišnoknjižnog odjela Rab, Općinskog sud u Crikvenici, Stalne službe u Rabu.

- Dostavnom ovog rješenja Uredu Države uprave u Primorsko goranskoj županiji, Službe za gospodarenje, Ispostava Rab, ima se smatra da je izdana suglasnost suvlasnika radi obavljanja djelatnosti pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu

- ova privremena mjera traje do pravomoćnosti presude iz ovog parničnog postupka.

- žalba protiv privremene mjere ne odgađa provedbu određene zabilježbe."

2. Ovo rješenje prvog stupnja pravovremeno podnesenom žalbom pobija predlagateljica osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se odredi predložena privremena mjera, podredno ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak. U žalbi ukazuje na postojanje bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP -a. Zahtijeva trošak sastava žalbe i pristojbe na žalbu.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje suda prvog stupnja, postupak koji je prethodio kao i žalbene navode predlagateljice osiguranja, ovaj je sud utvrdio da sud prvog stupnja prilikom donošenja rješenja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 6., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje: OZ) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Suprotno žalbenim navodima, rješenje suda prvog stupnja je jasno i razumljivo, sadrži razloge o odlučnim činjenicama, nema proturječnosti i nejasnoća, pa se može ispitati, tako da donošenjem pobijanog rješenja sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

7. Sud prvog stupnja je odbio prijedlog za donošenje privremene mjere nalazeći da nisu ispunjene pretpostavke predviđene odredbom čl. 341. st. 2. i čl. 346. st. 1. OZ-a.

8. Žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

9. Odredbom čl. 341. st. 2. OZ-a propisano je da za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

10. Odredba čl. 346. st. 1. OZ-a propisuje da radi osiguranja nenovčane tražbine sud može odrediti privremenu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te da učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

11. Pravilan je zaključak suda prvog stupnja da iz sadržaja prijedloga za osiguranje nije vidljivo koja je to novčana odnosno nenovčana tražbina, a koja se sastoji u davanju, činjenju, nečinjenju i trpljenju koju je predlagateljica osiguranja ovlaštena zahtijevati, s obzirom da je predložena privremena mjera radi mogućnosti obavljanja djelatnosti što ne predstavlja određenu tražbinu koja se osigurava u smislu odredbe čl. 341. st. 2. OZ-a.

12. Predlagateljica osiguranja prijedlog za određivanje privremene mjere stavila je u okviru parničnog postupka koji se vodi radi utvrđenja bračne stečevine.

13. Polazeći od činjenica da je predlagateljica osiguranja predložila određivanje privremene mjere radi osiguranja njezine nenovčane tražbine koju definira kao "mogućnost obavljanja djelatnosti iznajmljivača", to i prema stavu ovog suda nije opravdano odrediti privremenu mjeru predloženog sadržaja do pravomoćnog okončanja parničnog postupka jer se u parničnom postupku ne raspravlja o pravu na obavljanje djelatnosti iznajmljivača, već se utvrđuje bračna stečevina.

14. Odredbom čl. 347. st. 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takvog osiguranja. Stavkom 2. istog članka propisano je ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.

15. Privremena mjera se određuje radi osiguranja, u konkretnom slučaju, nenovčane tražbine, a ne radi potpunog ostvarenja iste. Određivanjem zatražene privremene mjere nenovčana tražbina predlagateljice osiguranja u potpunosti bi bila ostvarena, odnosno određivanjem privremene mjere ne bi se samo osiguralo ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja ili privremeno uredio sporni odnos među strankama, sukladno čl. 347. st. 2. OZ-a, već bi se tražbina predlagateljice u cijelosti ostvarila.

16. Prema stavu ovog suda, time se ne bi ostvarila svrha osiguranja, a radi čega se prvenstveno i određuje privremena mjera sukladno čl. 347. st. 1. OZ-a, već bi predlagateljica osiguranja određivanjem privremene mjere u konkretnom slučaju ishodila ostvarenje svoje tražbine, a što nije svrha instituta osiguranja privremenom mjerom.

17. S obzirom da za određivanje privremene mjere moraju biti kumulativno ispunjene obje pretpostavke iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a, a da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim ni prvu pretpostavku za određivanje privremene mjere, pravilno sud prvog stupnja nije ispitivao drugu pretpostavku (opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine odnosno da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti).

18. Slijedom svega navedenog, kako i prema stavu ovog suda nisu ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere iz čl. 346. st. 1. OZ-a, to je žalba predlagateljice osiguranja odbijena kao neosnovana i potvrđeno rješenje suda prvog stupnja.

19. Predlagateljici osiguranja nije priznat trošak sastava žalbe i pristojbe na žalbu jer sa žalbom nije uspjela (čl. 166. st. 1. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 14. OZ-a).

20. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u toč. I. izreke na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

Osijek, 12. svibnja 2026.

Sudac

Svjetlana Tolj