Poslovni broj: Usž-3617/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od mr.sc. Inge Vezmar Barlek, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljica NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa opunomoćenik Slaven Šoša, odvjetnik u Dubrovniku protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Zagreb, Ulica Republike Austrije, uz sudjelovanje zainteresirane osobe FP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Boris Medović, odvjetnik u Dubrovniku , radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužiteljica protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj Us I-2085/2023-12 od 12. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbijaju se žalbe tužiteljica i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj Us I-2085/2023-12 od 12. ožujka 2025.
II. Odbija se zahtjev tužiteljica za naknadom troškova sastava žalbe.
III. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadom troškova sastava odgovora na žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj Us I-2085/2023-12 od 12. ožujka 2025. odbijen je zahtjev tužiteljica za poništenjem rješenja tuženika KLASA: UP/II-361-05/21-26/105, URBROJ: 531-07-1-4-1/4-23-2 od 13. srpnja 2023. (točka I. izreke), naloženo je tužiteljicama naknaditi zainteresiranoj osobi troškove upravnog spora u iznosu od 2.000,00 € (točka II. izreke) te je odbijen zahtjev tužiteljica za naknadom troškova upravnog spora (točka III. izreke).
1.1. Rješenjem tuženika od 13. srpnja 2023. odbijena je žalba tužiteljica izjavljena protiv rješenja Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje KLASA: UP/I -361- 03/13-08/1019, URBROJ: 2117/01-15731-20-47 od 14. prosinca 2020., kojim je, po zahtjevu zainteresirane osobe ozakonjena nezakonito rekonstruirana završena, slobodnostojeća, manje zahtjevna stambena zgrada; dijelom kosog višestrešnog, dijelom ravnog prohodnog krova; vanjske visine 9,00 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz zgradu do vijenca zgrade: neprav ilnog tlocrtnog oblika, maksimalne tlocrtne dužine i širine 25,00 m x 16,50 m; etažnosti - suteren, prizemlje i kat (S+P+1) s tri stambene funkcionalne jedinice-garaža i soba s kupaonom: na zemljištu oznake čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] (stara izmjera), odnosno kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera), u [adresa], prikazana u geodetskom snimku izvedenog stanja oznake TDL 192/13 od 2. kolovoza 2013., izgrađenog po Traser d.o.o. iz Dubrovnika, po ovlaštenom inženjeru geodezije BP, dipl.ing.geod. i u snimci izvedenog stanja oznake T:D: 83/13 iz kolovoza 2013. godine.
2. Protiv prvostupanjske presude tužiteljice su izjavile žalbu osobno i putem opunomoćenika zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno svih razloga propisanih u članku 126. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. - dalje: ZUS). Smatraju da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu pravila sudskog postupka jer nije proveo predložene dokaze , a prvostupanjski sud u ovoj pravnoj stvari kao sud pune jurisdikcije ima ovlasti i obvezu utvrditi sve činjenice koje su bitne za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari i meritorno odlučivanje. Tužiteljice su prigovarale geodetskoj snimci izvedenog stanja oznake TDL 192/13 od 2. kolovoza 2013. te su u spis predmeta predale nalaz i mišljenje sudskog vještaka izrađen u parničnom postupku Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Psp-63/2015 koji je suprotan navedenom geodetskom snimku na kojem je utvrđena legalizacija i koji snimak čini sastavni dio rješenja o izvedenom stanju. Kako, prema njihovom mišljenju postoje različite snimke to su se sporne činjenice koje su relevantne za postupak trebale dokazivati u ovom sporu a što je prvostupanjski sud propustio utvrditi. Predlažu poništiti pobijanu presudu, usvojiti tužbeni zahtjev i poništiti odluku upravnog tijela uz naknadu troškova spora, podredno ukinuti (pravilno poništiti) pobijanu presudu i vratiti predmet na ponovno odlučivanje. Potražuju troškove sastava žalbe.
3. Tuženik nije odgovorio na žalbe dok je zainteresirana osoba dostavila odgovor na žalbe u kojem navodi da je pobijana presuda u cijelosti zakonita te da je donesena na temelju pravilno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže odbiti žalbe, te potražuje trošak sastava odgovora na žalbu.
4. Žalbe nisu osnovane.
5. Ispitujući osporenu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. ZUS-a, ovaj Sud nije našao da postoje razlozi zbog kojih tužiteljice pobijaju presudu, niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Prvenstveno valja reći da sud nije počinio bitnu povredu postupka, a kako to tužiteljice u žalbi navodi jer je prvostupanjski sud, upravo suprotno žalbenim navodima, postupak prije donošenja presude proveo sukladno odredbama ZUS-a.
6.1. U odnosu na prigovor da sud nije proveo predložene dokaze, valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. ZUS-a), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio, osnovano ocjenjujući da nije potrebno izvođenje dokaza koje su tužiteljice predložile, uz obrazloženje da su relevantne činjenice potpuno i pravilno utvrđene u upravnom postupku, radi čega, i po ocjeni ovoga Suda, izvođenje predloženih dokaza (provođenje vještačenja i očevida na licu mjesta te saslušanje stranka) u konkretnom slučaju ne bi dovelo do drukčijeg rješenja ove upravne stvari.
7. Iako su upravni sporovi, kako to pravilno navode tužiteljice, sporovi pune jurisdikcije te se pravo na pravično suđenje ne može smatrati djelotvornim ako zahtjevi i očitovanja stranaka nisu stvarno „saslušani“ u okolnostima konkretnog slučaja pravilno su odbijeni njihovi dokazni prijedlozi.
7.1. Naime, tužiteljice su predložile provođenje očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske i arhitektonske struke smatrajući da su dostavljenim nalazom i mišljenjem sudskog vještaka izrađen im u parničnom postupku Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Psp-63/2015 dovele u sumnju geodetski snimak izvedenog stanja oznake TDL 192/13 od 2. kolovoza 2013. koji čini sastavni dio rješenja o izvedenom stanju. Kao dokaz dostavile su u spis presudu Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Psp-63/2015 od 14. svibnja 2020., te presudu i rješenje Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2552/2020 od 28. travnja 2022.
7.2. Presudom Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Psp-63/2015 od 14. svibnja 2020. ( točka I. izreke) naloženo je (između ostalog) ovdje zainteresiranoj osobi ukloniti lim i druge istake koje sa čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] prelaze na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok se odbija kao neosnovan dio zahtjeva koji se odnosi na uklanjanje lima i drugih istaka koje sa čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prelaze na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] te sa čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
7.3. Presudom i rješenjem Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2552/2020 od 28. travnja 2022. preinačena je točka I. izreke presude Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Psp-63/2015 od 14. svibnja 2020 u dijelu u kojem je bio usvojen tužbeni zahtjev tužiteljica (zahtjev za uklanjanje lima i drugih istaka koji sa kat. čest. br. [katastarska čestica] i kat. čest. zgr. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prelaze na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), te je odbijen tužbeni zahtjev u tom dijelu uz izraženo shvaćanje da je „(…) u provedenom prvostupanjskom postupku utvrđeno da se limeni oluk cijelom svojom površinom nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu tužiteljica, dakle, ne prelazi sa nekretnina tuženika na nekretninu tužiteljica (…)“ 8. U okolnostima konkretnog slučaja kada je pravomoćnom presudom (a u kojem postupku je provedeno vještačenje na koje se pozivaju tužiteljice) utvrđeno da nikakav lim ili neki drugi istak koji bi sa predmetne zgrade koja je izgrađena na kat. čest. zgr. br. [katastarska čestica], kat. čest. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] (stara izmjera), odnosno na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera), prelazio na bilo koju drugu nekretninu tada je pravilno odbijen prijedlog za provođenjem daljnjih dokaza predloženih po tužiteljicama.
9. Sukladno odredbi članka 2. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19., dalje: ZoPNIZ), zgradom koja se može ozakoniti temeljem ZoPNIZ-a smatra se isključivo zgrada koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (dalje: DOF5/2011). Sukladno odredbi stavka 2. istog članka ZoPNIZ-a, zgradom koja se može ozakoniti temeljem ZoPNIZ-a smatra se i zgrada koja na DOF5/2011 nije nedvojbeno vidljiva, ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.
10. Iz spisa predmeta proizlazi da je uvidom u priloge dostavljene uz zahtjev i tijekom postupka, ispis iz DOF5/2011 uz službenu bilješku od 24. kolovoza 2015., u Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika ("Službeni glasnik Grada Dubrovnika", broj: 10/05.,10/7. i 8/12.), te obavljenim očevidom dana 23. listopada 2020. o kojem je sastavljen zapisnik sa fotografijama, utvrđeno da je predmetna zgrada u obuhvatu GUP-a Grada Dubrovnika, u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja u zoni M14, - pretežito stanovanje u zelenilu(povijesni vrtovi) u području primjene urbanog pravila 1.1. – Pretežito stanovanje u povijesnim vrtovima i to u zoni mješovite namjene M1-pretežno stambena, da je predmetna zgrada vidljiva na DOF5/2011 te da je snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem na terenu kao i da ne postoji koja od zapreka za ozakonjenje propisanih odredbama članka 6. stavak 1. i 2. te stavka 3. podstavak 2. ZoPNIZ.
11. Iz geodetskog snimka o izvedenog stanja od 01. kolovoza 2013. proizlazi da je predmetna zgrada izgrađena na kat. čest. zgr. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] (stara izmjera), odnosno na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera), odnosno da ta zgrada nije izgrađena bilo kojim njenim dijelom na nekoj drugoj nekretnini, te da sa te zgrade bilo što ne prelazi na bilo koju drugu nekretninu.
11.1. Očevidom održanim dana 23. listopada 2020. službena osoba prvostupanjskog tijela je neposrednim opažanjem (a za koje utvrđenje nije potrebno sudjelovanje geodetskog vještaka) utvrdila da predmetna zgrada niti jednim svojim dijelom nije izgrađena neposredno uz betonski ogradni zid – izveden uz istočni rub stubišta susjedne nekretnine oznake kat. čest. zgr. [katastarska čestica] i kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji zid predstavlja granicu između predmetnih kat. čest. zgr. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i susjednih kat. čest. zgr. [katastarska čestica] i kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da stanje na terenu odgovara stanju prikazanom na snimci izvedenog stanja.
12. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja pravilno prvostupanjski sud zaključuje da su se ispunili uvjeti za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade te ocjenjuje rješenje tuženika zakonitim.
13. Nisu od utjecaja navodi tužiteljica o postojanju javne isprave koja je u suprotnosti s drugom javnom ispravom na kojoj je utemeljena legalizacija jer prema stanju spisa ne postoji bilo kakva javna isprava koja je u suprotnosti s drugom javnom ispravom u konkretnom slučaju.
14. Kako, dakle, tužiteljice svojim žalbenim navodima nisu dovele u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a niti pravilnost primjene postupovnog i mjerodavnog materijalnog prava, to je valjalo na temelju članka 135. stavka 1. ZUS, odlučiti kao u izreci pod točkom I.
15. Tužiteljice nisu uspjele s žalbom pa im niti ne pripada pravo na naknadu troškova sastava žalbe (točka II. izreke) dok se odluka o zahtjevu zainteresirane osobe za naknadom troškova odgovora na žalbu (točka III. izreke) temelji na odredbi članka 144. stavak 1. ZUS-a jer ovaj sud smatra da nije riječ o opravdanom izdatku učinjenom tijekom spora.
U Zagrebu, 12. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća:
mr.sc. Inga Vezmar Barlek