Poslovni broj: Usž-108/2026-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice BŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi usklađenja građevine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-350/2025-8 od 12. studenoga 2025., na sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-350/2025-8 od 12. studenoga 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/25-02/139, URBROJ: 443-02-05-12-25-2 od 26. veljače 2025. (točka I. izreke) i zahtjev za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke). Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe.
2. Osporavanim rješenjem tuženika tužiteljici je, kao vlasnici i investitorici, naloženo da, u roku od 30 dana od dana primitka rješenja, uskladi izgrađenu građevinu stambene namjene s građevinom gospodarske namjene – spremište poljoprivrednih alata i strojeva, 4. skupine, prema građevinskoj dozvoli, KLASA: UP/I-361-03/15- 01/000309, URBROJ: 2163/1-18-06/5-16-0009 od 15. prosinca 2016., koja je postala pravomoćna 12. siječnja 2017., u [adresa], na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja [adresa] (točka 1. izreke), uz popratne naloge i utvrđenja.
3. Tužiteljica pravovremenom žalbom pobija prvostupanjsku presudu u cijelosti zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava. U razlozima žalbe, u bitnom, prigovara da sud nije proveo predložene dokaze i nije , s tim u vezi, dao obrazloženje. Navodi da već nekoliko godina, a prije prijave prebivališta, na predmetnoj adresi živi sa sinom te smatra da je, u cilju pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, na tu okolnost trebala biti saslušana. Mišljenja je da je sud neosnovano odbio prijedlog za ogodnim učinkom tužbe jer joj izvršenjem osporavanog rješenja tuženika prijeti šteta koja bi se teško mogla popraviti. Slijedom navedenog, ovom Sudu predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i osporavano rješenje tuženika ili podredno predlaže ukinuti pobijanu presudu i rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovo suđenje.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije podnio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama žalbenih razloga sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, pri čemu je za svoju odluku naveo pravno relevantne razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
7. Prvostupanjski upravni sud je svoju odluku utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, nakon čega je, ispravnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava u sporu, pravilno ocijenio zakonitim osporavano rješenje tuženika, kojim je utvrđeno da je predmetnom gradnjom, bez odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja, povrijeđen članak 106. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19, dalje: ZG), koju povredu je građevinski inspektor dužan spriječiti i sankcionirati, sukladno članku 103. stavku 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18.,117/21., 67/23., 155/23., dalje ZDI).
8. Iz zapisnika o obavljenim inspekcijskim pregledima od 28. listopada 2023., 7. studenoga 2023. i 16. travnja 2024., na kojima je viši građevinski inspektor izvršio kontrolna mjerenja i usporedbu s projektnom dokumentacijom glavnog projekta iz građevinske dozvole, KLASA: UP/I-361-03/15-01/000309, URBROJ: 2163/1-18-06/5- 16-0009 od 15. prosinca 2016., proizlazi da je na zemljištu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], protivno navedenoj pravomoćnoj građevinskoj dozvoli, kojom je odobrena gradnja gospodarske namjene – spremište poljoprivrednih alata i strojeva 4. skupine, izgrađena stambena građevina.
9. Tužiteljica činjenična utvrđenja tuženika u vezi s bespravnom gradnjom , izvan građevinskog područja na zemljištu poljoprivredne namjene u njezinom vlasništvu , ne spori, već iznosi navode zbog kojih smatra da uklanjanje predmetnih građevina nije opravdano u kontekstu povrede prava na dom nje i njezinog punoljetnog djeteta.
10. S tim u vezi, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da se ne može prihvatiti navod tužiteljice da bi se u konkretnom slučaju radilo o domu u smislu članka 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jer je tužiteljica na predmetnoj nekretnini prijavljena nakon pokretanja upravnog postupka, svega dva mjeseca prije donošenja osporenog rješenja te tužiteljica u tom periodu nije mogla s predmetnom nekretninom stvoriti vezu trajnog karaktera u smislu čl. 8. Konvencije . Ujedno je sud utvrdio da je tužiteljica upisana i kao vlasnica nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], na kojoj se također nalazi kuća za odmor u domaćinstvu te je tužiteljica upisana i kao vlasnica preostalih nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
10.1. Uz to, u konkretnom slučaju je tužiteljici naloženo uskladiti građevinu stambene namjene s građevinom gospodarske namjene - spremište poljoprivrednih alata i strojeva, 4. skupine, prema pravomoćnoj građevinskoj dozvoli, stoga osporavanim rješenjem tužiteljici nije ugrožena egzistencija ili pravo na rad, jer se upravo usklađenjem, shodno odobrenju za gradnju, ostvaruje namjena odobrene gradnje građevine koja služi za obavljanje poljoprivredne djelatnosti za potrebe OPG-a.
10.2. Poduzimanje građenja koje je protivno izdanoj građevinskoj dozvoli, svaki bespravni graditelj sam preuzima rizik koji nosi takvo postupanje. Stoga je tužiteljica morala biti svjesna da se građenjem građevina protivno odobrenju za gradnju izlaže riziku da joj nadležni inspektor naloži uklanjanje takvih građevina.
11. Nadalje, u vezi s prigovorima glede izvođenja dokaza u postupku, valja pojasniti da, prema članku 49. ZUS-a, sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice, uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, kao i činjenice koje je sam utvrdio, a stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima.
12. I po ocjeni ovog Suda, provođenje dokaza predloženih od strane tužiteljice bilo bi nepotrebno, a time i protivno načelu učinkovitosti, s obzirom da se relevantne činjenice za rješavanje ove upravne stvari mogu utvrditi uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog postupka i upravnog spora.
13. Slijedom svega navedenog, po ocjeni ovog Suda, ispravno je prvostupanjski sud, na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, pregledom dokumentacije priložene sudskom spisu, kao i dokumentacije priložene spisu tuženika te relevantnih odredaba ZG-a i ZDI-a, ocijenio da se osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim.
14. Kako tužiteljica ni u predmetnoj žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore kojima bi dovela u sumnju zakonitost osporavanog rješenja tuženika i koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, to Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe protiv presude iz žalbenih razloga na koje upire tužiteljica.
15. Žalbene navode tužiteljice protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za određivanjem odgodnog učinka tužbe ovaj Sud nije posebno razmatrao jer je žalba protiv osporene presude odbijena pa je ocjena zakonitosti rješenja o odgodnom učinku tužbe postala bespredmetna.
16. Slijedom svega navedenog, valjalo je, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS-a, odbiti žalbu kao neosnovanu.
U Zagrebu 7. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić
