Poslovni broj: Usž-1540/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ZI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Stefano Segnan, odvjetnik iz Rijeke, Korzo 22, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, radi prigovora na postupanje javnopravnog tijela, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I- 1048/24-6 od 3. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1048/24-6 od 3. veljače 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/23-07/440, URBROJ: 541-11/3-24- 3 od 1. ožujka 2024. i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I-932-07/23-11/2, URBROJ: 541-19/6-23-2 od 16. svibnja 2023. (točka I. izreke), a ujedno se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).

2. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja prvostupanjskog tijela od 16. svibnja 2023., kojim je odbijen prigovor tužitelja protiv postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, podnesen na temelju članka 122. u vezi s člankom 156. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09., 110/21., dalje: ZUP).

3. Tužitelj pravovremeno podnesenom žalbom pobija prvostupanjsku presudu u cijelosti zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U razlozima žalbe, u bitnom, prigovara da je prvostupanjsko tijelo potvrdilo geodetski elaborat broj 03-221-5/2015 kojeg je izradila tvrtka Geoprojekt d.d. u svibnju 2019., iako je navedeni elaborat istovjetnog sadržaja kao elaborat čije je izmjena naložena zaključkom, KLASA: 932-06/16-02/370, URBROJ: 541-17-02/5-17-7 od 11. srpnja 2017., odnosno čije je potvrđivanje pravomoćno odbijeno. S tim u vezi, navodi i da je u postupku izrade i potvrđivanja elaborata za izvedeno stanje ceste broj 03-221-5/2015 kojeg je izradila tvrtka Geoprojekt d.d. u svibnju 2019., elaboratu trebalo priložiti izvješće u kojem će biti navedeni podaci o izlaganju predmetnog elaborata na javni uvid, a da je navedeno izostalo. Što se tiče prvog elaborata, odnosno onog od 29. veljače 2016., KLASA: 932- 06/16-02/370, isti je predočen na javni uvid (iako uz brojne nepravilnosti koje su se isticale tijekom cijelog postupka), a na isti je tužitelj imao prigovor. Područni ured za katastar Rijeka je rješenjem odbio potvrđivanje elaborata zbog činjenice da isti nije ispravljen u roku sukladno prigovoru/zahtjevu tužitelja te naložio da se elaborat ispravi u skladu s prigovorima tužitelja. Prigovara da je, osim materijalne dokumentacije koja prileži spisu (rješenje o odbijanju prvog elaborata, javni poziv, mail Geoprojekt d.d.), predloženo i saslušanje tužitelja, a koji dokaz sud nije izveo. Sud se na činjenicu postojanja prigovora tužitelja prilikom izrade prvog elaborata uopće nije referirao iako za tu činjenicu postoje i materijalni dokazi, a isto je mogao potvrditi i sam tužitelj u svome iskazu. Tuženik se u svojim rješenjima također nikada nije referirao na tu bitnu i odlučnu činjenicu. S obzirom da posljedice nezakonitog postupanja tuženika traju do današnjeg dana te da u opisanim postupcima nisu poštivane odredbe Zakona i podzakonskih propisa koje bi inače omogućile tužitelju ostvarivanje svojih prava sukladno ZUP-u, to je tužitelj sukladno članku 122. ZUP-a podnio predmetni prigovor. Smatra da su mu uskraćena i zanemarena pravna sredstva kojima je mogao reagirati na pogrešno utvrđeno stanje u elaboratu u nerazvrstanim cestama (drugi elaborat), ali i kojim postupanjem je povrijeđeno njegovo pravo vlasništva kao jedno od najviših vrednota ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske. Stoga, predlaže poništiti prvostupanjsku presudu te otkloniti nedostatke i presudom riješiti stvar, a podredno predlaže vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje te naložiti tuženiku da naknadi tužitelju troškove postupka. Potražuje i trošak sastava žalbe po ovlaštenom opunomoćeniku odvjetniku.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije podnio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama žalbenih razloga sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS) u vezi s člankom 136. stavkom 5. ZUS-a, Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kad je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, iz razloga navedenih presudom ovog Suda.

7. U konkretnom slučaju nije sporno da je tužitelj dana 13. prosinca 2022. podnio prigovor temeljem odredbe članka 156. ZUP-a radi postupanja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar nekretnina, Ispostave Rijeka u postupku izrade i potvrđivanja geodetskog elaborata broj 03-221-5/2015, izrađenog u svrhu evidentiranja izvedenog stanja nerazvrstane ceste sukladno odredbama članka 131. stavak 3. i 4. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21. i 114/22.).

8. Tužitelj u suštini prigovara da mu nije omogućeno sudjelovati u postupku potvrđivanja geodetskog elaborata, odnosno izjaviti prigovor, niti je uzet u obzir njegov prigovor protiv ranijeg geodetskog elaborata iz 2016., a koji elaborat je, prema navodima tužitelja, identičnog sadržaja kao i predmetni geodetski elaborat iz 2019. godine.

9. Odredbom članka 156. ZUP-a propisano je da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.

10. Međutim, zaštita prava temeljem citirane odredbe članka 156. ZUP-a, na koju se poziva tužitelj u konkretnom slučaju, primjenjuje se u situacijama kada stranci na raspolaganju ne stoji niti jedno drugo pravno sredstvo za zaštitu njenih prava i pravnih interesa, no u konkretnom se slučaju ne radi o takvoj situaciji. To stoga jer, sukladno odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18. i 39/22., dalje: Zakon), ali i ranijeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 16/07., 152/08., 124/10., 56/13. i 121/16.) na čije odredbe upućuje tužitelj svojim navodima, promjene predložene geodetskim elaboratom provode se u katastarskom operatu na temelju pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku, u kojem postupku tužitelj, ako je nositelj stvarnih prava upisanih u zemljišnoj knjizi i katastru nekretnina na nekoj od čestica obuhvaćenih tom promjenom, može propisanim pravnim sredstvima protiv pojedinačne odluke javnopravnog tijela štititi svoja prava i pravne interese kao stranka u tom postupku. Dakle, u konkretnom slučaju tužitelj može štititi svoja prava i pravne interese izjavljivanjem pravnih lijekova - žalbe tuženiku i potom tužbe upravnom sudu protiv pojedinačnog akta, a ne postupanja javnopravnog tijela.

11. Naime, radnje koje poduzima upravno tijelo radi evidentiranja nerazvrstane ceste u katastru i zemljišnim knjigama ne mogu se smatrati postupanjem iz područja upravnog prava o kojem se ne donosi rješenje u smislu odredbe članka 156. ZUP-a. To stoga jer je riječ o upravnom katastarskom postupku, koji će biti dovršen donošenjem rješenja protiv kojeg stranke imaju pravo podnošenja pravnih lijekova prema pravilima upravnog prava.

11.1. S tim u vezi, a s obzirom na navode tužitelja istaknute u prigovoru na postupanje i u tužbi, da bi kao nerazvrstana cesta bio obuhvaćen sjeverni dio nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] (katastarskih oznaka k. č. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]), u suvlasništvu tužitelja, koje ne predstavlja javno dobro u općoj upotrebi niti nerazvrstanu cestu, valja istaknuti da iz rješenja prvostupanjskog tijela proizlazi da ishod postupka provedbe predmetnog geodetskog elaborata ovisi o daljnjem tijeku postupka utvrđivanja građevne čestice u sastav koje bi trebao ući i dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12. Stoga nisu osnovani prigovori tužitelja istaknuti u kontekstu uskraćenog prava na zaštitu njegovih prava i pravnih interesa radi nemogućnosti izjavljivanja pravnih lijekova, jer tužitelj prigovor povrede prava vlasništva može isticati u naprijed navedenim postupcima.

13. Osim toga, ovaj Sud ističe da sukladno ustaljenoj praksi ovog Suda izraženoj u nizu odluka (npr. Usž-3178/23, Usž-2467/25 i dr.) geodetski elaborat u smislu odredbe članka 69. stavak 2. Zakona služi kao tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina čiju tehničku ispravnost potvrđuje nadležni ured za katastar svojom potvrdom koja kao takva niti ne predstavlja upravni akt pa je zbog navedenog razloga prigovor tužitelja izjavljen prvostupanjskom tijelu trebalo odbaciti, međutim, time što je o tom prigovoru tijelo donijelo meritornu odluku, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

14. Slijedom navedenog, prigovori kojima tužitelj osporava zakonitost postupanja upravnih tijela u postupku izrade i potvrđivanja geodetskog elaborata, a isticao ih je i ranije tijekom upravnog spora te upravnog postupka nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari.

15. S obzirom na naprijed navedene činjenice, koje je na temelju odredbe članka 49. stavka 3. ZUS-a upravni sud ovlašten uzeti u obzir iz postupka donošenja osporenog rješenja, i po ocjeni ovog Suda, činjenično stanje u pogledu činjenica relevantnih za zakonito rješenje ove upravne stvari moguće je pravilno i potpuno utvrditi uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i u spisu ovog spora. Sud ističe da upravni sud u svakom konkretnom slučaju, a ovisno o okolnostima konkretnog slučaja i mjerodavnom pravu, ocjenjuje je li potrebno izvesti dokaze koje su stranke predložile. Na temelju odredbe članka 49. stavka 4. ZUS-a upravni sud nije vezan prijedlozima stranaka.

16. Kraj takvog stanja stvari, a s obzirom da tužitelj u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

17. S obzirom da tužitelj nije uspio u ovom upravnom sporu, to je, temeljem članka 147. stavka 1. ZUS-a, valjalo odbiti zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka.

18. Trebalo je stoga, na temelju odredbi članaka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 7. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić