Poslovni broj: Usž-1073/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice JĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Nikola Hraste, odvjetnik u Hvaru, Ive Miličića 4, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, radi ispravka rješenja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-1251/2025-10 od 8. siječnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 6. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-1251/2025-10 od 8. siječnja 2026.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-03/25-02/117, URBROJ: 531-03-25-2 od 26. ožujka 2025. i rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Sjedišta u Splitu, KLASA: UP/I-361-03/24- 01/001808, URBROJ: 2181/1-11-00-00/74-25-0002 od 20. siječnja 2025., odnosno da sud meritorno riješi upravnu stvar na način što će usvojiti zahtjev tužiteljice te ispraviti točku 1. izreke rješenja o građevinskoj dozvoli izdanoj od Socijalističke Republike Hrvatske, Općine Brač, Sekretarijata općinske uprave, broj: UP/I -02/4- 1009/1-77. od 25. studenoga 1977. na način da umjesto „čest. zem. [katastarska čestica] ima pisati ispravno „čest. zem. [katastarska čestica]“, uz određenje da u preostalom dijelu rješenje ostaje nepromijenjeno.

1.1. Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora.

1.2. Rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-361-03/25-02/117, URBROJ: 531-03-25-2 od 26. ožujka 2025. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Splitsko - dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Sjedišta u Splitu, KLASA: UP/I-361-03/24-01/001808, URBROJ: 2181/1-11-00-00/74-25-0002 od 20. siječnja 2025.

1.3. Prvostupanjskim rješenjem od 20. siječnja 2025. odbijen je zahtjev tužiteljice za ispravkom greške u navođenju oznake zemljišne čestice u pravomoćnom rješenju o građevinskoj dozvoli broj: UP/I-02/4-1009/1-77. od 25. studenoga 1977.

2. Tužiteljica je izjavila žalbu protiv prvostupanjske presude iz svih zakonom propisanih razloga. U žalbi, u bitnom, navodi da u odnosu na njezinog pravnog prednika postoje najmanje dva rješenja o građevinskoj dozvoli iz 1977. godine, istog broja i istog izdavatelja. Razlikuju se u oznaci katastarske čestice. U jednom se odobrava gradnja na „čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]“, a u drugom na „čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]“. Naglašava da je riječ o aktima istog sadržaja koji se razlikuju tek u navedenom. Ukazuje da je isto upravno tijelo 1986. izdalo pravomoćnu građevinsku dozvolu njezinom susjedu i to također u odnosu na „čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]“. Navodi da investitor ne može ishoditi građevinsku dozvolu za nekretninu čiji nije vlasnik. Smatra da se ispravkom, na način kako je predložila, ne bi diralo u meritum rješenja. Drži da je prvostupanjski sud po službenoj dužnosti trebao pribaviti i pregledati izvornike projektne dokumentacije za obje susjedne nekretnine, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Budući da je to izostalo, smatra da joj je time povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Predlaže Sudu usvojiti žalbu, ukinuti (pravilno poništiti) pobijanu presudu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje trošak sastava žalbe.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima „Narodne novine“, broj: 36/24. i 39/26., dalje: ZUS), Sud nalazi da ne postoje žalbene osnove zbog kojih bi pobijana presuda bila nezakonita ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Predmet upravnog spora je ocjena zakonitosti rješenja, KLASA: UP/II-361- 03/25-02/117, URBROJ: 531-03-25-2 od 26. ožujka 2025., kojim je odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 20. siječnja 2025. , kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za ispravkom greške u navođenju oznake zemljišne čestice u pravomoćnom rješenju o građevinskoj dozvoli.

6.1. Treba reći da se pri ocjeni zakonitosti ovdje osporenog rješenja tuženika ne ulazi u meritum konkretne upravne stvari, već se razmatra valjanost odluke o ispravku.

7. Vezano uz prigovor tužiteljice da prvostupanjski sud nije proveo dokaze koje je predložila u tužbi, valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. ZUS - a), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio. Prvostupanjski je sud odbio prijedlog tužiteljice da se u sporu provede dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka, saslušanjem svjedoka te pribavom izvornika projektne dokumentacije uz građevinsku dozvolu i to za obje nekretnine oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz obrazloženje da bi provođenje navedenih dokaza bilo suvišno s obzirom na dokaze koji prileže spisu upravnog tijela i spisu upravnog spora, a imajući u vidu predmet spora.

7.1. Budući da je između stranaka u biti sporno pitanje može li se pravomoćno rješenje o građevinskoj dozvoli iz 1977. godine ispraviti na predložen način putem instituta otklanjanja pogrešaka u rješenju, to je prvostupanjski sud pravilno zaključio da, u konkretnom slučaju, nije potrebno provoditi dodatne dokaze koje je tužiteljica predložila. Naime, odluku o zakonitosti osporenog rješenja tuženika sud je valjano donio na temelju činjenica utvrđenih iz dokumentacije koja prileži spisu upravnog postupka i spisu upravnog spora, što mu je pružilo valjanu osnovu za donošenje zakonite odluke. Zbog navedenog, nije osnovan žalbeni prigovor tužiteljice o povredi prava na pravično suđenje.

8. Odredbom članka 104. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09. i 110/21., dalje: ZUP) propisano je da javnopravno tijelo može rješenjem ispraviti pogreške u imenima ili brojevima, pisanju ili računanju te druge očite netočnosti u rješenju koje je donijelo ili u njegovim ovjerenim prijepisima (stavak 1.), s tim da ispravak pogreške proizvodi pravni učinak od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja (stavak 2.).

9. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je upravni postupak započet zahtjevom tužiteljice, kojim je zatraženo da prvostupanjsko upravno tijelo ispravi grešku u pravomoćnom rješenju o građevinskoj dozvoli iz 1977. godine, na način da umjesto „čest. zem. [katastarska čestica]“ stoji ispravno „ čest. zem. [katastarska čestica]“. Prvostupanjsko tijelo je zaključilo da se predmetni zahtjev ne odnosi na greške kakve ima u vidu odredba članka 104. ZUP-a te je odbilo zahtjev tužiteljice. Odlučujući o žalbi tužiteljice, tuženik je donio osporeno rješenje kojim je žalbu odbio prihvaćajući zaključak prvostupanjskog upravnog tijela.

10. Odredba članka 104. ZUP-a ima u vidu ispravljanje tehničkih pogrešaka i nedostataka koji su nastali prilikom pismene redakcije rješenja, odnosno prilikom prijepisa rješenja, te se ispravljanjem pogrešaka u rješenju ne može mijenjati samo rješenje (a tako i ovaj Sud u odluci broj: Usž-2466/2021-2 od 16. srpnja 2021.).

11. Uvažavajući citiranu zakonsku odredbu, ovaj Sud ocjenjuje da je prvostupanjski sud osnovano ocijenio osporeno rješenje tuženika zakonitim. Naime, tijekom upravnog postupka i spora tužiteljica ne spori da je njezin pravni prednik potpisao obrazac ugovora o učešću investitora o troškovima uređenja građevinskog zemljišta za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (iako navodi da ga nije pročitao) te da se na dijelu projektne dokumentacije nalaze dvije čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je eventualno dovelo u zabludu djelatnike tadašnje Općine Brač. Međutim, navedene eventualne pogreške ne mogu se ispraviti na način kako to predlaže tužiteljica odnosno na temelju odredbe članka 104. ZUP-a jer predmet ispravka ne bi bila nehotična pogreška.

12. Kraj takvog stanja stvari, a budući da tužiteljica u žalbi ne iznosi prigovore koji bi utjecali na drugačije rješenje ove upravne stvari, valjalo je na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci presude (točka I. izreke).

13. Odluka o zahtjevu tužiteljice za naknadom troškova sastava žalbe (točka II. izreke) temelji se na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a, jer tužiteljica nije uspjela sa žalbom.

U Zagrebu 6. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Marina Kosović Marković