Poslovni broj: Usž-609/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice TN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Ivan Kusalić, odvjetnik u Zagrebu, Masarykova 22, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ČN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Nevenka Mrčela, odvjetnica u Zagrebu, Smičiklasova 18, radi promjene katastarskog upisa, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2962/2024-17 od 2. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 6. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2962/2024-17 od 2. listopada 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka.

III. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje, odnosno utvrđenje ništavim rješenja tuženika; KLASA: UP/II - 932-07/24-07/660, URBROJ: 541-11/6-24-2 od 25. studenog 2024. te je naloženo tužiteljici u roku od 15 dana zainteresiranoj osobi nadoknaditi trošak spora (točke I. i II. izreke). Točkom III. odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troška upravnog spora.

1.1. Osporenim rješenjem tuženika od 25. studenoga 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Područnog ureda za katastar Šibenik KLASA: UP/I- 932-07/24-04/18 URBROJ: 541-26-02/8-24-2 od 3. srpnja 2024., kojim su u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] izmijenjeni podaci na način da se do sada upisani korisnici odnosno vlasnici katastarskih čestica [katastarska čestica] brišu te se kao suvlasnici tih katastarskih čestica upisuju osobe upisane u zemljišnu knjigu i to za k. č. [katastarska čestica] k.o. i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ĆN, [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ĆN i RN te za [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ĆN i UN.

2. Tužiteljica je protiv navedene presude izjavila žalbu pobijajući istu iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnom navodi da, iako se izvadak iz zemljišne knjige smatra odgovarajućom ispravom za upis vlasnika u posjedovni list, riječ je oborivoj presumpciji pa je istinitosti istog dopušteno preispitivati. Citira odredbu članka 198. Zakona o zemljišnim knjigama, smatrajući da je prvostupanjsko tijelo trebalo po dostavi zemljišnoknjižnog izvatka prvenstveno utvrditi da je na istom iskazana zabilježba spora, a slijedom čega navedeni zemljišno knjižni izvadak nije podoban za provođenje promjena upisa u katastru. Pojašnjava kako se postupak za koji je upisana zabilježba spora vodi pred Općinskim sudom u Šibeniku pod poslovnim brojem: P-1316/24 a koji postupak je tužiteljica pokrenula protiv svog brata tj. zainteresirane osobe kako bi osporila njegov upis prava vlasništva na predmetnim česticama. Tvrdi da osporeni upis prava vlasništva nije mogao biti prenesen na zainteresiranu osobu temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju s obzirom da nitko ne može prenijeti više prava nego što ih sam ima. Slijedom navedenog smatra da zemljišnoknjižno rješenje, na temelju kojeg je doneseno prvostupanjsko rješenje, nije podobno za upis jer podaci u istom ne odgovaraju stvarnom stanju u pogledu prava vlasništva na navedenim nekretninama.

2.1. Nadalje tvrdi kako je osporenim rješenjem povrijeđena odredba članka 5. Zakona o općem upravnom postupku obzirom da tuženik u obrazloženju nije istaknuo, niti se očitovao iz kojeg razloga smatra da provođenjem zemljišnoknjižnog rješenja nije povrijeđeno načelo materijalne istine, a niti se očitovao na navode tužiteljice o činjenicama u postupku, već je samo paušalno naveo kako nije nadležan tumačiti valjanost zemljišnoknjižnih upisa. Takvim postupanjem povrijeđeno je načelo materijalne istine obzirom da je utvrđivanje pravog stanja stvari bitan uvjet za ostvarenje načela zakonitosti, a pri čemu se poziva na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: U-III-2864/2016 od 23. svibnja 2019. Zaključno ističe kako je provedbom prvostupanjskog rješenja dodatno otežana njezina pozicija u postupku pred zemljišnoknjižnim sudom obzirom na to da se provedbom prvostupanjskog rješenja daje legitimitet upisu u zemljišnoj knjizi čiju valjanost osporava. Slijedom svega navedenog predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu na način da se usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti te utvrdi ništavim, odnosno poništi rješenje tuženika, podredno predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak te da se naloži tuženiku podmiriti troškove postupka. Potražuje trošak sastava žalbe.

3. Zainteresirana osoba u odgovoru na žalbu navodi da žalba sadrži potpuno iste navode kao i obrazloženja koja je tužiteljica isticala tijekom upravnog postupka i upravnog spora i koji su već raznim odlukama odbijeni, a čime zloupotrebljava svoja procesna prava te nanosi zainteresiranoj osobi nenadoknadivu štetu. Naglašava da je u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ishođeno rješenje o uknjižbi te je upis u katastarski operat proveden temeljem valjane isprave, odnosno zemljišno knjižnog izvatka sukladno članku 97. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Tvrdi da je žalba neuredna i nerazumljiva iz razloga što se uglavnom odnosi na osporavanje već ranijih rješenja donesenih u upravnom postupku, a ne na pobijanu presudu. Navodi da pred zemljišnoknjižnim sudom tužiteljica nema nikakvu poziciju budući je postupak okončan donošenjem rješenja zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku br. Z-17929/22, a protiv kojeg je tužiteljica podnijela tužbu te je njezin tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan. Pojašnjava da je tužiteljica izgubila sve sporove vezano za ostavinske i parnične postupke te da je javnobilježničkim postupcima u Francuskoj dala neopozive nasljedničke izjave koje sad pokušava osporiti u Republici Hrvatskoj i u ovom postupku, iako upravni sud nije nadležan za rješavanje takvih predmeta. Predlaže odbiti žalbu te potvrditi odluku Upravnog suda u Splitu uz obvezu tužiteljici naknaditi troškove postupka zainteresiranoj osobi. Potražuje trošak sastava odgovora na žalbu.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima "Narodne novine", broj: 36/24, 39/26., dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jednog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 126. stavka 1. ZUS-a, koji bi doveo do nezakonitosti pobijane presude.

7. Odredbom članka 97. stavka 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj: 112/18., 39/22., dalje: Zakon), propisano je da se promjene glede nositelja prava na zemljištu (upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove) provode u katastru zemljišta na temelju obavijesti koju čini rješenje zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova ili pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku

8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je upravni postupak, koji prethodio predmetnom sporu, pokrenut po službenoj dužnosti, u skladu, s prethodno citiranom odredbom članka 97. stavka 1. Zakona, a temeljem, spisu priležećeg, rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižnog odjela Šibenik, poslovni broj Z- 17929/2022 od 22. svibnja 2024. godine. Iz navedenog rješenja proizlazi da je na k. č. [katastarska čestica] u cijelosti zainteresirana osoba upisana kao vlasnik, na k. č. [katastarska čestica] upisano je suvlasništvo ĆN i RN, dok je na k. č. [katastarska čestica] utvrđen suvlasnički omjer TN u 1/4 dijela te BN u 3/4 dijela. Navedeno zemljišnoknjižno rješenje provedeno je u zemljišnim knjigama, a što proizlazi i iz, spisu predmeta, priležećih zemljišnoknjižnih izvadaka Općinskog suda u Šibeniku.

9. Prvostupanjski sud je potvrdio pravilnost rješenja tuženika i prvostupanjskog upravnog tijela donesenih pravilnom primjenom, prethodno citirane odredbe Zakona, budući je u postupku utvrđeno da je promjena u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] za nekretnine navedene u rješenju tijela prvog stupnja provedena, na temelju rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižnog odjela Šibenik, poslovni broj Z- 17929/2022 od 22. svibnja 2024. i zemljišnoknjižnih izvadaka koji se sukladno, odredbi članka 97. stavka 4. Zakona smatraju odgovarajućom ispravom za upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove.

10. Vezano uz žalbene navode o zabilježbi spora i povredi načela materijalne istine, ovaj Sud naglašava da upravna tijela nadležna za katastar, kao ni upravni sudovi u ovom postupku, nisu nadležni ispitivati valjanost upisa u zemljišnim knjigama. Naime, upis u katastar po službenoj dužnosti provodi se kako bi se podaci katastra uskladili s podacima zemljišne knjige, koja je mjerodavna za pravno stanje nekretnina, pri čemu je prvostupanjski sud pojasnio da vođenje parničnog postupka radi utvrđenja prava vlasništva ne predstavlja prethodno pitanje u postupku upisa vlasnika u katastar, jer, ovdje mjerodavni, Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, ne sadrži odredbu o prekidu postupka u slučaju spora o vlasništvu. Stoga, činjenica što je tužiteljica pokrenula spor pred Općinskim sudom u Šibeniku radi osporavanja vlasništva zainteresiranoj osobi ne sprječava prvostupanjsko tijelo da evidentira trenutno stanje iz zemljišnih knjiga.

11. Prigovori tužiteljice koje je iznosila za vrijeme upravnog postupka i u tužbi, a kojima, upire na nezakonito stjecanje vlasništva od strane zainteresirane osobe, nisu od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari niti su predmet ovog postupka.

12. Zaključno, Sud ocjenjuje neosnovanim žalbeni navod o nedostatnosti razloga pobijanog rješenja. Suprotno tvrdnjama tužiteljice, tuženik je postupio sukladno procesnim standardima iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09, 110/21.), iznijevši pri tom valjanu argumentaciju o pravilnosti činjeničnog stanja i primjeni materijalnog prava u prvostupanjskom postupku.

13. Imajući u vidu tako, u postupku, pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje i pravilnu primjenu citiranih mjerodavnih odredbi Zakona, prvostupanjska se presuda ne može se ocijeniti nezakonitom.

14. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS- a odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 147. stavak 1. istog Zakona jer tužiteljica sa žalbom nije uspjela .

15. Zahtjev za naknadu troška sastava odgovora na žalbu zainteresirane osobe odbijen je pozivom na odredbu članka 144. stavka 1. ZUS-a (točka III. izreke presude) jer u konkretnom slučaju Sud nalazi da odgovor na žalbu zainteresirane osobe nije bio nužan za donošenje odluke u ovom sporu.

U Zagrebu 6. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić