REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Poslovni broj: Usž-966/2025-2

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Vlaha Bassegli Gozze, članova vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice TV iz [adresa], zastupana po opunomoćeniku Martinu Sherryju, odvjetniku iz Zagreba, Kordunska 1, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradonačelnika, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, radi usklađivanja novčane pomoći za roditelja odgojitelja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-2343/2023-7 od 20. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 30. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I- 2343/2023-7 od 20. prosinca 2024. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima upravnog spora i žalbenog postupka odlučit će se zajedno s odlukom o glavnoj stvari.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenje rješenja tuženika, klase: UP/II-551- 06/23-014/1325, urbroj: 251-02-01/001-23-2 od 9. lipnja 2023. godine (pravilno 9. svibnja 2023.), kojim je odbijen prigovor tužiteljice izjavljen protiv rješenja Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Sektor za socijalnu politiku, Odjel za demografski razvoj, Odsjek za pronatalitetnu politiku, klasa: UP/I-551-06/23-013/533, urbroj: 251-09-22-1/004-23-2 od 30. ožujka 2023. godine. Navedenim rješenjem zamijenjene su točke II. i III. izreke zaključka Ureda za demografiju, klase: 551-06/20-013/771, urbroj: 251-21-21-1/008-20-2 od 31. prosinca 2020., na način kako je to pobliže opisano u navedenom rješenju.

2. Tužiteljica je protiv navedene presude prvostupanjskog suda podnijela žalbu iz svih zakonom propisanih razloga ističući da joj nije dana mogućnost očitovati se te da u konkretnom slučaju postoji povreda odredbe članka 89. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima jer sud nije uručio poziv tužiteljici za ročište najranije 15 dana prije održavanja ročišta, koje je određeno i održano dana 16. prosinca 2024. (ponedjeljak). Ističe da je poziv za navedeno ročište tužiteljici dostavljeno tijekom vikenda koji je prethodio ponedjeljku 16. prosinca 2024. pa je u skladu s odredbom članka 111. stavak 3. ZUS-a, sud poziv za raspravu dostavio tužiteljici tek na dan za koji je zakazao raspravu, a koji je bio prvi naredni radni dan kada je i održana rasprava, bez prisutnosti punomoćnika tužiteljice. Ističe da joj nije dostavljen odgovor na tužbu tuženika. Smatra da je sud povrijedio obvezu da presudu objavi javno u skladu s člankom 121. stavak 3. ZUS-a, jer tužiteljica nije obaviještena o raspravi za objavu presude koja je objavljena 20. prosinca 2024. Ističe da nije odlučeno o svim postavljenim tužbenim zahtjevima, ističe prigovor nenadležnosti drugostupanjskog i prvostupanjskog tijela za rješavanje u konkretnoj upravnoj stvari, nepostojanje potpisa ovlaštene osobe na prvostupanjskom i drugostupanjskom rješenju, prigovor procesnog roka propisanog člankom 6. Odluke/22, prekludiranost javnopravnog tijela postupiti nakon 31. prosinca 2022., kršenje zabrane retroaktivnosti. Ističe da sud nije proveo niti jedan predloženi dokaz od strane tužiteljice te prigovara obrazloženju osporene presude u smislu članka 119. stavak 5. ZUS-a. Ističe da sud nije odlučio u izreci o troškovima spora. Predlaže usvojiti žalbu, priznati trošak prvostupanjskog upravnog spora kao i troškove sastava žalbe s pripadajućim PDV-om.

3. Tuženik se nije očitovao o žalbi.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući osporenu presudu prvostupanjskog upravnog suda u smislu žalbenih navoda (odredba članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima -"Narodne novine", broj: 36/24.-dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da je u konkretnom slučaju osporenom presudom uz obrazloženje kakvo je njome dano povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

6. Naime, rješenjem prvostupanjskog tijela od 30. ožujka 2023., zamijenjena je točka 2. i 3. izreke zaključka Grada Zagreba, Ureda za demografiju od 31. prosinca 2020., novim točkama na način kako je to određeno u navedenom rješenju, sve pozivom na odredbu članka 6. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja ("Službeni glasnik Grada Zagreba", broj: 25/22., dalje u tekstu: Odluka/22) na način kako je to propisano odredbom članka 3. i 4. citirane Odluke kojom su izmijenjene odredbe članka 5. i 7. Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja ("Službeni glasnik Grada Zagreba", broj 10/18. i 20/21.), sve pobliže navedeno u izreci i obrazloženju navedenog rješenja prvostupanjskog tijela. Osporenim rješenjem tuženika odbijen je prigovor tužiteljice podnesen protiv rješenja prvostupanjskog tijela od 30. ožujka 2023. godine.

7. Nadalje, prema podacima spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjski upravni sud poziv za raspravu zakazanu za 16. prosinca 2024., dostavio opunomoćeniku tužiteljice elektroničkim putem, i to putem sustava e-komunikacije dana 28. studenog 2024. godine. Primatelj pismena nije u roku od 15 dana od dana dostave pismena u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac preuzeo pismena pa se na temelju odredbe članka 110. stavak 7. ZUS-a, smatra da je dostava izvršena dana 14. prosinca 2024. godine.

8. Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da tužiteljici nije dostavljen odgovor na tužbu tuženika, u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a.

9. Odredbom članka 110. stavak 4. ZUS-a, propisano je da sud putem informacijskog sustava šalje adresatu na njegov sigurni elektronički poštanski pretinac pismeno, koji adresat mora preuzeti u roku od 15 dana od dana kada je pismeno pristiglo u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac, u protivnom nastupaju posljedice iz stavka 7. ovog članka Zakona. Naime, prema stavku 7. navedenog članka Zakona smatrat će se da je dostava obavljena istekom 15 dana od dana kada je pismeno pristiglo u sigurni elektronički poštanski pretinac ako adresat u tom roku ne potvrdi primitak pismena.

10. Nadalje, treba reći da je odredbom članka 89. stavak 3. ZUS-a, propisano da sud poziv za ročište mora uručiti najkasnije 15 dana prije održavanja ročišta na koje su stranke pozvane, a u hitnim postupcima bez odgode.

11. Prvostupanjski upravni sud je dana 16. prosinca 2024., održao raspravu bez prisutnosti opunomoćenika tužiteljice a tužiteljica u žalbi osporava pravilnost urednog poziva za raspravu sukladno citiranim odredbama ZUS-a.

12. Uvidom u informacijski sustav proizlazi da opunomoćenik tužiteljice predmetni poziv za raspravu nije u roku od 15 dana od dostave pismena preuzeo, čime se sukladno članku 110. stavak 7. ZUS-a, smatra da je dostava obavljena istekom 15 dana od dana kada je pismeno pristiglo u sigurnosni elektronički pretinac. Sukladno članku 89. stavak 3. ZUS-a, sud je dužan stranku pozvati na raspravu najmanje 15 dana prije dana određenog za raspravu.

13. Imajući u vidu da je dostava poziva u konkretnom slučaju izvršena dana 14. prosinca 2024. (subota), a rasprava održana dana 16. prosinca 2024. (ponedjeljak), proizlazi da poziv za raspravu nije uručen najmanje 15 dana prije održavanja ročišta, stoga se u smislu naprijed citirane odredbe članka 89. stavak 3. ZUS -a, rasprava održana dana 16. prosinca 2024., ne može smatrati zakonito održanom.

14. Sukladno navedenom i neprijeporno utvrđenom proizlazi da je u prvostupanjskom upravnom sporu počinjena bitna povreda odredaba upravnog spora propisana odredbom članka 126. stavak 3. točka 5. ZUS-a, koja postoji uvijek u slučaju ako stranci nije dana mogućnost sudjelovati u upravnom sporu.

15. Imajući u vidu da je opunomoćenik tužiteljice u prvostupanjskom upravnom sporu predložio provođenje usmene, neposredne javne sudske rasprave, primjenom odredbe članka 7. ZUS-a, radi utvrđivanja odlučnih činjenica, u konkretnom je slučaju trebalo omogućiti tužiteljici osporavati utvrđeno činjenično stanje u upravnom postupku provođenjem rasprave. Međutim, prvostupanjski upravni sud je proveo raspravu bez pozvanog opunomoćenika te je na taj način povrijedio načelo ravnopravnosti stranaka u sporu jer obje stranke moraju imati jednaku i stvarnu mogućnost dokazivanja odlučnih činjenica. Poradi neuredne dostave poziva za raspravu u konkretnom slučaju tužiteljici nije dana mogućnost učinkovito sudjelovati u sporu čime je ujedno stavljena u lošiji položaj kod tuženika u prvostupanjskom upravnom sporu. Stoga ovaj Sud ne prihvaća razloge zbog kojih je prvostupanjski sud održao raspravu dana 16. prosinca 2024., u odsutnosti opunomoćenika tužiteljice, odnosno uz obrazloženje prvostupanjskog suda da je primitak poziva za raspravu dva dana prije zakazane rasprave pokušaj opstrukcije rada suda.

16. Postupajući na naprijed navedeni način prvostupanjski upravni sud nije iskoristio procesne mogućnosti čiji je cilj omogućavanje prava stranaka na raspravljanje pred sudom, već je osporenu presudu donio ne omogućivši tužiteljici ostvarivanje prava koja joj i jamče odredbe ZUS-a, kao i članak 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj: 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.-dalje: Ustav RH) kao i odredba članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine"-međunarodni ugovori, broj: 18/97., 6/99.,proč.tekst, 8/99.-ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17., dalje: Konvencija).

17. Nadalje, uvidom u spis predmeta proizlazi da tužiteljici nije dostavljen odgovor na tužbu tuženika, a što je trebalo učiniti u skladu s odredbom članka 6. ZUS -a, čemu tužiteljica osnovano prigovara, a čime je povrijeđena odredba članka 6. stavak 1. Konvencije koja nameće sudovima obvezu ispitati podneske, tvrdnje i dokaze koje su stranke iznijele u sudskim postupcima (kao i odredba članka 6. ZUS-a). Naime, navedeni članak sadrži načelo ravnopravnosti stranaka koje nužno obuhvaća razumnu mogućnost svake stranke izložiti činjenice i poduprijeti ih svojim dokazima, koji ni jedno od stranaka u takvim uvjetima ne stavlja u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranu (presuda Metinčić protiv Hrvatske, br. 7183/11 od 3. svibnja 2016.).

18. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, prema ocjeni ovog Suda, propustom prvostupanjskog suda u skladu s načelom kontradiktornosti procesne ravnopravnosti stranaka da tužiteljici dostavi tuženikov odgovor na tužbu, tužiteljici nije pružena prilika da se s istim upozna prije donošenja odluke i da se u skladu s procesnom situacijom nastalom nakon podnošenja tužbe na odgovarajući način očituje i dostavi nove dokaze ili dokazne prijedloge.

19. Prvostupanjski upravni sud je osporenu presudu donio ne omogućivši tužiteljici ostvarivanje prava koja su joj zajamčena ZUS-om, člankom 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske te članka 6. Konvencije.

20. Poradi svega navedenog, ovaj Sud je ocijenio osnovanim žalbene navode tužiteljice o postupovnim povredama koje su počinjene u postupku pred prvostupanjskim sudom, kojim povredama su obuhvaćena prava tužiteljice na pošteno suđenje zajamčeno člankom 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske i člankom 6. Konvencije. Obzirom na navedeno, ovaj Sud nije razmatrao ostale žalbene navode.

21. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbe članka 135. stavak 3. ZUS-a riješiti kao pod točkom I. izreke.

22. U rješenju poslovnog broja U-zpz-21/2024 od 3. prosinca 2024., Vrhovni sud Republike Hrvatske izrazio je shvaćanje da prema odredbi članka 79. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/165., 29/17. i 110/21.), nema mjesta donošenju odluke o troškovima žalbenog postupka u situaciji kada upravni spor još nije okončan i kada još uvijek nije poznato koja od stranaka je uspjela u sporu, bilo u cijelosti ili djelomično.

23. Stoga će o troškovima upravnog spora kao i o troškovima ovog žalbenog postupka biti odlučeno nakon okončanja spora pred prvostupanjskim sudom, ovisno o uspjehu stranaka u sporu u skladu s člankom 147. ZUS-a, pa je slijedom navedenog odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Zagrebu, 30. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner