REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Poslovni broj: Usž-2762/2025-4

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Vlahe Bassegli Gozze, članova vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja P.B. GRAD d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 50, zastupan po opunomoćeniku Mariji Perkov iz Marić, Stajčić i Perkov, odvjetničko društvo j.t.d. sa sjedištem u Zagrebu, Radnička cesta 54 , protiv tuženika Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor građenja, Službe podrške radu građevinske inspekcije, Zagreb, Šubićeva 29, radi bespravne rekonstrukcije- nadogradnje poslovne građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Zagrebu, poslovnog broja: Us I-5779/2023-9 od 18. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 30. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda i rješenje Upravnog suda u Zagrebu, poslovnog broja: Us I-5779/2023-9 od 18. travnja 2025.

II. Odbacuje se prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda, pod točkom I. izreke, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/I -362-02/23- 02/1077, urbroj: 443-01-15-23-3 od 3. studenog 2023., kojim je naređeno tužitelju u roku od 120 dana od dana zaprimanja navedenog rješenja ukloniti bespravnu nadogradnju izgrađenu na sjevernom dijelu ravnog krova (terase), iznad VIII. kata poslovnog tornja V1, na adresi [adresa], koja je bespravno izvedena na poslovnoj građevini izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve pobliže opisano u navedenom rješenju. Pod točkom II. izreke presude odbijen je tužitelj sa zahtjevom za naknadom troškova upravnog spora.

2. Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe.

3. Tužitelj je protiv citirane presude i rješenja podnio žalbu ističući da se presuda ne može ispitati obzirom da obrazloženje nije sačinjeno sukladno članku 60. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima, pri čemu se poziva i na odredbu članka 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske te članak 6. stavak 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Smatra da nije jasno na temelju čega je utvrđeno da bi tužitelj bio osoba koja treba izvršiti uklanjanje navedenog objekta, odnosno da bi bio investito r ili vlasnik predmetne nekretnine, da nije jasno koja je nekretnina predmet nadzora i što je predmet uklanjanja. Iako je sud izvršio uvid u zk izvadak, smatra da nije mogao utvrditi na kojem se dijelu, zajedničkom ili posebnom, nalazi navodno bespravno izgrađeni dio kojeg treba ukloniti, pri čemu se poziva i na odredbu članka 3. Zakona o gradnji koji regulira rekonstrukciju po tužitelju. Smatra da nije moguće provesti uklanjanje navedenog objekta obzirom da je isti upisan u zemljišnim knjigama kao zajednički ili posebni dio nekretnine, pri čemu se poziva na odredbe članka 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Ističe da iz osporenog rješenja tuženika nije razvidno radi li se o nadzoru gradilišta ili završenog objekta, u čemu se sastoji navodna nadogradnja, predlažući usvojiti žalbu, poništiti osporenu presudu i rješenje kojim je odbijen prijedlog za odgodnim učinkom tužbe. Tužitelj je 16. veljače 2026. godine ovom Sudu dostavio podnesak-prijedlog za odgodni učinak tužbe, pozivajući se na povredu načela jednakosti pred zakonom i zabranu diskriminacije u smislu članka 14. stavak 2. i 26. Ustava Republike Hrvatske, ističući da se identičan inspekcijski nadzor provodio na istoj građevini i rezultirao zasebnim rješenjem o uklanjanju protiv više subjekata te da je u jednom od predmeta usvojen prijedlog jednog subjekta za odgodnim učinkom tužbe. Poziva se na opasnost selektivnog uklanjanja za statičku stabilnost građevine i sigurnost trećih osoba, napominjući da se radi o poslovnoj građevini višekatnici u kojoj se svakodnevno nalazi veliki broj osoba, zaposlenika raznih tvrtki koje posluju u zgradi pa bi uklanjanje moglo dovesti do narušavanja stabilnosti konstrukcije, prodora vode u niže katove itd. Ističe načelo proporcionalnosti zabrane prouzrokovanja nerazmjerne štete u smislu članka 6. ZUP- a te imovinsku i financijsku štetu značajne vrijednosti, napominjući da bi uklanjanjem nadogradnji izgubio poslovne prostore ukupne površine 500 m², koja predstavlja značajnu sastavnicu tužiteljeve imovine i izvor prihoda. Uklanjanje bi pogodilo i treće osobe koje koriste predmetne poslovne prostore za obavljanje svoje poslovne djelatnosti obzirom da imaju radnike zaposlene u tim prostorima pa bi uklanjanje dovelo do gubitka radnih mjesta. Smatra da u slučaju uklanjanja je nemoguća potpuna restitucija te da treba voditi računa i o zaštiti prava trećih osoba suvlasnika nekretnine. Tužitelj ističe da je pokrenuo postupak ishođenja građevinske dozvole za predmetne nadogradnje pred nadležnim tijelom pa je stoga uklanjanje bespredmetno i štetno kako za tužitelja, tako i javni interes. Ističe da prema samim navodima tuženika u inspekcijskom rješenju nadogradnje proizlazi da je nadogradnja izvršena tijekom proljeća 2020. i ljeta 2022. godine, a inspekcijski nadzor da je proveden tek 2023. u listopadu mjesecu, a nadogradnje još uvijek postoje i u njima se odvija poslovna djelatnost. Smatra da taj protok vremena ne predstavlja opasnost za javni interes. Poziva se i na zaštitu prava vlasništva sukladno članku 1. Protokola broj 1 EKLJP i pravo na mirno uživanje imovine. Poziva se na zaštitu javnog proračuna i načelo učinkovitog upravljanja javnim sredstvima, pri čemu ističe da su mu već izrečene tri novčane kazne (u ukupnom iznosu od 119.430,00 eura), da su mu blokirani osobni računi, čime da je pogođena egzistencija, a tuženik najavljuje da će nakon izricanja tri novčane kazne pristupiti izvršenju rješenja prisilno putem treće osobe na odgovornost i trošak tužitelja. Naposljetku smatra da se radi o teško popravljivoj šteti te da odgoda nije protivna javnom interesu, predlažući odgoditi izvršenje rješenja tuženika od 3. studenog 2023. do pravomoćnog okončanja spora.

4. Tuženik se nije očitovao o žalbi.

5. Žalba protiv presude i rješenja nije osnovana.

6. Prijedlog za određivanjem odgodnog učinka tužbe nije dopušten.

7. Ispitujući osporenu presudu i rješenje prvostupanjskog upravnog suda u granicama razloga navedenih u žalbi u smislu odredbe članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da osporenom presudom i rješenjem uz obrazloženje kakvo je njima dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

8. Presuda prvostupanjskog upravnog suda poziva se na odredbu članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23. -dalje: ZDI), na temelju koje u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

9. Prema podacima spisa predmeta i obrazloženja osporene presude proizlazi da je predmetna nekretnina: nadogradnja predmetne stambene građevine na sjevernom dijelu ravnog krova (terase), iznad VIII. kata poslovnog tornja V1, tl.dim. cca 14,20 x 10,50 m, visine etaže, poslovne namjene s ulazom iz predprostora stubišta i lifta te na sjevernom dijelu ravnog krova (terase) iznad VIII. kata poslovnog tornja oznake V2 izgrađena predmetna nadogradnja tlocrtnih dimenzija cca 17,35 x 15,70 m, poslovne namjene, sa ulazom iz predprostora stubišta i lifta, sve izgrađeno na poslovnoj građevini na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i sve izgrađeno bez prethodno ishođene građevinske dozvole. Nadalje, u provedbi inspekcijskog nadzora od 5. listopada 2023, proizlazi da je istom nazočila zastupnica tužitelja prema čijoj izjavi su nadogradnje pobliže naprijed opisane izgrađene u razdoblju proljeće 2020 do ljeto 2022. godine od kada da su i u funkciji. Neprijepornim proizlazi da za predmetni zahvat – rekonstrukciju

– nadogradnju predmetne poslovne građevine po pozivu građevinskog inspektora nije predočena nikakova dokumentacija o legalnosti gradnje. Pritom treba reći da je građevinski inspektor u upravnom postupku izvršio uvid u službenu dokumentaciju Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 24. listopada 2023., te utvrdio da za predmetnu rekonstrukciju – nadogradnju nije ishođena građevinska dozvola.

10. Također iz obrazloženja osporene presude prvostupanjskog suda slijedi da je i prema zemljišnoknjižnom izvatku za predmetnu nekretninu razvidno da tužitelj ima suvlasnički dio 244,73/1000 etažno vlasništvo (E-469) poslovni prostor oznake PP/TC/01/02 pov. 472,10 m2 na etaži 2, [adresa], sa pripadajućim terasama oznake T/043/02, pov. 36,10 m2 i dr., sve pobliže opisano te da je tužitelj vlasnik na tim terasama oznake: T/08/09/V1, pov. 1762,00 m2 T/09/09/V2 pov. 320 m2, prema etažnom elaboratu izgrađene predmetne nadogradnje. Prvostupanjski sud pritom napominje da je uporabna dozvola izdana i upisana u zemljišne knjige 20. listopada 2011., dok je predstavnica tužitelja sama navela da je nadogradnja izvršena tijekom proljeća 2020 i ljeta 2022. godine, dakle, kad je tužitelj već bio vlasnik nekretnine. Stoga zaključuje da upisana uporabna dozvola se odnosi isključivo na ono stanje nekretnine kakvo je postojalo u vrijeme izdavanja uporabne dozvole, a ne za naknadno izvedeno bespravno građenje.

11. S obzirom na sve naprijed navedeno i od strane tuženika i prvostupanjskog suda pravilno utvrđeno, ovaj Sud nalazi da je u konkretnom slučaju pravilno primijenjena odredba članka 113. stavak 1. točka 1. ZDI, tim više što tužitelj nije dostavio niti isticao da bi posjedovao prethodno ishođenu građevinsku dozvolu za navedenu gradnju, koju dozvolu niti ne posjeduje, a što je utvrđeno od strane građevinskog inspektora uvidom u službenu dokumentaciju naprijed navedenog nadležnog tijela.

12. Obrazloženje osporene presude je u cijelosti sačinjeno u skladu s odredbom članka 119. stavak 5. ZUS-a, pa prigovore tužitelja glede nedostatka pravilnog obrazloženja osporene presude Sud ne nalazi osnovanim. Nadalje, rješenje tuženika je također sačinjeno u smislu odredbe članka 98. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku predmetna nekretnina izgrađena bez potrebnog odobrenja za gradnju je izrekom osporenog rješenja tuženika jasno i precizno određena, pri čemu se napominje da spisu predmeta prileže i zapisnici sačinjeni od strane nadležnog građevinskog inspektora kao stručne osobe za postupanje u konkretnoj upravnoj stvari sa priloženom skicom izmjere.

13. Navodi tužitelja kojima postavlja upitnim utvrđenje da bi bio investitor predmetne dogradnje nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari obzirom da je nadležni inspektor osim što je utvrdio da je tužitelj investitor, u skladu s odredbama Zakona o Državnom inspektoratu ovlašten izreći uklanjanje kako investitoru tako i vlasniku građevine, a u konkretnom slučaju nije sporno da je tužitelj vlasnik predmetnog dograđenog dijela na ravnom krovu iznad VIII etaže poslovne zgrade izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pobliže sve opisano u rješenju tuženika.

14. Nadalje, pravilno je osporenim rješenjem prvostupanjskog upravnog suda odbijen prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe. Naime, odredbom članka 42. stavak 2. ZUS-a, propisano je da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Međutim, prema ocjeni ovog Suda u konkretnom slučaju nema uvjeta iz citirane odredbe članka 42. stavak 2. ZUS-a, obzirom da odgoda izvršenja do okončanja upravnog spora u slučajevima bespravne gradnje bi bila protivna javnom interesu. Nadalje, u situaciji kada tužitelj nije ishodio zakonsku obvezu, odnosno odobrenje za gradnju, takvom nezakonitom gradnjom dobrovoljno je pristao snositi rizik koji nosi takvo postupanje. Treba reći da je tužitelj trebao biti svjestan u što se upušta te da takvim svojim postupanjem ulazi u rizik da mu nadležni inspektor naloži uklanjanje gradnje bez odgovarajućeg odobrenja. Odgovarajuće stajalište izraženo je i u odluci Europskog suda za ljudska prava u predmetu Lalić protiv Hrvatske, zahtjev broj: 63081/14 od 20. rujna 2016. godine. Dakle, odgoda izvršenja do okončanja upravnog spora u slučajevima bespravne gradnje je protivna javnom interesu obzirom da je tuženikovo poduzimanje mjere uklanjanja građevine utemeljeno na zakonu, konkretno, odredbi članka 113. stavak 1. točka 1. ZDI-a s ciljem suzbijanja nezakonite gradnje.

15. Podnesak tužitelja – prijedlog za odgodnim učinkom tužbe dostavljen ovom Sudu 16. veljače 2026., podnesen nakon već podnesene žalbe na osporenu presudu prvostupanjskog suda nije dopušten. To stoga što se redovitim pravnim lijekom osporava zakonitost prvostupanjske presude pa je opseg žalbenog spora deteminiran osporenom presudom, u kojem se ocjenjuje njezina zakonitost. Poradi navedenog, u sporu koji se vodi u povodu žalbe podnesene protiv osporene presude nije dopušteno predlagati određivanje odgodnog učinka tužbe niti privremene mjere.

16. Slijedom svega navedenog, razlozi na kojima tužitelj temelji tužbu u ovom upravnom sporu nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost presude i rješenja prvostupanjskog suda.

17. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 135. stavak 1. ZUS -a, riješiti kao pod točkom I . izreke, a na temelju odredbe članka 42. stavak 2. istog Zakona kao pod točkom II. izreke presude, dok je o zahtjevu tužitelja za naknadnom troškova upravnog spora žalbenog dijela riješeno na temelju odredbe članka 147. pod točkom III. izreke obzirom da tužitelj nije uspio u sporu.

U Zagrebu, 30. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner