Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Poslovni broj: Usž-1935/2025-3

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Frankopanska 16

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja MB, (OIB [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Miljenko Matić, odvjetnik u Poreču, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, (OIB 95093210687), Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj Us I-212/2024-7 od 20. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 22. travnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj Us I-212/2024-7 od 20. veljače 2025.

    Obrazloženje

    1. Presudom Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj Us I-212/2024-7 od 20. veljače 2025. odbijen je zahtjev tužitelja za poništenjem točke 2. rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/22-26/547, URBROJ: 531-03-4-2-23-3 od 10. prosinca 2023. (točka I. izreke) te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora (točka II. izreke).

    1.1. Rješenjem tuženika od 10. prosinca 2023. (točka 2. izreke) odbijen zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je izjavio žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno svih razloga propisanih u članku 126. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. - dalje: ZUS). Navodi da iz obrazloženja rješenja u pogledu sadržaja pribavljenih dokaza i pritom izneseni zaključci proturječe sami sebi, pri čemu sud, iako su spisu priložene javne isprave koje sadrže utvrđenja o činjenicama koje ovlaštena tijela izdaju na traženje stranke, na krajnje arbitraran način, bez provođenja bilo kakvih dokaza, iznosi utvrđenja koja su u potpunosti protivna sadržaju isprava i nemaju nikakvu podlogu u izvedenim dokazima, što posljedično dovodi do potpuno nepravilne primjene mjerodavnih odredaba ZPNIZ. Nisu jasni razlozi zbog kojih pravosudno državno tijelo ne prihvaća kao valjanu javnu ispravu o postojanju činjenica čije posvjedočenje spada u zakonsku nadležnost. Smatra da je za konkretan predmet neprimjenjivo pozivanje na pravna stajališta iznesena u predmetu Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovnog broja U-zpz-15/2017 od 21. ožujka 2018., odnosno u odluci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Usž-3669/2016-2 od 15. veljače 2017. Ističe da je jasno da te iste nekretnine nisu jasno v idljive na digitalnoj ortofoto karti DOF5/2011 iz razloga što se nalaze na izrazito šumskom području što je očito zasmetalo njezinoj produkciji, iako su vidljive na karti DOF5/2009 i DOF5/2019/2020, a takve tvrdnje potvrđuje i snimka prikaza predmetne lokacije iz 25. ožujka 2022., s time da stanje objekta nije mijenjano, niti je tijekom postupka dovedeno u pitanje postojanje eventualnih izmjena ili rekonstrukcije objekata, što znači da se radi o zgrad i u smislu članka 2. stavak 2. ZPNIZ koja je dana 21. lipnja 2011. postojala i koja se sukladno odredbi članka 2. ZPNIZ može ozakoniti. Predlaže ukinuti (pravilno poništiti) pobijanu presudu i vratiti predmet na ponovni postupak.

    3. Tuženik nije odgovorio na žalbu.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Ispitujući osporenu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. ZUS-a, ovaj Sud nije našao da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija presudu, niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.

    6. Prvenstveno valja reći da sud nije počinio bitnu povredu postupka , a kako to tužitelj u žalbi navodi jer je prvostupanjski sud, upravo suprotno žalbenim navodima, postupak prije donošenja presude proveo sukladno odredbama ZUS-a.

    7. Sukladno odredbi članka 2. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19., dalje: ZoPNIZ), zgradom koja se može ozakoniti temeljem ZoPNIZ-a smatra se isključivo zgrada koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (dalje: DOF5/2011). Sukladno odredbi stavka 2. istog članka ZoPNIZ-a, zgradom koja se može ozakoniti temeljem ZoPNIZ-a smatra se i zgrada koja na DOF5/2011 nije nedvojbeno vidljiva, ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

    8. Iz stanja spisa proizlazi:

    - da je tužitelj 27. lipnja 2018. podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to za pomoćnu zgradu u funkciji osnovne zgrade koja ima jednu etažu i tlocrtu površinu manju od 50 m[2] ;

    - zaključkom od 10. lipnja 2021. utvrđeno je da u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju nisu ispunjeni propisani uvjeti te je određeno tužitelju dostaviti potvrdu iz članka 2. stavak 2. ZPNIZ te tri primjerka geodetske snimke i tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja sve u skladu s odredbama članka 11., 12., 13. i 14. ZPNIZ;

    - da je tužitelj 24. veljače 2022. dostavio uvjerenje Državne geodetske uprave od 15. srpnja 2021. te snimku izvedenog stanja sa podacima od prosinca 2021.;

    - da iz snimke izvedenog stanja s podacima od prosinca 2021. godine proizlazi da je tužitelj podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za dvije nezakonito izgrađenu zgradu na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

    - da iz uvjerenja Državne geodetske uprave od 15. srpnja 2021. proizlazi da je zgrada, za koju je identifikacijom utvrđeno da je smještena na dijelu katastarske čestice broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], identificirana temeljem priloga zahtjevu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti, izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja od 21. lipnja 2011.;

    - da iz službene bilješke od 10. lipnja 2022. proizlazi da nakon izvršenog uvida u DOF5/2011 predmetne zgrade izgrađene na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu nedvojbeno vidljive;

    - da iz zapisnika o provedenom očevidu 26. kolovoza 2022. proizlazi da se radi o dvije građevine čije ozakonjenje tužitelj predlaže;

    - da iz službene bilješke od 8. prosinca 2023. sastavljene nakon uvida u dostupne podatke sa mrežne stranice https://oss.uredjneazemlja.hr/map (izvod katastarskih čestica u prostoru, izvod iz katastarskog plana, dof prikazi: 2011, 2014/2016, 2017/2018, 2019/2020) te u Google Earth prikaz predmetne lokacije) proizlazi da na ortofoto snimci DOF5/2011 uopće nije vidljiva nikakva zgrada, već je na toj snimci, kao i kasnijim snimkama DOF5/2014/16 i DOF5/2017/18 vidljiva samo zelena krošnja stabla. Tek je na karti DOF5/2019/20 vidljiva sjeveroistočna zgrada (te njezina sjena), dok je zapadno od iste vidljiva siva pravokutna površina koja ne projicira nikakvu sjenu, pa je upitno radi li se o zgradi ili samo početnoj ploči. Zaključno, na Google Earth prikazu predmetne lokacije od 25. ožujka 2022. predmetne zgrade su jasno vidljive .

    9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja tuženik odbija zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz zaključak da tužitelj nije dokazao da se u konkretnom slučaju radi o zgradama iz članka 2. ZPNIZ.

    9.1. Prvostupanjski sud je ocijenio zakonitim rješenje tuženika s čim je suglasan i ovaj Sud.

    10. Naime, u okolnostima konkretnog slučaja kada tužitelj prvo podnosi zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje jedne nezakonito izgrađene zgrada na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da bi iz nadopune zahtjeva od 24. veljače 2022. proizlazilo da podnosi zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje dvije nezakonito izgrađene zgrada na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve dovodeći u vezu s uvjerenjem Državne geodetske uprave od 15. srpnja 2021. iz kojeg proizlazi da je zgrada (dakle, samo jedna zgrada), smještena na dijelu katastarske čestice broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nakon čega je očevidom licu mjesta utvrđeno da se radi o dvije zgrade koje prema službenoj bilješci od 8. prosinca 2023. nisu vidljive na ortofoto snimci DOF5/2011 tada je pravilno odbijen zahtjev tužitelja.

    10.1. Treba reći, da je upravo suprotno mišljenju tužitelja upravno tijelo prihvatilo javnu ispravu (uvjerenje) o postojanju činjenica međutim sadržaj navedenog uvjerenja nije bio u skladu sa traženjem tužitelja u ovom postupku. Naime, iz navedenog uvjerenja se nije moglo zaključiti da su vidljive dvije zgrade (a kako to tužitelj u svom zahtjevu traži) a što je i vidljivo iz uvjerenju priloženog geodetskog snimka (crvenom bojom ocrtane tlocrtne dimenzije predmetnih zgrada uklopljenih na kartu DOF5/2011. Kako iz samog uvjerenja ne proizlazi da je dano za dvije zgrade čije ozakonjenje tužitelj traži, to je nakon dodatnih uvida zaključeno da se ne može isključiti da je na karti DOF05/2009 vidljiv objekt koji je ranije postojao pa da je nakon snimanje karte DOF05/2011 rekonstruiran ili uklonjen. Uostalom Državna geodetska uprava svojim uvjerenjima ne utvrđuje što je vidljivo niti utvrđuje je li to što je vidljivo naknadno uklonjeno i rekonstruirano, već je to u nadležnosti prvostupanjskog tijela.

    11. Vezano za žalbene navode da je trebalo provesti i daljnje dokaze pred upravnim tijelom (saslušanje svjedoka i tužitelja na okolnost vremena gradnje) radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, treba reći da u konkretnom slučaju nakon što je tužitelj prvo tražio ozakonjenje jedne zgrade, pa je dopunom tražio ozakonjenje dvije zgrade a očevidom na licu mjesta je utvrđeno da se radi o dvije zgrade koje prema službenoj bilješci od 8. prosinca 2023. nisu vidljive na ortofoto snimci DOF5/2011 tada provođenje predloženih dokaza ne bi dovelo do drugačijeg rješenja ove upravne stvari.

    12. Prema tome, pravilno je utvrđenje da se ovdje radi o nezakonito izgrađenoj, rekonstruiranoj zgradi u smislu članka 2. ZoPNIZ-a, za ozakonjenje koje moraju biti ispunjeni uvjeti propisani tim Zakonom, čemu ovdje nesporno nije udovoljeno odnosno predmetne građevine nisu vidljive na DOF5/2011.

    13. Kako, dakle, tužitelj svojim žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a niti pravilnost primjene postupovnog i mjerodavnog materijalnog prava, to je valjalo na temelju članka 135. stavka 1. ZUS, odlučiti kao u izreci

    U Zagrebu, 22. travnja 2026.

    Predsjednica vijeća:

    Marina Kosović Marković

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.