Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Prekršajni odjel
Poslovni broj: Pp-167/2026-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E N J E
Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić-Mattel, uz sudjelovanje zapisničarke Jane Puškarić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika NŠ, zbog prekršaja iz članka 22. stavaka 1., 3. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24., dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), pokrenutom optužnim prijedlozima Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, I. policijske postaje Rijeka KLASA: 211-07/26-5/1160 od 16. siječnja 2026. i KLASA: 211-07/25-5/23041, URBROJ: 511-09-23-26-1 od 22. siječnja 2026., nakon glavne rasprave dovršene u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti predstavnika tužitelja, na temelju članka 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: Prekršajni zakon), 21. travnja 2026. javno je objavio i
1.
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenik NŠ, bez nadimka, sin N i Š rođene F, rođen **.**.1981. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju konobar, SSS, zaposlen u GLS -u na poslovima dostavljača, iznos plaće 950,00 eura mjesečno, neoženjen, otac jednog maloljetnog djeteta, lošeg imovinskog stanja - prema vlastitoj izjavi, neodlikovan, prekršajno neosuđivan, kazneno neosuđivan - prema vlastitoj izjavi, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni postupak niti kazneni postupak,
k r i v j e
što se
1. dana 30. kolovoza 2025. u 22:00 sata, u [adresa], nasilnički ponašao u obitelji na način da je, u nazočnosti djeteta ŠŠ, rođenog **.**.2014., prilikom razgovora s bivšom izvanbračnom suprugom FŠ, u jednom trenutku, ničim izazvan, pod utjecajem alkohola (utvrđena koncentracija alkohola u organizmu 1,96 g/kg), uzeo šalicu sa stola, bacio ju u zid te se ista u potpunosti razbila, potom je okrivljenik nogom udarao u stolicu koja se nalazila u dnevnom boravku, te istu u potpunosti razbio, nakon navedenog, TŠ je pokušala doći do svojeg mobitela kako bi nazvala policiju, na što okrivljenik istu sustiže te ju s obje ruke hvata za majicu, točnije za područje prsa , te istu povlači prema sebi, s ciljem da ju spriječi da pozove policiju. Nadalje, SŠ govori njihovom zajedničkom sinu ŠŠ da istrči van stana i zatraži pomoć od policije, što je on i učinio, te nakon što se ŠŠ obratio susjedima, okrivljenik pušta SŠ iz hvata i sjeda na kauč, a opisano ponašanje okrivljenika je kod oštećene FŠ izazvalo uznemirenost, osjećaj straha i povredu dostojanstva,
dakle, u nazočnosti djeteta počinio psihičko nasilje u obitelji prema bivšoj izvanbračnoj partnerici, koje je kod nje prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost te prema njoj primijenio fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda,
čime je počinio prekršaj iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,
2. dana 16. siječnja 2026. od 16:00 do 18:00 sati, u [adresa], nasilnički ponašao u obitelji u alkoholiziranome stanju počinivši psihičko i fizičko nasilje u obitelji, bez vidljivih tjelesnih ozljeda, koje je kod žrtava FŠ i maloljetnog ŠŠ, rođenog **.**.2014., prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, na način da se nalazio se u stanu kod svoje bivše izvanbračne supruge FŠ u alkoholiziranom stanju te je vikao i galamio na nju i njihovog zajedničkog sina ŠŠ, kojega je u više navrata gurao, te je vikao i galamio na njega, a okrivljenik je bio agresivan i prema bivšoj izvanbračnoj supruzi na način da joj se unosio u lice, gurao je i vikao i galamio na nju obraćajući joj se raznim pogrdnim riječima, ona je bila u strahu za sebe i dijete, a mlt. ŠŠ je tražio da pozove policiju nakon što je okrivljenik opet krenuo fizički nasrtati na njega na način da ga je počeo gurati u dnevnom boravku stana , a navedeno ponašanje okrivljenika je kod njegove bivše izvanbračne supruge FŠ i maloljetnog sina ŠŠ prouzročilo osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti i povrede dostojanstva,
dakle, na štetu djeteta i bivše izvanbračne supruge, počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod njih prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, te prema njima primijenio fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda,
čime je počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. i stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,
pa se na temelju citiranih zakonskih odredbi te članka 12. stavak 2., članka 13. točki 2. i 4., članka 16. i članka 18. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljeniku NŠ samostalno
i z r i č u
zaštitne mjere
1. zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvama, bivšoj izvanbračnoj partnerici FŠ i njihovom maloljetnom sinu ŠŠ, oboje s adresom stanovanja u [adresa] (kod T), na bilo kojem otvorenom i zatvorenom prostoru, na udaljenost manju od 100 (sto) metara, te zabrane uznemiravanja i uhođenja istih, u trajanju od 10 (deset) mjeseci,
i 2. zaštitna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu koja traje dok za istu postoje razlozi prema ocjeni doktora medicine specijalista, odnosno terapijskog tima, a najkraće 6 (šest) mjeseci do najdulje 1 (jedne) godine .
U vrijeme trajanja izrečene zaštitne mjere iz točke 1., uračunava se vrijeme trajanja mjere opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s bivšom izvanbračnom suprugom FŠ i djetetom ŠŠ, koja je okrivljeniku izrečena po I. policijskoj postaji Rijeka naredbom o određivanju mjere opreza od 31. kolovoza 2025., te rješenjima ovoga suda poslovni broj Pp-167/2026-5 od 17. siječnja 2026. i Pp-167/2026-9 od 20. ožujka 2026.
Izvršenje zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja žrtve, povjerava se na provedbu I. policijskoj postaji Rijeka, na čijem području žrtve stanuju, a izvršenje mjera će se provesti u skladu s Pravilnikom o načinu provedbe zaštitnih mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji te mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva ("Narodne novine" broj 28/19.).
Zaštitna mjera liječenja od ovisnosti provest će se u zdravstvenoj ustanovi koja provodi dijagnostiku i liječenje bolesti ovisnosti odnosno zavodu za javno zdravstvo u djelatnosti zaštite mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti, s mogućnošću provođenja u suradnji između zdravstvene ustanove i organizacije civilnog društva, sve sukladno Pravilniku o načinu provedbe zaštitne mjere obveznog liječenja od ovisnosti („Narodne novine“ broj 110/18.).
Okrivljenik je dužan postupiti u skladu s izrečenim zaštitnim mjerama, a u slučaju nepostupanja po izrečenim zaštitnim mjerama, okrivljenik čini prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji je propisana kazna zatvora od najmanje deset dana.
II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi sa člankom 138. stavkom 2. točkom 1. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u iznosu od 60,62 eura (šezdeset eura i šezdeset dva centa) u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude.
2.
Na temelju članka 132. stavka 5. Prekršajnog zakona
r i j e š i o j e
Okrivljeniku NŠ, bez nadimka, sinu N i Š rođene F, rođenom **.**.1981. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju konobar, SSS, zaposlen u GLS -u na poslovima dostavljača, iznos plaće 950,00 eura mjesečno, neoženjen, otac jednog maloljetnog djeteta, lošeg imovinskog stanja – prema vlastitoj izjavi, neodlikovan, prekršajno neosuđivan, kazneno neosuđivan - prema vlastitoj izjavi, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni postupak niti kazneni postupak,
i z r i č e s e
novčana kazna u iznosu od 450,00 eura (četiristo pedeset eura), jer je 11. travnja 2026. prije 17:00 sati došao u stan u [adresa], u kojem stanuju njegova bivša izvanbračna supruga TŠ i njihov sin ŠŠ, pri čemu ga u stan pustio sin, dok je TŠ u stanu spavala,
čime je postupio protivno mjeri opreza zabrane približavanja bivšoj izvanbračnoj supruzi FŠ i djetetu ŠŠ, oboje s adresom stanovanja u [adresa] (kod T) na udaljenost manju od 100 (sto) metara, i zabrane uspostavljanja i održavanja veze s FŠ i ŠŠ, koja mu je mjera određena rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pp-167/2026-5 od 17. siječnja 2026., pravomoćnim 21. siječnja 2026.
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja. Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.
Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena ako u roku koji je ovom odlukom određen za plaćanje novčane kazne okrivljenik uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, odnosno 300,00 eura (tristo eura).
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska, I. policijska postaja Rijeka podnijela je Sudu optužni prijedlog KLASA: 211 -07/26- 5/1160 od 16. siječnja 2026. protiv okrivljenika NŠ zbog djela prekršaja iz članka 22. stavka 1. i stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji , počinjenog 16. siječnja 2026., koji je zaprimljen pod poslovnim brojem Pp-303/2026.
1.1. Okrivljenik je bio uhićen i po policijskim službenicima doveden dežurnoj sutkinji, pa je isti odmah ispitan, a ispitana je i svjedokinja TŠ, u predmetu poslovni broj Pp-167/2026.
1.2. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska, I. policijska postaja Rijeka podnijela je Sudu i optužni prijedlog KLASA: 211-07/25- 5/23041, URBROJ: 511-09-23-26-1 od 22. siječnja 2026., protiv istog okrivljenika, zbog djela prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji je zaprimljen pod poslovnim brojem Pp-303/2026.
1.3. Rješenjem ovoga Suda od 25. ožujka 2026., na temelju članka 99. stavak 8. Prekršajnog zakona, navedeni prekršajni postupci su spojeni te je proveden jedinstveni prekršajni postupak pod poslovnim brojem Pp-167/2026.
2. Ispitan pred sudom, okrivljenik je u pogledu prekršaja od 16. siječnja 2026., izjavio da da se ne smatra krivim da bi fizički napao sina i bivšu izvanbračnu suprugu, ali se smatra krivim za izazivanje njihove uznemirenosti i povrede dostojanstva uslijed njegovog ponašanja tom prigodom.
2.1. U svoju obranu, u prisutnosti predstavnika tužitelja, okrivljenik je izjavio da je 15. i 16. siječnja 2026. bio u stanu u [adresa], u kojem žive njegova bivša izvanbračna supruga i njihov zajednički sin ŠŠ. Naime, on povremeno dolazi k njima kako bi, po potrebi, pričuvao dijete, ponekad tamo i prespava. Ističe da nije točno da je ikada fizički nasrnuo na dijete, ističe da ga "nije taknuo", ni izvanbračnu suprugu, ni dijete. 16. siječnja 2026. doista je konzumirao dvije -tri pive te je kuhao večeru i puštao muziku koja je njegovoj bivšoj izvanbračnoj supruzi očito smetala, rekla mu je da stiša i da stavi slušalice, on je samo stišao muziku, što je njoj i dalje smetalo pa je rekla da će pozvati policiju i to je i učinila. Budući da policiji nije mogla reći da ih je zvala zbog muzike, rekla im je ono što je navedeno u optužnom prijedlogu, a što se doista nije dogodilo. Napominje da se on s djetetom starim 11 godina često hrva u igri, a što bivša izvanbračna supruga ponekad ne razumije. Izjavljuje da je bivšoj izvanbračnoj supruzi vjerojatno smetalo i to što je on popio pa je bila nervozna.
2.2. Na upit sutkinje je li 15. siječnja 2026. udario svog sina ŠŠ u rame te je li ga 16. siječnja u više navrata gurao, vikao i galamio na njega riječima "jebo ti pas mater", okrivljenik izjavljuje da nije, te da se to može pitati i njegovog sina, a da je on spreman podvrgnuti se i poligrafu. Nadalje izjavljuje da nije bio agresivan niti prema bivšoj izvanbračnoj supruzi na način koji je opisan u optužnom prijedlogu, da se jesu verbalno svađali u vezi puštanja glazbe s mobitela, da mu je u jednom trenutku SŠ htjela ugasiti mobitel, ali je on na vrijeme uzeo mobitel, nakon toga je SŠ otišla u sobu i više nisu bili u blizini.
2.3. Na upit predstavnika tužitelja čiji je stan u [adresa], okr ivljenik odgovara da je stan u najmu njegove bivše izvanbračne supruge gdje ona živi s njihovim zajedničkim djetetom, a on dolazi samo povremeno , radi čuvanja i druženja s djetetom. Pritom ponekad i kuha, tušira se te povremeno i spava, a navodi da nije točno da on tamo zapravo boravi, nego povremeno dolazi. Na da ljnji upit koliko je popio, okrivljenik odgovara da je popio dvije pive, a na pitanje zašto se nije alkotestirao, odgovara da je pokušao puhati u alkotest, ali da isti nije pokazivao rezultat. Upitan je li moguće da je bio pod većim utjecajem alkohola kada nije mogao pravilno puhati u alkotest, okrivljenik odgovara da nije, da je samo dvije pive popio, da je sam hodao i nije bio pijan. Upitan zašto je izjavio da je bivša izvanbračna supruga vjerojatno izmislila navode iz optužnog prijedloga, okr ivljenik odgovara da je sigurno izmislila, a ne vjerojatno. Na upit predstavnika tužitelja , okrivljenik odgovara da mu je sin rođen **.**.2014.
2.4. Na upit o njegovim osobnim prilikama i imovinskom stanju, okrivljenik odgovara da živi s bakom u kući u njezinom vlasništvu, nije vlasnik nekretnina niti vrijednih pokretnina, osim plaće nema druga primanja, za uzdržavanje djeteta plaća 500,00 do 600,00 eura mjesečno, ovisno o tome koliku plaću on dobije, isplatu vrši na račun te isto može dokazati, a radi se o iznosu dogovorenom između njega i bivše izvanbračne supruge. Osim navedenog iznosa, po potrebi kupuje djetetu odjeću, igračke i slično.
2.5. Upitan po predstavniku tužitelja koliko mu ostaje za život od plaće , s obzirom na iznos koji navodi da daje za dijete, okrivljenik izjavljuje da mu je za život dovoljan ostatak iznosa od plaće od 150,00 do 200,00 eura, a da na poslu koji radi dobije i manču.
3. U nastavku postupka, okrivljenik je izjavio da se smatra krivim za prekršaj počinjen 30. kolovoza 2025. Naveo je da je točno navedeno u optužnom prijedlogu da je 30. kolovoza 2025. u 22:00 sata u [adresa], u stanu u kojem žive njegova bivša izvanbračna partnerica TŠ i njihov zajednički sin ŠŠ, star skoro 12 godina, pod utjecajem alkohola bacio šalicu u zid, šalica se razbila, nogom je udarao u stolicu u dnevnom boravku i istu razbio, kada je SŠ pokušala doći do svojeg mobitela kako bi pozvala policiju, uhvatio ju je s obje ruke za majicu i to u području prsa i povukao prema sebi kako bi ju spriječio da pozove policiju. SŠ je tada rekla ŠŠ da zatraži pomoć policije te se on obratio susjedima, a okrivljenik je tada pustio SŠ i sjeo na kauč. Objašnjava da je do događaja došlo nakon što je on glasno puštao muziku , što je smetalo SŠ, iziritiralo ju je, te mu je prigovarala.
3.1. Nastavno je okrivljenik naveo i da je 11. travnja 2026. prekršio mjeru opreza koja mu je naređena u ovom postupku jer je htio vidjeti sina, pa je otišao u stan u kojem stanuju on i njegova majka, koja je popodne spavala te ga je sin pustio u stan. Tom prilikom je također popio pa je vjerojatno i to bio razlog što je otišao sinu iako zna da mu je to trenutno zabranjeno, a i SŠ je tada pozvala policiju, također sigurno iz razloga što je on bio u alkoholiziranom stanju.
3.2. Izjavio je da shvaća da ima problem s konzumiranjem alkohola te prihvaća i podvrgnut će se obveznom liječenju od alkohola jer bi htio da ponovno ima mogućnost kontaktiranja i druženja sa sinom.
4. U dokaznom postupku, u svojstvu svjedokinje je ispitana oštećenica, žrtva nasilja u obitelji, bivša izvanbračna supruga okrivljenika, TŠ, koja je izjavila da njezini odnosi s okrivljenikom variraju od dobrih do loših . Pozvana da iznese sve što joj je o predmetu poznato, svjedokinja je iskazala da je njezin bivši izvanbračni suprug, ovdje okrivljenik, 15. i 16. siječnja 2026. došao pijan u stan u kojem žive ona i njihovo zajedničko dijete ŠŠ. Navodi da se okrivljenik i prema djetetu i prema njoj ponašao na način koji njima smeta, i to unoseći se u lice, gurajući i prijeteći. Navodi da se ne sjeća točnih riječi koje je izgovarao, jer ga nije dobro ni razumjela, a nije pažljivo ni slušala, nego u se u takvim slučajevima pokuša maknuti od njega. Tako ju je i jučer hvatao, pokušao zagrliti i dodirnuti, a kada ga ona odgurne, postaje bezobrazan, prebaci se na dijete ili se ponovno vraća njoj. Opisuje kako okrivljenik i dijete pokušava na silu zagrliti i poljubiti, djetetu to smeta, odguruje ga, a okrivljenik ga onda drži i njemu je to smiješno. Tako da je i 15. i **.**.2026. ŠŠ rekao njoj da zove policiju. Navodi kao se dijete ocu obraćalo drhtavim glasom i suznim očima, tražeći od njega da se makne, da ode, a što on nije poslušao.
4.1. Na upit sutkinje kako se osjećala prilikom opisanog ponašanja okrivljenika, svjedokinja odgovara da joj je takvo njegovo ponašanje prouzročilo stres, da ima aritmiju pa je morala popiti tabletu. Navodi da bi u slučaju da ju okrivljenik fizički napadane, ona njemu vratila, ali smatra da bi, u slučaju da to duže potraje, on moguće žešće krenuo na nju i dijete. Navodi da smatra da to nisu dužni trpiti radi okrivljenikovog viđanja djeteta. Napominje da on ne razumije što znači „ne“, ne shvaća kada je pretjerao i kada smeta. Na daljnji upit postoji li razlika u njegovom ponašanju kada nije pod utjecajem alkohola, svjedokinja odgovara da je i tada naporan i dosadan, ali u manjoj mjeri.
4.2. Upitana smatra li da bi okrivljeniku trebalo izreći mjeru opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s njom i djetetom, svjedokinja izjavljuje da smatra da je to potrebno.
4.3. Upitana po sutkinji je li bilo nesuglasica vezano uz puštanje glazbe, svjedokinja odgovara da okrivljenik ima običaj kada popije puštati glasnu glazbu, to je njoj smetalo te je od njega tražila da koristi slušalice, a kako nije imao svoje, a na njezinima jedna slušalica na radi, to je njega dodatno nerviralo pa je stalno palio i gasio glazbu.
4.4. Na daljnji upit je li policiju pozvala zbog glasne glazbe, svjedokinja odgovara da je i djetetu smetala glazba, da je i on tražio da ju ugasi, ali da je veći problem u tome što je okrivljenik stalno provocirao, da je zgrabio nju s leđa, zgrabio dijete, govorio da oni njega provociraju i sve je to trajalo oko 2 sata, da bi se smirio na dvije minute pa ponovno počeo.
4.5. Na upit predstavnika tužitelja koliko često okrivljenik dolazi na njihovu adresu, svjedokinja odgovara da to bude jedan do dva puta tjedno, da je nekada dogovorno, a nekada dolazi sam kad mu to odgovara, da je u zadnje vrijeme ona bila na bolovanju pa nije bilo potrebe da okrivljenik dolazi radi čuvanja djeteta, ali je on organizirao posao na način da pirikom dostave paketa u njihovu blizinu dolazi u njihov stan.
4.6. Na daljnji upit predstavnika tužitelja kako se ona osjeća prilikom opisanih okrivljenikovih pokušaja intimnog približavanja njoj, svjedokinja izjavljuje da ona uopće ne želi imati fizički kontakt s okrivljenikom, a on usprkos toga nju pokušava zagrliti, na što ona njega odgurne, tako da je njemu dobro poznato što njoj smeta i da ne želi imati kontakte s njim. Posebno naglašava da nju takvo njegovo ponašanje ljuti i izaziva bijes, a osobito što time daje loš primjer djetetu te na taj način i dijete uznemirava.
4.7. Na upit predstavnika tužitelja sudjeluje li okrivljenik u uzdržavanju djeteta i u kojem iznosu, svjedokinja izjavljuje da sudjeluje, i to ovisno o svojim primanjima, a budući da je unatrag godinu dana u radnom odnosu da je sada nešto redovitiji u plaćanju uzdržavanja, da je plaćao oko 300,00 do 400,00 eura, a sada kada je ona na bolovanju, po dogovoru je platio 500,00 do 600,00 eura. Osim toga, ponekad kupi hranu, odjeću za dijete ne kupuje, a neke igračke mu je donio.
4.8. Svjedokinji je pročitan njezin iskaz s policijskog zapisnika o ispitivanju svjedokinje od 16. siječanja 2026., na što ona potvrđuje da je takav iskaz dala policijskim službenicima i da je iskaz istinit.
4.9. Potom je, na zahtjev oštećenice, ista upoznata s iskazom okrivljenika, na što je ona izjavila da okrivljenik očito negira svoje opisano ponašanje, da ona ne zna kako je to kada je čovjek pijan, kako on to doživljava, jer ona nije nikad bila pijana. Iskazuje da je bilo i za očekivati da će okrivljenik negirati optužbu, budući da on sve to drugačije shvaća. Navodi i da je točno da je okrivljenik kod njih znao prespavati kada je ona radila noćnu smjenu, da dijete ne bude samo.
5. U nastavku postupka, ispitana na okolnosti događaja od 30. kolovoza 2025., svjedokinja TŠ je iskazala da se uslijed proteka vremena ne sjeća detalja tih događaja. Sjeća se da je nešto eskaliralo, da je okrivljenik njoj zgrabio telefon pa je ona djetetu rekla da ide pozvati policiju, dijete se obratilo susjedima koji su pozvali policiju, nakon čega se okrivljenik smirio. Tome da je prethodilo ponašanje okrivljenika u kojem je on bio naporan, maltretirao ih te je bio pod utjecajem alkohola.
5.1. Na upit sutkinje je li predmetne prilike nešto bilo razbijeno, svjedokinja odgovara da se sada sjetila da je okrivljenik tom prilikom razbio drvenu stolicu i šalicu od djeteta, koju je bacio u zid, njoj je rasparao majicu te je uhvatio dijete u trenutku kada je htio izaći iz stana da zatraži pomoć policije, a budući da je u blizini bilo staklo, postojala je opasnost da se isto razbije na dijete. Navodi da je u tom trenutku okrivljenik bio dosta agresivan.
5.2. Svjedokinji je pročitan njezin iskaz s policijskog zapisnika o ispitivanju svjedoka od 30. kolovoza 2025., na što ona potvrđuje da se događaj zbio kao što je opisano u tom zapisniku, kao i da je ona uslijed tog događaja bila uznemirena i prestrašena, kao i njihov sin. Nastavno svjedokinja izjavljuje da je u trenutku kada je pokušala doći do svojeg mobitela, okrivljenik doista nju s obje ruke uhvatio za majicu na području prsa i povukao ju prema sebi kako bi ju spriječio da pozove policiju te se u tom trenutku njezina majica rasparala.
5.3. Na upit sutkinje, svjedokinja izjavljuje da je okidač za opisano ponašanje okrivljenika predmetne prilike, osim što je bio pod utjecajem alkohola, bilo to da nije znao gdje su mu cigarete o kojima je ovisan pa je uslijed toga razbio stolicu i šalicu.
5.4. Nastavno svjedokinja izjavljuje da je 11. travnja 2026. okrivljenik došao stan u kojem ona stanuje s njihovim sinom te je na taj način prekršio mjeru opreza koja mu je izrečena u ovom postupku. Okrivljenika je u stan pustilo dijete, a kada je izašao iz stana s djetetom koje je odlazio kod bake i djeda, ona je zaključala stan, nakon čega je okrivljenik nastavio kucati i tražiti da ga pusti u stan.
6. U dokaznom je postupku pročitana dokumentacija priložena optužnim prijedlozima, i to zapisnik o ispitivanju osumnjičenika NŠ od 17. siječnja 2026., na koji on nije iskazivao o inkriminiranom događaju, zatim naredba o odrađivanja mjere opreza NŠ od 17. siječnja 2026. pa zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu NŠ od 16. siječnja 2026. iz kojeg proizlazi da je odbio ispitivanje, odbio je i potpisati zapisnik, a naznačeno je da se osjeti alkoholni zadah te da isti nerazgovjetno govori.
6.1. Zatim je pročitano izvješće o uhićenju NŠ od 16. siječnja 2026., obavijest žrtvi nasilja u obitelji FŠ od 16. siječnja 2026., obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja NŠ prema HŠ, obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja NŠ prema ŠŠ, obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potrebe žrtve za zaštitom za TŠ od 16. siječnja 2026., obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potrebe žrtve za zaštitom za ŠŠ od 16. siječnja 2026., službena zabilješka o postupanju policijskih službenika od 16. siječnja 2026. osim četvrtog odlomka u kojem je navedena neformalno uzeta izjava od SŠ, izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 16. siječnja 2026. osim navoda o izjavi FŠ, budući da je takva izjava uzeta bez prethodnih upozorenja za svjedoka.
6.2. Pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedokinje FŠ od 16. siječnja 2026. na koji je ista, u bitnom iskazala da okrivljenik dolazi na njezinu adresu, a rastavljeni su, ona ne želi da on bude tu, da joj je govorio da će ju udariti, gurnuo ju je, udario je njihovog maloljetnog sina, učestalo dolazi pijan i uznemirava ih, stalno viče i galami na njih, a danas je sin tražio da pozove policiju.
7. Nadalje, pročitan je zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu NŠ od 30. kolovoza 2025. te je utvrđeno da mu je toga dana u 23:35 sati uporabom uređaja Drager alcotest 7000 ARTN-1267 utvrđena koncentracija od 2,06 g/kg alkohola u organizmu, što umanjeno za granicu dopuštene pogreške mjerenja iznosi 1,96 g/kg alkohola u organizmu. Pročitana je i naredba o određivanju mjere opreza NŠ od 31. kolovoza 2025. kojom mu je naređena zabrana približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s FŠ u trajanju od 31. kolovoza do 8. rujna 2025., zatim obavijest žrtvi nasilja u obitelji FŠ od 30. kolovoza 2025., obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja NŠ, obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potrebe žrtve za zaštitom za TŠ od 30. kolovoza 2025., izvješće o uhićenju NŠ od 30. kolovoza 2025., izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 30. kolovoza 2025., službena zabilješka o provjeri u prekršajnim evidencijama i posjedovanju vatrenog oružja za okrivljenika od 30. kolovoza 2025. i službena zabilješka o postupanju policijskih službenika od 30. kolovoza 2025., osim dijela trećeg odlomka koji počinje riječima: "U obavljenom obavijesnom razgovoru..." do kraja trećeg odlomka, budući da taj dio sadrži izjave koje su uzete bez prethodnih upozorenja za svjedoke.
7.1. Na zapisnik o ispitivanju osumnjičenika NŠ od 31. kolovoza 2025., isti je izjavio da se napio i bučio, da mu je žao i da se neće ponoviti. Svjedokinja TŠ je na policijski zapisnik o ispitivanju svjedoka od 30. kolovoza 2025. iskazala u bitnom da je toga dana, oko 20:00 sati, pustila u stan okrivljenika, koji je došao u alkoholiziranom stanju, da su normalno pričali, on je pitao nju i njihovog sina gdje su mu cigarete, oni su rekli da ne znaju, a on je uzeo šalicu sa stola i bacio ju u zid, ista se razbila, nakon toga je razbio stolicu. Kada su htjeli pozvati policiju, on ju je uhvatio za majicu i počeo ju navlačiti za istu pa se rasparala. Okrivljenik joj je blokirao put pa je rekla sinu da istrči van i zatraži pomoć susjeda, a tada ju je okrivljenik pustio i sjeo na kauč. Navedeno ju je jako uznemirilo i prestrašilo, kao i njihovog sina ŠŠ, koji je bio cijelo vrijeme prisutan.
7.2. Sud je pribavio i pročitao i socijalnu anamnezu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Rijeka od 11. ožujka 2026., o okrivljeniku i žrtvama.
7.3. U dokaznom su postupku pročitani i podaci Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika iz kojih proizlazi da okrivljenik unatrag tri godine nije osuđivan za prekršaje.
8. Nastavno je pročitana o obavijest I. policijske postaje Rijeka o kršenju mjere opreza od 15. travnja 2026. te službena zabilješka policijskih službenik I. policijske postaje Rijeka od 11. travnja 2026. osim dijela trećeg odlomka koji počinje riječima: "...s kojom je obavljen razgovor..." dok kraja trećeg odlomka , te osim četvrtog odlomka. Pročitan je i zapisnik o ispitivanju svjedokinje FŠ od 11. travnja 2026., zapisnik o ispitivanju osumnjičenika NŠ od 12. travnja 2026., izvješće o uhićenju NŠ od 11. travnja 2026. i zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu NŠ od 11. travnja 2026. te je utvrđeno da mu je toga dana u 18:10 sati uporabom uređaja Dräger ARAD-0134 utvrđena koncentracija od 1,20 g/kg alkohola u organizmu, što umanjeno za granicu dopuštene pogreške mjerenja iznosi 1,10 g/kg alkohola u organizmu.
9. Stranke nisu imale primjedbe na izvedene dokaze niti daljnje dokazne prijedloge.
10. Završno je okrivljenik izjavio da će se podvrgnuti liječenju od ovisnosti o alkoholu.
10.1. Oštećenica je završno predložila da se okrivljeniku kroz još neko razdoblje produži mjera zabrane približavanja i kontaktiranja s njom i djetetom, dok on ne započne s liječenjem od ovisnosti o alkoholu i dok se ne počnu vidjeti rezultati toga liječenja, budući da se boji da, u slučaju da mu se odmah ukine zabrana približavanja, okrivljenik možda ne bi niti započeo s liječenjem.
11. Prema članku 22. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana. Prema stavku 3. istoga članka, tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana. A prema stavku 5. istoga članka, tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1700,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.
11.1. Odredbama članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da se pod nasiljem u obitelji podrazumijeva: 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, 2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, 4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci te 5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
11.2. U pravnoj oznaci prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret u optužnom prijedlogu od 22. siječnja 2026., navedeno je da je okrivljenik počinio i prekršaj iz članka 10. točke 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, dakle, da bi prema žrtvi FŠ **.**.2025. počinio i ekonomsko nasilje, razbivši šalicu i stolicu.
11.3. Budući da se suština citirane definicije ekonomskog nasilja svodi na radnje kojima se sprječava ekonomska neovisnost žrtve, razbijanje šalice i stolice ne predstavlja ekonomsko nasilje u obitelji, ali su opisane radnje okrivljenika dio djela psihičkog nasilja, budući da je i time nedvojbeno uznemirio svoju bivšu izvanbračnu suprugu u nazočnosti njihovog sina. Slijedom navedenog je sud iz opisa djela izostavio optužbu za ekonomsko nasilje te je okrivljenika osudio za fizički i psihički oblik nasilja u obitelji.
11.4. Na temelju provedenog postupka, razmotrivši iskaze okrivljenika, iskaze svjedokinje FŠ pred sudom, kao i one koje je dala na zapisnike policijskim službenicima neposredno nakon inkriminiranih događaja te materijalne dokaze iz spisa predmeta, i to svaki dokaz pojedinačno te dovodeći ih u međusobnu vezu, Sud je ocijenio utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenika NŠ od 30. kolovoza 2025. ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz članka 22. stavka 3. u vezi sa stavkom 10. točkom 1. i točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kako je to činjenično i pravno pobliže opisano u točki I. 1. izreke presude, te da su se u ponašanju okrivljenika od 16. siječnja 2026. ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz članka 22. stavka 1. i stavka 5. u vezi sa stavkom 10. točkom 1. i točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zbog čega je okrivljenika trebalo proglasiti krivim i izreći mu odgovarajuće sankcije.
11.5. Utvrđujući odlučne činjenice, Sud je povjerovao iskazu svjedokinje FŠ, budući da je iskazivala logično, životno i uvjerljivo, bez proturječnosti ili nedosljednosti u vezi s odlučnim činjenicama te bez drugih elemenata koji bi ukazivali na nevjerodostojnost njenih iskaza, a pred sudom je iskazivala u bitnom istovjetno kao i pred policijom neposredno nakon samih događaja.
11.6. Okrivljenik je pred sudom većim dijelom priznao okolnosti i događaje opisane u optužnom prijedlogu te je u cijelosti priznao djelo počinjeno 30. kolovoza 2026. Priznao je i djelo psihičkog nasilja kojim je 16. siječnja 2026. kod bivše izvanbračne supruge i njihovog sina prouzročio uznemirenost i povredu dostojanstva. Okrivljenik, međutim, poriče da bi 16. siječnja 2026. prema njima počinio fizičko nasilje, navodi da se on s jedanaestogodišnjim sinom često hrva u igri, a što SŠ ne razumije, te da je ona bila nervozna jer je on popio i puštao glasnu glazbu . Sud nije prihvatio taj dio obrane okrivljenika i ocijenio da isti nije u dovoljnoj mjeri uvidio neprihvatljivost vlastitom ponašanja prema članovima obitelji. Naime, iz iskaza svjedokinje FŠ nedvojbeno proizlazi da dijete ŠŠ fizičke kontakte okrivljenika nije doživljavao kao igru, budući da je suznim očima tražio da s prestane te je od majke tražio da pozove policiju. Osim toga, okolnost da je žrtvi smetala okrivljenikova alkoholiziranost i njegovo glasno puštanje glazbe ne oslobađa niti umanjuje okrivljenikovu odgovornost za ponašanje kojim je počinio opisano nasilje u obitelji.
11.7. Nesporno je da je okrivljenik predmetne prekršaje počinio dok je bio pod utjecajem alkohola.
11.8. U skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem, u izreci presude je djelomično izmijenjen činjenični opis djela, na način da su navedene samo okolnosti koje su nedvojbeno utvrđene na temelju iskaza okrivljenika i svjedokinje, dok su ispušteni ostali navodi koji u postupku, na temelju dostupnih zakonitih dokaza, nisu nedvojbeno utvrđeni. Tako je ispušteno da bi okrivljenik počinio ekonomsko nasilje, da bi sina ŠŠ dana 15. siječnja 2026. udario u rame, i da bi mu se tijekom dana 16. siječnja 2026. obraćao riječima „jebo ti pas mater". Radi se o izmjenama okolnosti koje ne utječu na pravnu kvalifikaciju radnji za koje se okrivljenik proglašava krivim, već predstavljaju samo određivanje prekršaja u skladu s izvedenim dokazima, i ne predstavljaju preinačenje na gore za okrivljenika.
12. Okrivljenik je kriv za prekršaje jer je kao i svaka prosječna osoba bio dužan i mogao biti svjestan da njegovo ponašanje nije društveno prihvatljivo te je i zakonom zabranjeno. Naime, okrivljenik je svojim ponašanjem opisanim u izreci ove presude nedvojbeno prešao granicu normalnog i uobičajeno prihvatljivog ponašanja jednog člana obitelji prema drugome te u cijelosti ostvario sva bitna obilježja prekršaja nasilja u obitelji iz članka 10. točke 1. i točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
13. Odabirući vrstu sankcije sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih su prekršaji počinjeni, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenih prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.
13.1. Tako je sud olakotnom cijenio okolnost da okrivljenik unatrag tri godine nije osuđivan za prekršaje, njegovo djelomično priznanje prekršaja, manji intenzitet primijenjene fizičke sile, način počinjenja, kao i okolnost izostanka težih posljedica po žrtve.
13.2. Također je, u smislu odredbe članka 11. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Sud imao u vidu da je svrha prekršajnopravnih sankcija predviđenih tim Zakonom zaštita članova obitelji izloženih nasilju, poštivanje pravnog sustava te sprječavanje ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja.
13.3. Naposljetku, imao je u vidu da je svrha zaštitnih mjera propisanih tim Zakonom spriječiti nasilje u obitelji, osigurati zaštitu zdravlja i sigurnosti žrtve nasilja u obitelji te otkloniti okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja, a izriču se radi otklanjanja ugroženosti žrtve nasilja u obitelji.
13.4. Sud je, nadalje, uzeo u obzir da je okrivljenik, premda je prvotno isticao da nije ovisan o alkoholu, nastavno u većem dijelu priznao da se ponašao na način opisan u izreci presude te je, po provedenom dokaznom postupku očito uvidio da je njegovo ponašanje uzrokovano ovisnošću o alkoholu, pa je pristao podvrgnuti se liječenju od ovisnosti.
13.5. Stoga je, utvrdivši da je predmetna djela okrivljenik počinio pod djelovanjem ovisnosti o alkoholu te da postoji opasnost da će zbog te ovisnosti ponoviti nasilje u obitelji, cijeneći pritom utvrđene olakotne okolnosti, obiteljske prilike okrivljenika i njegovu spremnost da se dobrovoljno podvrgne liječenju ovisnosti, okrivljeniku je, u skladu s člankom 12. stavkom 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zaštitna mjera obaveznog liječenja od ovisnosti izrečena samostalno, bez izricanja kazne, s uvjerenjem da će se na ovakav način postići svrha kažnjavanja. Sud je uvjerenja da će se primjenom ove zaštitne mjere otkloniti okolnosti koje pogoduju i mogu poticajno djelovati na počinjenje novog prekršaja i time pridonijeti sprječavanju novog nasilja u obitelji, otklanjanju ugroženosti žrtava nasilja u obitelji, poboljšanju općeg zdravstvenog stanja počinitelja nasilja u obitelji i njegovoj socijalnoj rehabilitaciji i reintegraciji.
13.6. Izvršenje zaštitne mjere liječenja od ovisnosti provest će se sukladno Pravilniku o načinu provedbe zaštitne mjere obveznog liječenja od ovisnosti, kao provedbenom propisu. U člancima 3. i 4. navedenog Pravilnika je propisano da se zaštitna mjera obveznog liječenja od ovisnosti provodi u zdravstvenim ustanovama, zavodu za javno zdravstvo, a može i u suradnji između zdravstvene i organizacije civilnog društva, dok je u članku 7. propisano da liječnik, odnosno terapijski tim zdravstvene ustanove koji provodi zaštitnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti, ovisno o kliničkoj slici ovisnosti i prema dobroj kliničkoj praksi izrađuje individualni terapijski postupak uz sudjelovanje počinitelja nasilja u obitelji. Počinitelj nasilja u obitelji obvezan je, sukladno članku 6. stavku 1. toga Pravilnika, u roku koji će po pravomoćnost presude odrediti Sud, javiti se u nadležnu zdravstvenu ustanovu iz članaka 3. i 4. Pravilnika.
13.7. Nadalje, sud je uvažio mišljenje oštećenice i prihvatio prijedlog tužitelja te je, na temelju članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljeniku izrečena i zaštitna mjera zabrane približavanja u zatvorenom ili otvorenom prostoru, na udaljenost manju od 100 metara te zabrane uznemiravanja ili uhođenja žrtava, u trajanju od 10 mjeseci. Ovakvu mjeru Sud je izrekao smatrajući da je ista nužna i prikladna za otklanjanje uvjeta koji omogućavaju odnosno poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja te da je ista u razmjeru s težinom počinjenih prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti, te da je izrečena u trajanju koje je potrebno i dovoljno za postizanje svrhe i cilja mjere.
13.8. Pritom valja naglasiti da je do pravomoćnosti ove presude na snazi mjera opreza zabrane približavanja bivšoj izvanbračnoj supruzi FŠ i djetetu ŠŠ na udaljenost manju od 100 metara i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze s njima, određena okrivljeniku rješenjima ovoga suda poslovni broj Pp - 167/2026-5 od 17. siječnja 2026. i Pp-167/2026-9 od 20. ožujka 2026., kao i da se trajanje te mjere opreza i mjere opreza izrečene 31. kolovoza 2025. po tužitelju, na temelju članka 130. stavka 9. Prekršajnog zakona, uračunava u trajanje izrečene zaštitne mjere.
14. Kako je okrivljenik proglašen krivim, Sud ga je obvezao na plaćanje paušalnog troška prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 eura, koji iznos je primjeren složenosti i dužini trajanja postupka te imovinskom stanju okrivljenika, a na temelju članka 138. stavka 2. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan i na naknadu zatraženih troškova tužitelja nastalih utvrđivanjem prekršaja upotrebom tehničkih sredstava - alkometra, u iznosu od 10,62 eura, u skladu s Rješenjem o utvrđivanju cijena posebnih troškova nastalih radom Ministarstva unutarnjih poslova ("Narodne novine" broj 55/11., 58/11., 100/12., 83/13., 110/14. i 45/16.), tako da ukupni iznos troškova postupka iznosi 60,62 eura.
15. U odnosu na predmetno rješenje, u prvom redu je za navesti da prema odredbi članka 132. stavka 5. Prekršajnog zakona, na temelju pribavljenog izvješća, sud može okrivljenika koji postupa protivno određenoj mjeri opreza ili je u cijelosti ili djelomično ne ispunjava kazniti novčanom kaznom do 1.320,00 eura.
15.1. Kao što je već navedeno, sud donio rješenje poslovni broj Pp-167/2026-5 od 17. siječnja 2026., koje je postalo pravomoćno 21. siječnja 2026., kojim je prema okrivljeniku primijenio mjeru opreza zabrane približavanja bivšoj izvanbračnoj supruzi FŠ i sinu ŠŠ na udaljenost manju od 100 metara i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze s njima. Rješenjem je ujedno određeno da se mjera opreza produljuje dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomoćnosti odluke o prekršaju.
15.2. Na temelju članka 132. stavka 2. Prekršajnog zakona, određenu mjeru opreza izvršava I. Policijska postaja Rijeka, na čijem području žive žrtve, a koja je sudu dostavila izvješće, kojem su priloženi i dokazi u vidu zapisnika o ispitivanju osumnjičenika i svjedokinje te službene zabilješke policijskih službenika, iz kojih nedvojbeno proizlazi da je okrivljenik 11. travnja 2026. došao u stan u [adresa], u kojem stanuju njegova bivša izvanbračna supruga TŠ i njihov sin ŠŠ, da ga je u stan pustio sin, dok je TŠ u stanu spavala, a čime je okrivljenik postupio protivno predmetnoj mjeri opreza. Navedene okolnosti je okrivljenik priznao na glavnoj raspravi pred ovim sudom.
15.3. S obzirom na navedeno, sud je ocijenio da je okrivljeniku potrebno, na temelju članka 132. stavka 5. Prekršajnog zakona, izreći novčanu kaznu zbog postupanja protivno određenoj mu mjeri opreza, a kako bi se na taj način utjecalo na okrivljenika da ubuduće mjeru poštuje. Sud je ocijenio da će novčana kazna izrečena u iznosu od 450,00 eura biti dostatna za ostvarenje navedene svrhe, a s obzirom na ekonomske prilike okrivljenika.
15.4. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik ima mogućnost platiti dvije trećine ukupne novčane kazne u roku određenom za plaćanje ukupne kazne u obrocima, čime će se smatrati da je ukupne novčana kazna u cijelosti plaćena.
16. Naposljetku valja upozoriti okrivljenika da za ponovno kršenje naložene mjere opreza, sud može izreći novčanu kaznu do 2.650,00 eura sukladno članku 132. stavku 7. Prekršajnog zakona.
U Rijeci 21. travnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Jana Puškarić
Josipa Jambrešić-Mattel
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Protiv rješenja okrivljenik može podnijeti žalbu u roku od 3 dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Presuda se dostavlja:
1. Okrivljeniku
2. Tužitelju
3. Oštećenici
4. U spis
