Poslovni broj: Usž-4328/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Grada Senja, OIB: 61106276570, Senj, Dr. F. Tuđmana 2, kojeg zastupa opunomoćenik Ivica Begonja, odvjetnik u Rijeci, A. Starčevića 2, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostava Senj, Senj, Frankopanski trg 5, radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I- 620/2024-7 od 29. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 13. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-620/2024-7 od 29. svibnja 2025.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Senju KLASA: UP/I-362-02/24-02/277, URBROJ: 443-02-02-20-24-2 od 13. ožujka 2024.
1.1. Rješenjem tuženika od 13. ožujka 2024. naređeno je tužitelju kao vlasniku ukloniti izgrađenu nerazvrstanu cestu od državne ceste D8 (magistrale) do uvale Vlaka kraj Stinice, koja se proteže preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez pravomoćne građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja St inica, Grad Senj. Toč. 2. izreke istog rješenja upozoren je tužitelj da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na njegovu odgovornost i trošak, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke rješenja, uz daljnja upozorenja pod toč. 3., 4. i 5. izreke rješenja .
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Navodi da osporena presuda bez kontrole razloga prihvaća zaključke iskazane kao u izreci, obrazloženju pobijanog rješenja koje kao takve pokušavaju podvesti pod citirane u obrazloženju odredbe Zakona o cestama u vezi odredbi Zakona Državnom inspektoratu sve to u mjeri i na načni kao u obrazloženju osporenog rješenja tuženika. Smatra da iz stanja predmetnog spisa, priležeće materijalne dokumentacije, zapisnika, iskaza pročelnika Grada Senja 25. rujna 2024, nedvojbeno proizlazi da "cesta" nije u njihovom vlasništvu, tj. cesta je izgrađena nelegalno te nema nikakvog akta o gradnji. Navodi da u vrijeme donošenja Odluke o izmjeni i dopuni odluke o nerazvrstanim cestama, u naravi cesta nije postojala, te da nije pokrenuta izrada projektne dokumentaciji za navedenu cestu jer sredstva za istu nisu bila osigurana u proračunu Grada Senja. Grad Senj nije pristupio izradi projektne dokumentacije, niti je da o pravo građenja nekoj drugoj stani niti u svojoj imovini nema niti evidentiranu navedenu cestu. Ne radi se o cesti koja se koristi za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju korisnika. Stavljanjem u činjenični i pravni kontekst stvarno stanje predmetnih nekretnina u kontekstu odredbi članka 131., 142. i 133. Zakona o cestama kao i činjenicu da promatrana cesta nije vidljiva na digitalnom ortofoto snimku iza 2011. godine, tužitelj nije nikada pokrenuo, niti mogao pokrenuti postupak izrade prijavnog lista, geodetskog elaborata izvedenog stanja, radi upisa u nadležni ured za katastar. Predlaže ovom sudu uvažiti žalbu, poništiti pobijanu presudu kao i rješenje tuženika.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima „Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), Sud nalazi da ne postoje žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Prema ocjeni Suda, nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede pravila sudskog postupka jer je prvostupanjski sud, suprotno tvrdnji tužitelja, pravilno primijenio odredbe ZUS-a, iako tužitelj određeno ni ne navodi koju to odredbu ZUS-a u tijeku postupka prvostupanjski sud nije primijenio ili je nepravilno primijenio, a da bi to utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude.
7. Predmet je upravnog spora ocjena zakonitosti rješenja tuženika od 13. ožujka 2024. kojim je naređeno tužitelju kao vlasniku ukloniti izgrađenu nerazvrstanu cestu od državne ceste D8 (magistrale) do uvale Vlaka kraj Stinice, koja se proteže preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez pravomoćne građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja Stinica, Grad Senj.
8. Odredbom članka 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovog Zakona nije drukčije propisano.
8.1. Odredbom članka 113. stavak 1. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, između ostaloga, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.
9. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor dana 14. rujna 2023. na licu mjesta utvrdio da je izveden pristupni put od kamenog materijala s djelomično zaravnatom površinom mješavinom tampona i bitumena ukupne dužine cca 1400 m, širine 2,00 do 2,50 m sa serpentinama koja vode do starog pristupnog puta(koji se spaja sa magistralom) do uvale Vlaka u naselju Stinica kraj Senja, a o čemu je sastavljen zapisnik. Tijekom inspekcijskog nadzora izvršen je uvid u zemljišno knjižni izvadak broj 961 Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižnog odjela Senj gdje je utvrđeno da je vlasnik katastarskih čestica označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oznake pašnjak neplodno Debeli zid – Lug površine 68 jutara i 731 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oznake neplodno Lug površine 7 jutara i 1539 čhv te k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oznake neplodno zemljište površine 2813 m[2] , Grad Senj dok je uvidom u Odluku o X. izmjeni i dopuni odluke o nerazvrstanim cestama ("Službeni glasnik Grada Senja", broj: 3/14., 8/14., 1/15., 10/17., 8/18., 7/19., 8/19., 2/20., 2/21., 3/21., 8/21., 8/22.), a koja je vrijedila u vrijeme donošenja pobijanog rješenja tuženika, utvrđeno da se na popisu nerazvrstanih cesta na području Grada Senja pod NC 144 nalazi i nerazvrstana cesta od DC8 do uvale Vlaka u dužini od 1500 m. 9.1. Također, izvršenim uvidom u dokumentaciju nadležnog županijskog ureda za graditeljstvo utvrđeno je da za građenje nije izdana građevinska dozvola.
10. Odredbom članka 101. Zakona o cestama ("Narodne novine" , broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23., 133/23., dalje: Zakona o cestama) propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.
10.1. Odredbom članka 102. Zakona o cestama propisano je da nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu.
11. U konkretnom slučaju pokraj nesporne činjenice da je nerazvrstana cesta, javno dobro u vlasništvu Grada Senja, a za koju nerazvrstanu cestu tužitelj ne posjeduje akt za gradnju to je pravilno prvostupanjski sud ocijenio zakonitim rješenje tuženika kojim se tužitelju nalaže uklanjanje.
12. Svi ostali prigovori odnose se na ocjenu zakonitosti Odluke o nerazvrstanim cestama koju je donio sam tužitelj, kao i navode o tome da se u naravi ne radi o cesti, međutim takve prigovore sa uspjehom ne može isticati u ovom subjektivnom sporu već eventualno u objektivnom postupku ocjene zakoniti općeg akta.
13. Budući da tužitelj ne ističe pravno relevantne žalbene prigovore kojima bi doveo u sumnju zakonitost i pravilnost pobijane presude, valjalo je na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 13. travnja 2026.
Predsjednica vijeća
Marina Kosović Marković
