REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Usž-2574/2025-3

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Vlaha Bassegli Gozze i Ane Berlengi Fellner, članova vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice, Ivane Mamić Vuković, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice TH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Damir Vukmanović, odvjetnik u Bjelovaru, Milana Šufflaya 15a, protiv tuženika Državne geodetske uprave, u Zagrebu, Gruška 20, OIB: 84891127540, radi obnove postupka katastarske izmjere, odlučujući o žalbi tužiteljice, izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1490/2023-10 od 28. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 9. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1490/2023-10 od 28. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Republike Hrvatske, Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/22-07/536, URBROJ: 541-

11/2-22-2 od 12. prosinca 2022.

1.1. Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Bjelovar, KLASA: UP/I 932- 07/21-02/84, URBROJ: 541-18-02/5-21-7 od 17. lipnja 2022., kojim se ostavlja na snazi djelomično rješenje Područnog ureda za katastar Bjelovar KLASA: UP/I 932- 07/17-02/35, URBROJ: 541-16-02/6-17-2 od 24. veljače 2017.

2. Tužiteljica u svojoj žalbi pobija navedenu presudu iz svih zakonom propisanih razloga ističući kako ta odluka ne sadrži obrazloženje razloga o odlučnim činjenicama, odnosno jer su ti razlozi nepotpuni i nejasni, tako da se presuda ne može ispitati. Mišljenja je kako iz obrazloženja odluke nije razvidno da bi prvostupanjski upravni sud uopće ocjenjivao tužbene navode, a u kojima je ona isticala kako joj je u postupku izmjere nekretnina i izmjena katastarskog stanja, pripalo 533 m zemljišta manje nego što je imala prije tog postupka. Ovom dodaje da pobijanom odlukom nije otklonjen ni tužbeni navod kojim ukazuje kako je u postupku izmjene katastarskog stanja umjesto oranice dobila kanal, a koji nije za gospodarsku obradu, kao i dio oranice, koji dio se nalazi u posjedu trećih osoba. Ukazuje kako je opisanim ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski upravni sud bio dužan utvrditi je li u postupku izmjene katastarskog stanja doista umanjena površina tužiteljičinog zemljišta kojeg je imala u vlasništvu i to za 533 m[2] . Smatra da joj je ovakvim rješenjem onemogućeno, odnosno bitno uskraćeno, gospodarsko korištenje zemljišta, a što se nije smjelo dogoditi u postupku izmjere i izmjene katastarskog stanja. S tim u vezi ukazuje i na iskaz zainteresirane osobe, a koja je navela da su prednici tužiteljice uživali nekretninu u granicama kao i tužiteljica sada, a što po njenom mišljenju govori o tome da joj je pripalo manje zemljišta, nego što joj u stvarnosti pripada, a što je činjenično i pravno nedopustivo, čime drži da je ostvaren i žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da Sud usvoji navode žalbe i poništi pobijanu presudu, podredno istu preinači u smislu žalbenih navoda.

3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Uvodno Sud ukazuje kako je člankom 126. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. - u daljnjem tekstu: ZUS), propisano da protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog: bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava, dok je člankom 134. stavkom 1. ZUS-a propisano da Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi.

6. Cijeneći citirana procesna zakonska određenja Sud nalazi kako se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj člankom 126. stavkom 1. ZUS-a, iz razloga na koje se tužiteljica poziva u svojoj žalbi. To stoga jer je, prema podacima spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora te je osnovano ocijenio zakonitim rješenje tuženika.

7. Naime, i po ocjeni ovog Suda, osnovano je prvostupanjski upravni sud utvrdio da je rješenje tuženika doneseno pravilnom primjenom i tumačenjem Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj: 112/18. – u daljnjem tekstu: Zakon) i Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21. – u daljnjem tekstu: ZUP).

8. Člankom 123. stavkom 1. točkom 5. ZUP-a propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci: ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku.

9. Spisu tuženika prileži Djelomično rješenje prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I 932-07/17-02/35, URBROJ: 541-16-02/6-17-2 od 24. veljače 2017. (u daljnjem tekstu Djelomično rješenje), a kojim je navedeno da se u Posjedovnom listu broj 541 katastarske općine [katastarska općina] mijenjaju raniji podatci, između ostalih i za dio katastarske čestice broj [katastarska čestica] oranica u površini od 5560 m[2] , u novoformirane nekretnine i to u katastarsku česticu broj [katastarska čestica] oranica, u površini od 3008 m[2] ; u katastarsku česticu broj [katastarska čestica] oranica, u površini od 1553 m[2] ; u katastarsku česticu broj [katastarska čestica] oranica, u površini od 1553 m[2] i u katastarsku česticu broj [katastarska čestica] oranica, u površini od 468 m[2] .

10. Spisu prileži Prijedlog za obnovu postupka od 1. listopada 2019., a kojim tužiteljica sadržajno navodi kako je u vrijeme vođenja postupka njena majka bila teško bolesna i dementna te da je njoj, kao nasljednici, trebalo omogućiti sudjelovanje u postupku, posebno imajući na umu kako je Djelomičnim rješenjem oštećena, jer po geodetskom elaboratu TD 5172015, sačinjenom po USUS FRUCTUS PROJEKT d.o.o., a koji elaborat je tehnička podloga izmjene, katastarska čestica broj [katastarska čestica], nije oranica u površini od 468 m[2] , već je dio kanala, dok da je katastarska čestica broj [katastarska čestica] oranica u površini od 1553 m[2] u posjedu trećih osoba te zaključno da joj je izmjerom oduzeta površina od 533 m[2] .

11. Spisu tuženika prileži rješenje Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Bjelovar, KLASA: UP/I 932-07/21-02/84, URBROJ: 541-18-02/6-21-3 od 9. veljače 2021., kojim rješenjem je dopušten postupak obnove te je istim navedeno kako je u obnovljenom postupku izvršen ponovni uviđaj na licu mjesta , a kojem je podnositeljica prisustvovala. Rješenjem je navedeno i kako su tijekom uviđaja službene osobe PUK Bjelovar – inženjeri geodezije, izvršili kontrolno snimanje terena u svrhu iznalaženja lomnih točaka koje su predmetom obnove te je u skladu s istim izrađena skica izmjere. Tim snimanjem utvrđeno je da su lomne točke iskazane na istim koordinatama kao i one navedene u geodetskom elaboratu TD 5172015, a koji je stručna podloga izmjere.

12. Člankom 64. stavkom 1. Zakona propisano je da se u postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina, osnivanje novih katastarskih čestica provodi u katastarskom operatu na temelju potvrđenog geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica.

12.1. Člankom 64. stavkom 2. Zakona propisano je da je za izradbu geodetskih elaborata kojima se osnivaju nove katastarske čestice u katastru nekretnina mjerodavni su podaci sadržani u katastarskom operatu, a tko tvrdi da oni nisu točni, treba to dokazati.

13. Sukladno citiranim odredbama Sud nalazi kako je Djelomično rješenje sačinjeno temeljem elaborata, a koji elaborat je ispitan po stručnim osobama u obnovljenom postupku te je utvrđena njegova točnost i usklađenost s katastarskim operatom. Navedenim se teret dokaza i temeljem naprijed citiranog članka 64. stavka 2. Zakona, prenosi na osobu koja tvrdi suprotno, pri čemu neusklađenost stvarnog stanja sa ranijim stanjem koje se mijenja, nije od utjecaja.

14. Sud u tužbi ne nalazi dokazne prijedloge usmjerene prema osporavanju točnosti sačinjenog elaborata, primjerice dokazni prijedlog za izvođenje vještačenja, niti se žalbom ukazuje na propust prvostupanjskog upravnog suda da po dokaznom prijedlogu postupi te se stoga i sukladno članku 64. Zakona, u svezi s člankom 74. ZUS-a, stručna podloga temeljem koje je doneseno djelomično rješenje ocjenjuje točnom. Stoga je odlučeno kao u izreci ove presude.

15. U odnosu na prigovore tužiteljice, Sud je mišljenja kako je na iste i u odlučnom dijelu odgovoreno sadržajem obrazloženja ove odluke. Ipak i cjelovito otklanjajući prigovore Sud navodi kako se elaboratom snima postojeće stanje na terenu te da takva izmjera nije postupak kojim se sređuju vlasnički odnosi na nekretninama ili utvrđuje gdje bi međe pravilno trebale biti uspostavljene. Stoga prigovori tužiteljice, kojima ukazuje da joj mora biti dodijeljena neka druga zemlja ili da njoj dodijeljenu nekretninu posjeduju treće osobe, nisu od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja pa tada i na zakonitost pobijane presude.

16. Trebalo je stoga, temeljem članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 9. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Mirjana Čačić