REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-21/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Darka Milkovića, mr. sc. Senije Ledić i mr. sc. Dražena Jakovine članova vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja-protutuženika (dalje u tekstu tužitelja) IĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tužiteljice TĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Žarku Adameku, odvjetniku u Samoboru, protiv 1. tuženika-protutužitelja (dalje u tekstu tuženika) HĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tuženika-protutužitelja (dalje u tekstu tuženika) ČĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupani po punomoćniku Tomislavu Valičeviću, odvjetniku u Zagrebu, rad i predaje nekretnine i utvrđenje prava vlasništva, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1342/2019-2 od 8. siječnja 2020. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P- 1041/2016-94 od 24. travnja 2019., u sjednici održanoj 8. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e:

Odbija se revizija tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1342/2019-2 od 8. siječnja 2020. u dijelu pod stavkom I. izreke kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-1041/2016-94 od 24. travnja 2019. u dijelu kojim je odlučeno o protutužbenom zahtjevu kojim je odbijen protutužbeni zahtjev na utvrđenje suvlasništva (stavak III. točka I.).

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženika, ukida se presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1342/2019-2 od 8. siječnja 2020. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-1041/2016-94 od 24. travnja 2019. u dijelu pod stavkom III. točka II. izreke, kao i u dijelu odluke o troškovima parničnog postupka (stavak IV. izreke) te se predmet u tom dijelu vraća sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I) Odbija se glavni tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženicima HĐ i ČĐ u svoje ime i kao nasljednici iza pokojne AĐ predati u posjed tužiteljima IĐ i TĐ k. č. br. [katastarska čestica], dvorište u [adresa] površine 329 m2 upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slobodno od osoba i stvari."

II) Odbija se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da su tužitelji suvlasnici 1/6 dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] dvorište [adresa] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te svaki od tužitelja u jednakom suvlasničkom omjeru te su tuženi dužni trpjeti upis njihovog prava vlasništva u zemljišnim knjigama."

III) Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da su I. tuženik-protutužitelj HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženik-protutužitelj ČĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnici, svaki u 1/6 dijela, na nekretnini označenoj kao zk.č.br.[katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište u mjestu, površine 329 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što su tužitelji-protutuženici dužni trpjeti, u roku petnaest dana.

II. Nalaže se I. tužitelju-protutuženiku IĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tužiteljici-protutuženici TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trpjeti brisanje prava vlasništva sa njihovog imena i vlasnosti na zk.č.br.[katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište u mjestu, površine 329 m2, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], svakog po 1/6 dijela uz istovremenu uknjižbu prava suvlasništva I. tuženika-protutužitelja HĐ i II. tuženika-protutužitelja ČĐ, svakog u 1/6 dijela na zk.č.br.[katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište u mjestu, površine 329 m2, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u roku 15 dana.

III. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Samobor izvršiti upis brisanja prava suvlasništva I. tužitelja-protutuženika IĐ na 1/6 dijela te II. tužiteljice - protutuženice TĐ na 1/6 dijela zk.č.br.[katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište u mjestu, površine 329 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz istovremenu uknjižbu prava suvlasništva I. tuženika-protutužitelja HĐ u 1/6 dijela i II. tuženika-protutužitelja DĐ također u 1/6 dijela na zk.č.br.[katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište u mjestu, površine 329 m2 upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]."

IV) Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.".

2. Presudom suda drugog stupnja suđeno je:

" I. Odbijaju se žalbe 1. tužitelja-protutuženika IĐ i 2. tužiteljice- protutužene TĐ te 1. tuženika-protutužitelja HĐ i 2. tuženika-protutužitelja ČĐ, kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-1041/2016-94 od 24. travnja 2019.

II. Odbijaju se kao neosnovani zahtjev 1. tužitelja-protutuženika IĐ i 2. tužiteljice-protutužene TĐ za naknadom troška nastalog sastavom žalbe u iznosu od 1.289,01 kn i sastavom odgovora na žalbu u iznosu od 1.289,01 kn te zahtjev 1. tuženika-protutužitelja HĐ i 2. tuženika- protutužitelja ČĐ za naknadom troška nastalog sastavom žalbe u iznosu od 1.562,50 kn.".

3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd 2193/2020-2 od 28. srpnja 2021. tuženicima je dopušteno podnošenje revizije protiv dijela presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1342/2019-2 od 8. siječnja 2020., zbog pravnog pitanja:

"Je li zakonito utvrditi neosnovanim kondemnatorni protutužbeni zahtjev kojim se traži upis prava vlasništva (suvlasništva) u zemljišne knjige, iako je sud u istom postupku prethodno utvrdio odlučnu činjenicu da su tuženici-protutužitelji stekli pravnu osnovu za upis prava vlasništva (suvlasništva) u zemljišne knjige, ili ako je tu činjenicu ocijenio neodlučnom, te od kakvog je utjecaja na navedeno pitanje okolnost da deklaratorni tužbeni zahtjev ne sadrži utvrđenje da su tuženici-protutužitelji stekli pravnu osnovu za upis prava suvlasništva već deklaratorni tužbeni zahtjev glasi na utvrđenje prava vlasništva?".

4. Protiv dijela drugostupanjske presude kojim je potvrđena prvostupanjska presuda, tuženici u odnosu na protutužbeni zahtjev podnose reviziju iz čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP), dopušteno rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-2193/20 od 28. srpnja 2021. zbog naprijed navedenog pravnog pitanja. Sadržajem revizije ukazuje i na postojanje revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Predlaže prihvatiti reviziju, preinačiti nižestupanjske presude u dijelu koji se odnosi na protutužbeni zahtjev. Potražuje trošak parničnog postupka kao i trošak revizije.

5. U odgovoru na reviziju tužitelji se protive navodima revizije te predlažu da se revizija odbije kao neosnovana uz naknadu troška odgovora na reviziju.

6. Revizija je djelomično osnovana.

7. Ovaj sud je na temelju odredbe čl. 391. st. 1. ZPP drugostupanjsku presudu ispitao samo u dijelu u kojem je tuženici pobijaju samo zbog pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena, vodeći računa o tome da je stavkom 3. toga članka propisano da u reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnijela reviziju uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava.

8. Predmet spora u revizijskom postupku je utvrđenje da su I i II tuženici suvlasnici svaki u 1/6 dijela sporne nekretnine što su tužitelji dužni priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva s njihova imena i upis prava suvlasništva na ime tuženih u istaknutim omjerima.

9. U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je:

- da je CĐ, rođena I darovnim ugovorom od 30. siječnja 1961. darovala svojoj djeci IĐ (1. tužitelju), ČĐ (otac 1. i 2. tuženika) i JĐ (sestra 1. tužitelja i teta 1. i 2. tuženika) svoje nekretnine i to kč. br. [katastarska čestica] dvorište od 377 m2, kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 3 i dvorište u [adresa] od 152 m, kč. br. [katastarska čestica] dvorište od 110 m2 i kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 3/a u [adresa] od 453 m2 na jednake dijelove,

- da su IĐ, ČĐ i JĐ sklopili ugovor o razvrgnuću zajednice nekretnina od 31. siječnja 1980. temeljem kojeg je JĐ pripala kuća u [adresa] u [adresa] sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] od 152 m2 i gospodarska zgrada sa dvorištem sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] od 377 m2 zajedno sa pravom korištenja na tom zemljištu, ČĐ kuća broj 5 u [adresa] u [adresa] sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] od 110 m2 s pravom korištenja na tom zemljištu i IĐ kuća broj 3a u [adresa] u [adresa] sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] od 453 m2, zajedno s pravom korištenja na tom zemljištu i pravom prolaza kroz kč. br. [katastarska čestica] za korist prava parcele [katastarska čestica],

- da su stranke temeljem ugovora o razvrgnuću od 31. siječnja 1980. uknjižile pravo vlasništva na nekretninama u zemljišnim knjigama,

- da je kč. br. [katastarska čestica] kasnije cijepana na čestice oznake [katastarska čestica] dvorište u [adresa] površine 329 m2 i [katastarska čestica] kuća u [adresa],

- da je prvotužitelj IĐ dalje raspolagao predmetnim nekretninama tako da je danas kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo 1. tužitelja u 3/8 dijela, LĐ (prijašnjeg 2. tužitelja) u 2/8 dijela, TĐ u 3/8 dijela, a [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo 1. tužitelja u 5/8 i 2. tužiteljice u 3/8,

- da je 30. prosinca 1993. između JĐ i PĐ s jedne strane, ČĐ s druge strane i IĐ, LĐ i ĆĐ s treće strane, "sporazumnim očitovanjem" dogovorena podjela kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] i to tako da svakoj od strana pripadne u suvlasništvo 1/3 predmetne čestice,

- da su u vrijeme sklapanja navedenog "sporazumnog očitovanja" kč. br. [katastarska čestica] kč. br. [katastarska čestica] bile u zemljišnoj knjizi upisane kao društveno vlasništvo te su iste temeljem čl. 367. st. 2. Zakona o vlasništvu ex lege upisane kao pravo vlasništva ŠĐ, LĐ i ĆĐ (kč. br. [katastarska čestica]), odnosno JĐ i PĐ (kč. br. [katastarska čestica]),

- da je 1997. JĐ darovala ČĐ (predniku tuženih) ½ kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da su JĐ i PĐ s jedne strane i IĐ, LĐ i TĐ s druge strane sklopili ugovor o zamjeni posjeda i to tako da IĐ predaje u posjed JĐ i NĐ kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te gospodarsku zgradu i šupu izgrađene na navedenoj čestici, a JĐ i PĐ predaju u posjed tužiteljima kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da su tuženici u posjedu zapadnog dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je na skici vještaka mjernika (list 203 spisa) označena točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-A, a koji dio u cijeloj predmetnoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi 82/329 cijele čestice.

10. U odnosu na revizijom pobijani dio protutužbenog zahtjeva nižestupanjski sudovi u bitnome navode kako tuženici nisu stekli pravo suvlasništva već su stekli samo pravnu osnovu za stjecanje prava suvlasništva pa u cijelosti odbijaju protutužbeni zahtjev i u odnosu na utvrđenje da su tuženici stekli pravo suvlasništva kao i na trpljenje brisanja upisa vlasništva sa imena tužitelja uz istovremenu uknjižbu prava suvlasništva tuženika svakog u 1/6 dijela predmetne nekretnine .

10.1. Naime, ocjenjuju da je zahtjev tuženika bio isključivo usmjeren na utvrđenje prava suvlasništva, pa kako u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje tog prava, odbijaju u cijelosti protutužbeni zahtjev , jer tuženici nisu mogli na temelju pravnog posla (Sporazum o očitovanju od 30. prosinca 1993.), steći pravo vlasništva na navedenoj nekretnini već samo pravna osnova za stjecanje tog prava. Ocjenjuju nadalje, da je protutužbeni zahtjev isključivo usmjeren na utvrđenje prava vlasništva, a ne na utvrđenje postojanja pravne osnove za stjecanje prava vlasništva na navedenoj nekretnini, pa kako je sud vezan granicama postavljenog tužbenog zahtjeva (čl. 2. st. 1. ZPP), ispunjenje pretpostavke za postojanje pravne osnove za stjecanje prava vlasništva odnosno suvlasništva ne može biti od utjecaja na odluku o protutužbenom zahtjevu.

10.2. Prema tome, nižestupanjski sudovi u bitnome navode da činjenica eventualnog ispunjenja pretpostavki za postojanje pravne osnove za stjecanje prava vlasništva ne može biti od utjecaja na odluku o osnovanosti protutužbenog zahtjeva , jer se pravo vlasništva na temelju pravnog posla stječe upisom u zemljišnu knjigu, a kako je u konkretnom slučaju tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje prava vlasništva odnosno suvlasništva, a ne na utvrđenje postojanja pravne osnove za stjecanje prava vlasništva na navedenoj nekretnini, odbijaju u cijelosti tužbeni zahtjev.

11. Obzirom na odredbu čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a ocjenjujući činjenicu da je pravni posao sklopljen 1993., to se u konkretnom slučaju pitanje stjecanja prava vlasništva primjenjuje odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, 9/92 i 77/92 – dalje: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. Prema odredbi čl. 33. ZOVO propisano je da se na temelju pravnog posla pravo vlasništva na nekretnini stječe upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način određen Zakonom.

12. Sadržajno su slične odredbe čl. 115., čl. 119. i čl. 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 114/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje: ZVDSP).

13. Dakle, vlasništvo na nekretninama na temelju pravnog posla stječe se upisom u zemljišnu knjigu, a u toj situaciji je pravni posao samo pravna osnova (titulus) za stjecanje prava vlasništva, dok je način stjecanja prava vlasništva (modus) upis u zemljišne knjige (tako i ovaj sud u odluci broj Rev-1225/1991-2 od 9. srpnja 1992., Rev-x 978/17-2 od 2. srpnja 2019.).

13.1. Stoga ispravno sudovi ocjenjuju da Sporazumom o očitovanju od 30. prosinca 1993. tuženici nisu mogli steći pravo vlasništva, jer imaju pravnu osnovu stjecanja vlasništva, dok se vlasništvo odnosno suvlasništvo stječe tek upisom u zemljišne knjige, pa pravilno odbijaju taj dio tužbenog zahtjeva, koji se odnosi na stjecanje prava suvlasništva, u navedenim omjerima.

14. Ovaj sud prihvaća shvaćanje nižestupanjskih sudova da (valjani) pravni posao u kojem je očitovana volja dotadašnjih vlasnika da njihovo vlasništvo na stvari prijeđe na stjecatelja predstavlja samo osnovu stjecanja (titulus) bez kojeg se vlasništvo na toj stvari ne može steći. Upravo je upis (uknjižba) u zemljišnu knjigu način stjecanja nekretnina (modus) pa kad tuženici nisu uknjiženi kao suvlasnici premetne nekretnine u zemljišnu knjigu, njihov zahtjev da se na temelju pravnog posla utvrde suvlasnicima te nekretnine nije osnovan u smislu odredbe čl. 33. ZOVO. Tuženici vlasništvo na temelju pravnog posla mogu steći na temelju valjanog Sporazuma o očitovanju od 30. prosinca 1993. tek nakon što se uknjiže kao suvlasnici iste u zemljišnu knjigu (tako i ovaj sud u Rev-1225/1991-2 od 9. srpnja 1992. i Revx-978/17-2 od 2. srpnja 2019.).

14.1. U protivnom, stranka koja nije izvršila uknjižbu još nije postala vlasnik, ali takva osoba (predmnijevani vlasnik) uz ostalo, ako su ostvarene sve pretpostavke, ima pravo od upisane stranke zahtijevati trpljenje brisanja prava vlasništva odnosno suvlasništva sa imena dosadašnjih vlasnika odnosno suvlasnika i upis svog prava vlasništva odnosno suvlasništva.

15. Prema tome, deklaratorni tužbeni zahtjev sadržan u protutužbi, nije nužan da bi se prihvatio kondemnatorni tužbeni zahtjev kojim se traži trpljenje upisa u zemljišne knjige. Kada sud utvrđuje da tuženici imaju valjanu pravnu osnovu za stjecanje suvlasništva prihvaćanje kondemnatornog dijela protutužbenog zahtjeva u konkretnom slučaju nije u suprotnosti sa odbijanjem deklaratornog zahtjeva kojim se traži utvrđenje da su tuženici suvlasnici. To je ujedno i odgovor na postavljeno pitanje.

16. S obzirom na činjenicu da su nižestupanjski sudovi utvrdili da su tuženici stekli pravnu osnovu za upis prava suvlasništva predmetne nekretnine jer su je stekli na temelju pravnog posla (Sporazuma o očitovanju od 30. prosinca 1993.), te s obzirom na činjenicu da tužbenim zahtjevom tuženici traže da se ovlaste da na temelju navedene presude u zemljišnim knjigama zatraže i postignu upis prava suvlasništva svaki u 1/6 dijela nekretnine uz istovremeno brisanje sa imena dosadašnjih upisanih suvlasnika, to su tuženici u takvoj pravnoj situaciji ovlašteni zahtijevati brisanje dosadašnjih suvlasnika i upis svog spornog prava suvlasništva u zemljišnu knjigu.

17. Međutim, iz obrazloženja drugostupanjske presude razvidno je da ista ne sadrži razloge o odbijanju zahtjeva tuženika kojim se traži trpljenje brisanja prava suvlasništva tužitelja i upis prava suvlasništva tuženika u zemljišnu knjigu, pa se u tom dijelu drugostupanjska presuda ne može ispitati čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koje se u reviziji ukazuje.

18. Kako je slijedom navedenog počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju se ukazuje u reviziji to je valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 1. ZPP reviziju tuženika prihvatiti i u tom dijelu ukinuti drugostupanjsku presudu te predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje.

19. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP).

Zagreb, 8. travnja 2026.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil