REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Poslovni broj: Usž-2540/2024-3

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Vlahe Bassegli Gozze, članova vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja JS iz [adresa], zastupan po punomoćniku Hrvoju Alajbegu, odvjetniku iz Splita, Bihaćka 2A, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba: 1. Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2, zastupan po JSR, 2. Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, 3. TD Dalmalit d.o.o., Split, Dinka Šimunovića 2a, zastupan po opunomoćeniku Zoranu Ivišu, odvjetniku iz Splita, Put Supavla 1, radi promjene podataka u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovnog broja: Us I-2938/2022-18 od 2. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 30. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovnog broja: Us I-2938/2022-18 od 2. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom žalbenog dijela upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II-932-07/22-07/00603, urbroj: 541-11/4-22- 2 od 30. studenog 2022. godine, kojim je poništeno rješenje Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Omiš, klasa: UP/I-932-07/22-02/348, urbroj: 541-28-02-01/5-22-2 od 8. kolovoza 2022. godine. Navedenim rješenjem su promijenjeni podaci u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] za kč. [katastarska čestica], pobliže opisano u navedenom rješenju.

1.1. Rješenjem prvostupanjskog upravnog suda od 2. travnja 2024., je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova prvostupanjskog upravnog spora (točka I.), naloženo je tužitelju naknaditi zainteresiranoj osobi pod 3. Dalmalit d.o.o., trošak prvostupanjskog upravnog spora u iznosu od 622,13 € (točka II. izreke), dok je u preostalom dijelu odbijen zahtjev zainteresirane osobe pod 3. kao neosnovan (točka III. izreke).

2. Tužitelj je protiv citirane presude i rješenja prvostupanjskog upravnog suda podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga u bitnom navodeći da navodi iz obrazloženja osporene presude prvostupanjskog suda su protivni sadržaju tužbe i dokazima sadržanim i priloženim spisu te da u spisu ne prileži elaborat koji bi sadržajno bio drugačiji od onog koji je predmet poništenog rješenja prvostupanjskog tijela. Ističe da je predlagao saslušanje vještaka geodeta koji je sačinio predmetni elaborat iz siječnja 2022., i dostavio tuženiku na očitovanje koji prijedlog je sud odbio. Sama činjenica što elaborat koji je predmet provedbe nosi datum iz siječnja 2022., sama po sebi ne znači da se radi o sadržajno drugačijem elaboratu, već se prilikom predaje elaborata katastru u smislu datuma predaje samo mijenja naslovna strana elaborata, što je tužitelj obrazložio. Smatra da sud nije pročitao kronološki dostavljenu dokumentaciju (koju tužitelj navodi u tužbi). Smatra da je prvostupanjsko rješenje pravilno i zakonito a naknadno povlačenje suglasnosti u žalbenom postupku da ne predstavlja zakonsku pretpostavku zbog koje bi rješenje bilo nezakonito. Ističe da je spisu priložio vlasnički list za predmetnu nekretninu te da su svi primili elaborat na predočenje prije njegove provedbe, a društvo Dalmalit d.o.o., kao koncesionar nije aktivno legitimiran pobijati navedeno rješenje jer njegova suglasnost nije niti potrebna za dokaz pravnog interesa kod podnošenja zahtjeva za promjenu u katastru. To stoga jer je navedeni koncesionar sklopio ugovor o služnosti samo s jednim vlasnikom, a kako među suvlasnicima nije podijeljena suvlasnička zajednica tako jedan od suvlasnika ne može samostalno opteretiti predmetnu nekretninu služnošću te se služnost može osnovati samo na teret cijele nekretnine, a ne na teret idealnog suvlasničkog dijela. Tužitelj se protivi osporenom rješenju smatrajući da uskrata suglasnosti od strane RH u žalbenom postupku ne može biti jedini isključivi razlog poništenja rješenja prvostupanjskog tijela što je ovdje slučaj, te se pritom poziva na mjerodavne odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Smatra da su u prvostupanjskom upravnom postupku sve relevantne činjenice utvrđene potpuno i točno, a tuženik se u obrazloženju osporenog rješenja poništavajući prvostupanjsko rješenje ne poziva na niti jednu odredbu mjerodavnog zakona. Predlaže usvojiti žalbu i preinačiti osporenu presudu uz naknadu troška žalbenog dijela spora.

3. Tuženik se nije očitovao o žalbi tužitelja.

4. Zainteresirana osoba Hrvatske šume d.o.o., Zagreb opširno su se očitovale o žalbi tužitelja ističući da je suglasnost Ministarstva poljoprivrede RH dana na elaborat koji je sadržajno različit od elaborata na temelju kojeg je doneseno osporeno prvostupanjsko rješenje te tužitelj u žalbi pogrešno navodi da sama činjenica što elaborat koji je predmet provedbe nosi datum siječanj/2022 sama po sebi ne znači da se radi o sadržajno drugačijem elaboratu već da se prilikom predaje elaborata na katastar u smislu datuma predaje, samo mijenja naslovna strana elaborata. Pojašnjava da prijedlog diobe na koji je zatraženo mišljenje je imao geodetsku skicu izmjere M 1:2800 te je zainteresirana osoba pod 1. dala mišljenje upravo na taj prijedlog diobe. Iz predmetne skice je razvidno da diobena cjelina C koja se odnosi na predloženu novu katastarsku česticu [katastarska čestica] ima površinu 82077 m2, dok pregledom geodetskog elaborata na temelju kojeg je doneseno prvostupanjsko rješenje (siječanj/2022) proizlazi da isti sadrži skicu izmjere u kojoj je predložena nova katastarska čestica [katastarska čestica] s površinom od 10.000 m2. Osim toga, koordinate lomnih točaka u geodetskoj skici uz prijedlog diobe na koji je zatraženo mišljenje, razlikuju se od koordinata lomnih točaka u geodetskom elaboratu temeljem kojeg je doneseno prvostupanjsko rješenje. Stoga činjenica je da je suglasnost Ministarstva poljoprivrede RH dana na elaborat koji je sadržajno različit od elaborata na temelju kojeg je doneseno osporeno prvostupanjsko rješenje. Naime, suglasnost Ministarstva poljoprivrede RH od 25. studenog 2021., izričito navedi da se suglasnost daje na geodetski elaborat broj 04/19 iz ožujka 2021. godine (izrađen od ovlaštenog inženjera CS), a tužitelj sam ističe kako elaborat koji je predmet osporenog rješenja nosi datum siječanj/2022 i time priznaje kako ipak postoji razlika između elaborata na koji je dana suglasnost i elaborata koji je predan na katastar. Ukoliko je na geodetskom elaboratu samo promijenjen datum pa tako više ne stoji ožujak/2021 već siječanj /2022, predmetna suglasnost Ministarstva poljoprivrede RH se ne bi mogla odnositi na taj elaborat. Pogrešno tužitelj ističe da je ovdje poništeno prvostupanjsko rješenje od 8. kolovoza 2022., na zakonu utemeljeno jer je doneseno na temelju suglasnosti Republike Hrvatske i zainteresirane osobe pod 1. Upravo suprotno tužiteljevim navodima prvostupanjsko rješenje nije utemeljeno na zakonu jer je doneseno bez suglasnosti Republike Hrvatske i zainteresirane osobe pod 1. jer suglasnost u prvostupanjskom postupku nije dana na elaborat koji je predmet osporenog rješenja. Tužitelj se neosnovano i pogrešno poziva na članak 83. stavak 3. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj: 59/18.), obzirom da je Zakonom o šumama određeno da je nužna suglasnost Ministarstva poljoprivrede na prijedlog parcelacijskog elaborata kada se radi o šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. Osim toga, radi se o nekretnini koja je u suvlasništvu Republike Hrvatske pa je zakonski uvjet suglasnost Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva poljoprivrede RH. Predlaže odbiti žalbu.

5. Tužitelj je dostavio ovom Sudu 20. studenoga 2024., podnesak kojim je u ovoj upravnoj stvari kao punomoćnika imenovao odvjetnika Hrvoja Alajbega iz Splita za zastupanje uz prilog punomoći.

6. Žalba nije osnovana.

7. Ispitujući osporenu presudu prvostupanjskog upravnog suda u granicama razloga iznesenih u žalbi u smislu odredbe članka 73. stavak 1. Zakon o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS) ovaj Sud nalazi da osporenom presudom uz obrazloženje kakvo je njome dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

8. To stoga što je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja osporene presude proveden u skladu s odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela nakon čega je osnovano zaključio i potvrdio zaključak upravnih tijela da je prvostupanjsko upravno rješenje kojim su po zahtjevu tužitelja u katastarskom operatu Općine Donji Dolac izmijenjeni podaci za nekretninu kč. [katastarska čestica] izdano na temelju geodetskog elaborata koji nema potrebnu suglasnost u smislu odredbe članka 72. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj: 112/18. i 39/22.) Navedenom odredbom Zakona propisano je da zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina može podnijeti vlasnik ili ovlaštenik odnosno pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes (stavak 1.), a dokazom pravnog interesa smatra se, između ostalog, pisana suglasnost vlasnika zemljišta (stavak 3.). Dodatno je odredbom članka 54. stavak 2. Zakona o šumama ("Narodne novine", broj: 68/18., 115/18., 98/19., 32/20., 145/20., 101/23., 145/23.) propisano da u postupcima provođenja promjena u katastru zemljišta, kada se radi o šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, Ministarstvo na temelju mišljenja javnog šumoposjednika daje suglasnost na geodetske elaborate, osim u slučajevima ako se parcelacija provodi po propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje.

9. Nadalje, iz spisa predmeta neprijeporno proizlazi da je ovdje osporeno rješenje prvostupanjskog upravnog tijela od 8. kolovoza 2022. godine doneseno po zahtjevu tužitelja te je odobrena promjena podataka prema geodetskom elaboratu od 29. siječnja 2022. godine, radi diobe kč. [katastarska čestica] i formiranja novih katastarskih čestica oznake kč. [katastarska čestica] i evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih i već evidentiranih čestica. Neprijepornim proizlazi da su na predmetnoj nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] kao jedan od suvlasnika, uz tužitelja upisana i Republika Hrvatska (uz gospodarenje Hrvatskih šuma) te da se Republika Hrvatska – Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske usprotivilo navedenoj provedbi obzirom da navedeno Ministarstvo u ime Republike Hrvatske nije dalo suglasnost na drugi geodetski elaborat iz 2022. godine koji se razlikuje od geodetskog elaborata iz 2021. godine na koji je Republika Hrvatska dala suglasnost, pri čemu se ističe da je Ministarstvo poljoprivrede pregledom prvostupanjskog rješenja utvrdilo da se koordinate lomnih točaka ne podudaraju sa stanjem na koje je ranije izdana suglasnost ovog Ministarstva (elaborat iz 2021. godine). Navedeno je isticao i žalitelj Hrvatske šume d.o.o. tvrdeći da geodetski elaborat za koji je izdana suglasnost (br. 04/19 od 11. siječnja 2019. godine) i na koji je izdana suglasnost te elaborata na temelju kojeg je doneseno prvostupanjsko rješenje od 8. kolovoza 2022. godine nisu identični, te da na isti elaborat nije dana suglasnost.

10. Dakle, žalitelji su utvrdili da je suglasnost Ministarstva poljoprivrede RH dana na elaborat koji je sadržajno različit od elaborata na kojemu je doneseno prvostupanjsko rješenje i koji nosi datum siječanj/2022. godine, dok je suglasnost Ministarstva poljoprivrede (od 25. studenog 2021. godine) data izričito na geodetski elaborat broj: 04/19 iz ožujka 2021. godine. Iz navedenog razloga se zainteresirane osobe pod 1. i 2. te 3. protive provedbi navedenog geodetskog elaborata koji ne sadrži potrebnu suglasnost vlasnika ovdje između ostalog Republike Hrvatske u smislu članka 72. Zakona.

11. Imajući u vidu sve naprijed navedeno i od strane prvostupanjskog upravnog suda i upravnih tijela utvrđeno, ovaj Sud ocjenjuje da je tuženik pravilno ovdje osporenim rješenjem od 30. studenog 2022. godine poništio naprijed navedeno rješenje prvostupanjskog tijela od 8. kolovoza 2022. godine, a tuženik pravilno potvrdio zakonitim rješenje tuženika uz obrazloženje kakvo je dano citiranom presudom. Naime, i ovaj Sud utvrđuje da provedena promjena geodetskog elaborata u katastarskom operatu na način kako je to učinjeno rješenjem prvostupanjskog tijela nije u skladu sa citiranim odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Zakona o šumama a isto tako niti u skladu s mjerodavnim odredbama Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj: 59/18.).

12. Prigovore koje tužitelj iznosi u žalbi, koji su uglavnom istovjetni prigovorima koje je iznosio i u upravnom postupku odnosno tužbi i tijekom prvostupanjskog upravnog spora, nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari. Nadalje , glede predlaganja dokaza od strane tužitelja (saslušanje geodeta) ne bi dovelo do drugačijeg rješenja ove upravne stvari. Osim toga, napominje se tužitelju i skreće se pozornost na odredbu članka 33. stavak 3. ZUS-a prema kojem stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima. Pritom ovaj Sud nalazi neosnovanim prigovore tužitelja da sama činjenica što elaborat koji je predmet provedbe nosi novi datum – siječanj 2022. godine, sama po sebi ne znači da se radi o sadržajno drugačijem elaboratu jer da je izmijenjena samo naslovna strana elaborata obzirom da tužitelj za navedeno nije dao prihvatljive razloge. Glede ostalih prigovora koje tužitelj navodi po prvi puta u svojoj žalbi skreće se pozornost na odredbu članka 69. stavak 3.ZUS-a prema kojem se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice. Naime, treba reći i to da je koncesionaru Dalmalit d.o.o., priznato svojstvo stranke kako u upravnom postupku tako i prvostupanjskom upravnom sporu koje pravo istom tužitelj osporava tek u žalbi protiv presude prvostupanjskog suda.

13. Obzirom na sve naprijed navedeno i neprijeporno utvrđeno trebalo je na temelju odredbe članka 74. stavak 1. riješiti kao pod točkom I. izreke kao i odredbe članka 67. stavak 3. ZUS-a, odnosno odbiti žalbu tužitelja u odnosu na presudu i rješenje kojim je pravilno odbijen zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora zainteresiranoj osobi. Nadalje odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom žalbenog dijela upravnog spora u smislu odredbe članka 79. stavak 4. obzirom da tužitelj nije uspio u sporu.

U Zagrebu, 30. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner