REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1

Poslovni broj: Kž-199/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja tog suda Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Marije Garačić- Turković i Ivane Dubravke Kovačević kao članica vijeća, uz sudjelovanje Jelene Busija kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene NLŠ, zbog kaznenog djela iz članka 149. stavka 1. Kaznenog zakona – („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi privatne tužiteljice SLŠ, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj K-430/2024-16 od 24. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba privatne tužiteljice NLŠ kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, na temelju članka 93. stavka 1. u vezi članka 63. stavka 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24: dalje: ZKP/08) odbijen je prijedlog za povrat u prijašnje stanje privatne tužiteljice SLŠ od 18. veljače 2025., kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja pravodobno je žalbu podnijela privatna tužiteljica SLŠ po opunomoćenici Nataši Vujčić, odvjetnici iz Zagreba zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede Kaznenog zakona i „netočno“ i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja kao i zbog pogrešne upute o pravnom lijeku te predlaže da Županijski sud u Varaždinu usvoji ovu žalbu, ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovni postupak drugom raspravnom sucu.

3. Žalba privatne tužiteljice nije osnovana.

4. Nasuprot tvrdnjama žalitelja, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i valjano zaključio kako nisu ispunjeni zakonski uvjeti na temelju kojih bi se privatnoj tužiteljici dopustio povrat u prijašnje stanje.

5. U žalbi navodi kako je privatna tužiteljica je podneskom od 17. veljače 2025. obavijestila sud da neće pristupiti raspravi zbog potrebe njege roditelja s kojima je morala biti i zbog odsustva brata kojeg je opunomoćila za raspravu dana 18. veljače 2025. jer je pravno neuka osoba te nije bila u mogućnosti i nije u mogućnosti zastupati se pred sudom. Opunomoćenica privatne tužiteljice podneskom od 29. veljače 2025. predložila je odgodu rasprave jer je zaprimila poziv za raspravu u kaznenom predmetu Županijskog suda u Zagrebu u kojem je obrana obvezna i uz prijedlog za odgodu priložila je i poziv za raspravu u kaznenom predmetu na Županijskom sudu Zagrebu. Sud je odlučio da rasprava u ovom predmetu neće biti odgođena jer da je opunomoćenica privatne tužiteljice poziv za raspravu zaprimila 21. siječnja 2025. dok je druga rasprava na Županijskom sudu u Zagrebu na koju je ista trebala pristupiti istog dana u 9,30 sati zakazana 23. siječnja 2025. Opunomoćenica privatne tužiteljice je pokušala naći zamjenu no zbog unaprijed dogovorenih obveza odvjetnika nije uspjela, ali privatna tužiteljica je angažirala navedenu odvjetnicu za zastupanje i ne želi nikog drugog, navedeno je njezino pravo na odabir opunomoćenika u osobi odvjetnika. Dana 13. veljače 2025. brat privatne tužiteljice dostavio je putem sustava e-komunikacije podnesak u prilogu skeniranu punomoć kojom privatna tužiteljica opunomoćuje brata za zastupanje u predmetnom postupku, dok je originalnu punomoć dostavio sudu podneskom od 14. veljače 2025. Privatna tužiteljica je stava da je u periodu od 13.0 veljače 2025. do 18. veljače 2025. sud mogao putem sustava e-komunikacije bratu privatne tužiteljice dostaviti rješenje da se istom uskraćuje pravo na zastupanje privatne tužiteljice, već je isto učinjeno na raspravi, slijedom čega smatra kako je takvim postupanjem povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka 29 stavka 1. Ustava RH i članka 6. stavka 1. EKLJP, tim više jer su se privatna tužiteljica i opunomoćenica pismeno ispričale o nemogućnosti pristupana raspravu uz dostavu popratne dokumentacije.

5.1. Bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 žaliteljica vidi u tome što o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima pobijanog rješenja o sadržaju isprava i danih iskaza u postupku i samih isprava u spisu. Ovo stoga što se u pobijanom rješenju pod 3.1. navodi:“ Brat privatne tužiteljice NL na ročištu je naveo kako privatna tužiteljica nije pristupila jer skrbi za bolesne roditelje o čemu je u spis dostavljena medicinska dokumentacija 13. veljače 2025.“ Privatna tužiteljica je svoj izostanak ispričala podneskom koji je brat privatne tužiteljice dostavio sudu dana 17. veljače 2025. u 12:24 putem sustava e-komunikacije s medicinskom dokumentacijom, a ne kako sud navodi na raspravi. Nadalje, 13. veljače 2025. privatna tužiteljica je po svom putem sustav e-komunikacije dostavila punomoć za zastupanje, a ne medicinsku dokumentaciju. Također, žaliteljica ističe kako privatna tužiteljica ima prebivalište udaljeno više od 25 km, a nalazi se u mjestu [adresa], te je ista sud obavijestila o svojoj spriječenosti i priložila dokaze to se rasprava mogla održati i u njenoj odsutnosti temeljem članka 534. ZKP/08.

5.2. Sud je u pobijanom rješenju pogrešno utvrdio činjenično stanje navodeći da je namjera privatne tužiteljice bila očito odugovlačiti ionako već tzv. ''stari spis, te da je naredbom suca ovlaštenog za obavljanje poslova sudske uprave broj Su-479/24 od 3. siječnja 2025. određeno ažurno postupanje i prioritetno rješavanje s uputom da se rasprave zakazuju u najkraćim mogućim razmacima te da se ažurnije postupa u predmetima u kojima prijeti nastup zastare kao i da se stranke onemoguće u namjeri odugovlačenja postupaka. U ovom kaznenom predmetu zastara nastupa 11.siječnja 2027. dakle za nepune dvije godine. Privatna tužiteljica ističe od kad je podnijela privatnu tužbu 25. veljače 2019., tijekom čitavog postupka u kojem su donesene tri ukidne županijskog suda nikad nije predložila odgodu rasprave, dakle suprotno stajalištu suda privatna tužiteljica svojim postupanjem ne odugovlači ovaj postupak.

5.3. Žaliteljica nastavno navodi kako je u istom predmetu već je po žalbi rješavao Županijski sud u Varaždinu koji je rješenjem broj: Kž-563/2023 Županijskog suda u Varaždinu od 15.05.2024. ukinuo prvostupanjsku odluku u ovom predmetu. S obzirom da je u ovom predmetu povodom žalbe ukinuta ranija odluka, to se predmet u slučaju ponovne žalbe dodjeljuje u rad istom županijskom sudu sukladno iznimci iz čl. 5. st. 2. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne Novine" broj 67/18. i 21/22.) te i iznimci iz odredbe članka 53. točke 3. Pravilnika o radu u sustavu e-Spisa ("Narodne Novine" broj 35/15., 123/15., 45/16., 29/17., 112/17., 119/18., 39/20., 138/20. i 23/22.). Sukladno navedenom o žalbi privatne tužiteljice protiv pobijanog rješenja prvostupanjskog suda , nadležan je odlučiti isti županijski sud, a to je Županijski sud u Varaždinu, dok povredu kaznenog zakona ne konkretizira.

6. Navedenim razlozima pravilnost pobijanog rješenja suda prvog stupnja nije dovedena u pitanje. Naime, opravdani razlog propuštanja roka je razlog koji je nastao bez žaliteljeve krivnje i nije se mogao izbjeći i pokraj poduzete posebne pažnje, te se opravdanost takvog razloga potkrepljuje dokazima koji potvrđuju ili čine vjerojatnim njihovo postojanje, a što je i prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda izostalo.

7. Nije u pravu privatna tužiteljica kada ističe povredu kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 navodeći da razlozi za odbijanje prijedloga za povrat u prijašnje stanje nisu činjenično i pravno utemeljeni, kao i da je počinjena povreda iz članka 468. stavak 1. točka 12. ZKP/08 jer je sud bratu privatne tužiteljice mogao putem e komunikacije dostaviti rješenje da mu se uskraćuje pravo na zastupanje privatne tužiteljice, no to je učinjeno na raspravi. Naime, kako privatna tužiteljica u bitnome istaknute povrede obrazlaže pogrešno utvrđenim činjeničnim stanjem smatrajući da su sve navedene okolnosti čine opravdan razlog zbog kojeg privatna tužiteljica nije mogla doći na raspravu treba naglasiti slijedeće.

8. Postupak u gore navedenom predmetu vodi se protiv okrivljene ULŠ povodom privatne tužbe podnesene 25. veljače 2019. Nadalje, u tom istom predmetu je u sada drugom, ponovljenom postupku određeno ročište radi prethodnog razjašnjenja stvari 18. veljače 2025. opunomoćenica privatne tužiteljice podneskom od 29. veljače 2025. predložila je odgodu rasprave jer je zaprimila poziv za raspravu u kaznenom predmetu Županijskog suda u Zagrebu u kojem je obrana obvezna . Prvostupanjski sud je 3. veljače 2025. pisanom putem obavijestio opunomoćenicu privatne tužiteljice kako ročište neće biti odgođeno jer da je punomoćnica privatne tužiteljice poziv za raspravu zaprimila 21. siječnja 2025. dok je druga rasprava na Županijskom sudu u Zagrebu na koju je ista trebala pristupiti istog dana u 9,30 sati zakazana 23. siječnja 2025. 13. veljače 2025. je u svojstvu javnosti NL (brat privatne tužiteljice) podneskom obavijestio sud kako je privatna tužiteljica zbog nemogućnosti pristupa njene opunomoćenice na raspravu, opunomoćila njega da je zastupa u ovom predmetu, te je u prilogu dostavio i punomoć za zastupanje. Nastavno na ovo, NL je 17. veljače 2025. sudu dostavio podnesak u kojem navodi kako će zbog potrebe da on prisustvuje na sudu kao opunomoćenik privatne tužiteljice, privatna tužiteljica morati voditi brigu o njihovim roditeljima zbog čega neće moći pristupiti raspravi te u prilogu dostavlja medicinsku dokumentaciju o zdravstvenom stanju roditelja. Kako na zakazano ročište radi prethodnog razjašnjenja stvari 18. veljače 2025. nisu pristupili ni privatna tužiteljica niti opunomoćenica i nisu valjanim razlogom opravdali svoj nedolazak, dok je sud uskratio pravo na zastupanje privatne tužiteljice SLŠ SL, prvostupanjski sud je donio rješenje o obustavi postupka.

9. U odnosu na valjanost razloga kojima su opravdali svoj nedolazak ističe se kako je opunomoćenica privatne tužiteljice bila pravodobno obaviještena i to pisanim podneskom kako ročište neće biti odgođeno pa je imala vremena osigurati zamjenu . Dakle, opunomoćenica privatne tužiteljice je bila pravodobno obaviještena da će se ročište održati, time da sud neće voditi računa o organizaciji rada odvjetničke pisarnice, već je o tome bila dužna voditi računa opunomoćenica privatne tužiteljice.

10. Iz spisa predmeta je utvrđeno kako privatna tužiteljica nikada nije opravdala svoj izostanak s predmetnog ročišta, već je to učinio njen brat NL koji u ime privatne tužiteljice ne može poduzimati pravne radnje u postupku, dok u spisu ne postoji podnesak potpisan po privatnoj tužiteljici kojim one ispričava nedolazak na ročište. Činjenica da je prvostupanjski sud uskratio pravo na zastupanje NL ni na koji način nije povezana sa utvrđivanjem jesu li ili nisu opravdani razlozi zbog kojih privatna tužiteljica nije mogla doći na raspravu.

11. U odnosu na samu privatnu tužiteljicu, ona nije imala opravdani razlog zbog kojeg nije mogla pristupiti ročištu, jer je jednako tako brigu o roditeljima mogao preuzeti njen brat NL. Po mišljenju ovog drugostupanjskog suda, nije bilo nikakvog valjanog razloga zbog kojeg privatna tužiteljica nije pristupila na ročište. Pri tome treba naglasiti da odluku o tome je li netko postupanje ili događaj predstavlja opravdani razlog za propuštanje pristupa na raspravu, sud treba cijeniti prema svim okolnostima slučaja, upravo kao što je to ispravno razmotrio i sud prvog stupnja u pobijanom rješenju zaključujući ispravno, uzimajući u obzir sve okolnosti, da izostanak sa navedenog ročišta kako privatne tužiteljice tako i njene opunomoćenice, bez obzira na dostavljeni pisani podnesak i imajući na umu odredbu članka 400. ZKP/08 na koju se poziva žalitelj - čine neopravdanim razlogom.

12. Slijedom navedenog, promašen je prigovor žaliteljice da je počinjena povreda iz članka 468. stavak 1. točka 12. ZKP/08 jer je sud bratu privatne tužiteljice mogao putem e komunikacije dostaviti rješenje da mu se uskraćuje pravo na zastupanje privatne tužiteljice, no to je učinjeno na raspravi. Ovo stoga što brat privatne tužiteljice nije stranka u postupku slijedom čega sud nema ovlaštenje a nit obvezu ga na bilo koji način obavještavati o stanju predmeta pa je potpuno promašeno pozivanje žaliteljice na odredbe koje su neprimjenjive u konkretnom slučaju.

13. U odnosu na istaknutu bitnu povredu kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 točno je žaliteljica primijetila kako je u pobijanom rješenju pogrešno navedeno da je brat privatne tužiteljice na ročištu ispričao njen nedolazak zbog skrbi o roditeljima o čemu je dostavljena medicinska dokumentacija 13. veljače 2025., međutim, da bi se radilo o navedenoj povredi mora se raditi o odlučnoj činjenici dok se u konkretnom slučaju na radi o odlučnoj činjenici time da je i ispriku nedolaska privatne tužiteljice podnijela neovlaštena osoba.

14. Navedeni žalbeni navod o povredi članka 534. ZKP/08 bi se mogao odnositi na žalbu protiv rješenja o obustavi postupka, no kako se ovdje ne radi o žabi na to rješenje, taj žalbeni navod privatne tužiteljice je promašen.

15. U odnosu na prigovor žaliteljice zbog pogrešne upute o pravnom lijeku pobijanog rješenja, žaliteljicu se upućuje na članak 53. točka 2. (u dopuni žalbe pogrešno stoji navedeno 53. točka 3.) Pravilnika o radu u sustavu e-Spisa ("Narodne Novine" broj 35/15., 123/15., 45/16., 29/17., 112/17., 119/18., 39/20., 138/20. i 23/22.) koji se odnosi samo na prvostupanjsku presudu, ne i na rješenje, kako je ova žalba izjavljena protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za povrat u prijašnje stanje to je prigovor žaliteljice neosnovan.

16. Slijedom izloženog, a budući da ispitivanjem pobijanog rješenja u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08. nije utvrđeno da bi bile počinjene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Velika Gorica, 26. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Gordana Paljevec