Poslovni broj: Usž-3646/2025-5

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Vlaha Bassegli Gozze i Ane Berlengi Fellner, članova vijeća te više sudske savjetnice – specijalistice, Ivane Mamić Vuković, kao zapisničarke, u upravnom sporu I tužiteljice EGČ iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] i II tužitelja EG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje tužitelje zastupa opunomoćenica Mihaela Radulović, odvjetnica u Opatiji, M. Tita 87, protiv tuženika Državne geodetske uprave u Zagrebu, Gruška 20, OIB 84891127540, radi obnove postupka katastarske izmjere, odlučujući o žalbi tužitelja, izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I- 576/2024-9, od 12. lipnja 2025. na sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-576/2024-9, od 12. lipnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova ovog žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Republike Hrvatske, Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/23-07/354, URBROJ: 541- 11/3-24-2, od 11. ožujka 2024. Istom odlukom odbijen je prijedlog tužitelja za naknadom troškova tog dijela upravnog spora.

1.1. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja, izjavljena protiv rješenja Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I-932-01/23-07/1, URBROJ: 541-19/3-23-3, od 7. travnja 2023. (u daljnjem tekst Prvostupanjsko rješenje), a kojim rješenjem je odbačen prijedlog tužitelja za obnovu postupka katastarske izmjere , vezano uz katastarske čestice broj [katastarska čestica], sve katastarska općina [katastarska općina], uz obrazloženje kako ne postoje zakonske pretpostavke pokretanja postupka .

2. Tužitelji u svojoj žalbi pobijaju navedenu presudu iz svih zakonom propisanih razloga ističući kako načelo zakonitosti propisuje da se svi postupci pa tako i postupci uređenja zemljišnoknjižnih čestica, moraju provesti temeljem zakona, a koji traži da se strankama omogući izjašnjavanje o svim relevantnim činjenicama. Propuštajući ovaj standard tužitelji ukazuju kako je tuženik posljedično povrijedio i načelo utvrđenja materijalne istine, kao i načelo učinkovitosti i ekonomičnosti. Kronološki prikazujući slijed postupka koji je prethodio osporenom rješenju, tužitelji ukazuju kako je za katastarsku općinu [katastarska općina] proveden postupak nove katastarske izmjere i obnove zemljišne knjige te su tijekom postupka izlaganja na javni uvid izložene novoformirane katastarske čestice broj [katastarska čestica], a koja odgovora dijelu ranije katastarske čestice broj [katastarska čestica]; broj [katastarska čestica], a koja odgovora dijelu ranije katastarske čestice broj [katastarska čestica]; [katastarska čestica], a koja odgovora dijelu ranije katastarske čestice broj [katastarska čestica], dijelu ranije [katastarska čestica] i dijelu ranije [katastarska čestica]; i broj [katastarska čestica], a koja odgovora dijelu ranije katastarske čestice broj [katastarska čestica], sve katastarska općina [katastarska općina]. Ukazuju kako su iste formirane na način da je prvostupanjsko tijelo prihvatilo uvjerenje Grada Opatije, KLASA: 363-01/15-01/68, URBROJ: 2156/01- 06/01-15-2, od 1. travnja 2015., prema kojem dijelovi predmetnih nekretnina predstavljaju nerazvrstanu cestu, slijedom koje okolnosti su navedene nekretnine oblikovane bez navedenih dijelova nerazvrstane ceste. Vezano uz takvo određenje ukazuju kako su vodili više upravnih sporova, a koji su rezultirali utvrđenjima kako grafički dijelovi predmetnog uvjerenja ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Smatraju kako je pogrešan stav prvostupanjskog upravnog suda kako se radi o postupanju u kojem se ne odlučuje pojedinačnim aktom te da sam postupak nije pokrenut na zahtjev stranke niti je tužitelj na njega pristao. Pozivajući se na članak 19. Ustava Republike Hrvatske tužitelji smatraju da im je radnjama tuženika i suda onemogućen učinkovit pravni lijek, kao i da su im povrijeđena vlasnička prava, a sve uslijed strogo arbitrarnog tumačenja odredbi Zakona o općem upravnom postupku. Predlaže da Sud odbije žalbu i naloži tuženiku da mu naknadi troškove žalbenog postupka.

3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Uvodno Sud ukazuje kako je člankom 126. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. - u daljnjem tekstu: ZUS), propisano da protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog: bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava, dok je člankom 134. stavkom 1. ZUS-a propisano da Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi.

6. Cijeneći citirana procesna zakonska određenja Sud nalazi kako se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj člankom 126. stavkom 1. ZUS-a, iz razloga na koje se tužitelji pozivaju u svojoj žalbi. To stoga jer je, prema podacima spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora te je osnovano ocijenio zakonitim rješenje tuženika.

7. Naime, i po ocjeni ovog Suda, osnovano je prvostupanjski upravni sud utvrdio da je rješenje tuženika doneseno pravilnom primjenom i tumačenjem članka 123. stavka 1. točke 1. i stavka 2. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21. – u daljnjem tekstu: Zakon).

8. Člankom 123. stavkom 1. točkom 1. Zakona propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci: ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku.

8.1. Člankom 123. stavkom 2. točkom 3. Zakona određeno je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja: ako se rješenje temelji na prethodnom pitanju, a nadležni sud ili javnopravno tijelo o tom je pitanju kasnije odlučilo u bitnim točkama drukčije.

9. Spisu tuženika prileži Prijedlog tužitelja od 17. siječnja 2023., a kojim prijedlogom traže da se, temeljem naprijed citiranih odredbi Zakona, dopusti obnova postupka izrade nove katastarske izmjere i obnove zemljišne knjige, da se u tom smislu ukinu sve dotada provedene radnje te da se predlagatelji pozovu na katastarsko izlaganje podataka za nekretnine označene kao katastarske čestice broj [katastarska čestica], sve katastarska općina [katastarska općina].

10. Sukladno ovako postavljenom zahtjevu doneseno je Prvostupanjsko rješenje, uz obrazloženje kako je državna izmjera poseban zakonom uređen postupak u okviru kojeg se ne donose pojedinačna upravna rješenja kojima bi se odlučivalo o nekom pravu, obvezi ili pravnom interesu pojedinca, iz kojeg razloga takav postupak nije moguće obnoviti. U skladu s tim zaključkom i temeljem članka 41. stavka 2. Zakona , prijedlog tužitelja je odbačen. Ovakav stav potvrđen je odlukom tuženika i prvostupanjskog upravnog suda.

11. Sukladno izloženom ovaj Sud nalazi kako se ovaj spor formira oko utvrđenja da li postoji mogućnost obnove postupka katastarske izmjere.

12. U odgovoru na postavljeno pitanje Sud polazi od logičke postavke da se temeljem naprijed citiranih zakonskih određenja može obnoviti isključivo postupak koji je upravni, jer neka druga postupanja i ne mogu biti u dosegu citiranih odredbi. Slijedom navedenog potrebno je odgovoriti na pitanje je li postupak izrade nove katastarske izmjere i obnove zemljišne knjige upravni postupak.

13. Člankom 3. stavkom 1. Zakona propisano je da se ovaj Zakon primjenjuje u postupanju u svim upravnim stvarima. Samo se pojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom urediti drukčije, ako je to nužno za postupanje u pojedinim upravnim područjima te ako to nije protivno temeljnim odredbama i svrsi ovoga Zakona.

13.1. Članak 2. stavak 1. Zakona određeno je da se upravnom stvari smatra svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka (u daljnjem tekstu: stranke) neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje.

14. Sukladno naprijed citiranim propisima ovaj sud zauzima stav da je upravna stvar svaka ona stvar u kojoj javnopravna tijela, dakle sva tijela koja imaju javnopravne ovlasti, odlučuju u nekom postupku ili postupanju, o pravima i obvezama fizičkih ili pravnih osoba, primjenjujući pri tome propise javnog prava, a koje propise je u svrhu uređenja nekog javnog interesa ustanovila država, lokalna i područna (regionalna) samouprava, pravne osobe s javnim ovlastima pa i pravne osobe koje obavljaju javnu službu.

15. Imajući navedeni stav na umu Sud nalazi kako je u konkretnom predmetu i temeljem činjenica izvršenih izmjerama na terenu, utvrđene granice svih nekretnina u nekoj katastarskoj jedinici, a koje nekretnine se označavaju dodijeljenim im brojevima. Stoga se ovakvim postupanjem ne odlučuje autoritativnom odlukom o pravima i obvezama fizičkih ili pravnih osoba, već se izrađuje stručna podloga, sa ciljem preglednog uređenja nekretnina na nekom području.

16. Budući da sukladno stavu ovog suda opisano postupanje nije upravna stvar to ista ne ulazi u doseg Zakona, iz kojeg razloga ona tim zakonom ne može ni biti obnovljena. Na ovom mjestu Sud napominje i ukoliko se nekom pojedinačnom odlukom javnopravnog tijela i temeljem provedene izmjere, strankama ograniče prava – stvarne materijalne naravi, takva izmjera moći će biti razmatrana u okviru tog upravnog postupka, odnosno upravnog spora. Takav stav već je zauzet u praksi ovog suda, primjerice u odluci broj Usž-1151/2020.

17. Konačno, a s obzirom da je tužbeni zahtjev pravilno odbijen, to su osnovano tužitelji odbijeni i sa zahtjevom za naknadu troškova predmetnog upravnog spora, jer, sukladno članku 147. stavku 1. ZUS-a, stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora. Iz istih razloga, jer tužitelji nisu uspjeli u žalbenom dijelu ovog upravnog spora, valjalo je odbiti i njihov zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe.

18. Trebalo je stoga, temeljem članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 26. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Mirjana Čačić