Poslovni broj: Usž-3205/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Vlaha Bassegli Gozze, članova vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ĐO iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Stefan Segnan, odvjetnik u Rijeci, Korzo 22, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, radi prigovora u postupku potvrde geodetskog elaborata, odlučujući o žalbi tužitelja protiv točke II. i III. izreke presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l- 1923/2023 od 9. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje se točka II. i III. izreke presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-1923/2023 od 9. svibnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog dijela upravnog spora.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke poništeno je rješenje tuženika, KLASA: UP/II-932-07/23-07/533, URBROJ: 541-11/1-23-2 od 2. kolovoza 2023. i rješenje Grada Rijeke, Gradonačelnika, KLASA: UP/I-340-03/22-01/445, URBROJ: 2170-1-02-20-22-2 od 30. prosinca 2022., točkom II. odbačen je prigovor tužitelja izjavljen Gradu Rijeci, Gradonačelniku od 14. prosinca 2022., dok je točkom III. izreke tužitelj odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova upravnog spora.

2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog upravnog rješenja od 30. prosinca 2022. kojim je odbijen prigovor tužitelja izjavljen 14. prosinca 2022. radi postupanja Grada Rijeke u postupku pokrenutom pred nadležnim katastarskim uredom radi evidentiranja izvedenog stanja nerazvrstane ceste, pokrenutog javnim pozivom od 8. siječnja 2016.

3. Tužitelj pravodobno izjavljenom žalbom osporava točku II. i III. izreke presude upravnog suda zbog svih zakonom propisanih žalbenih razloga. U bitnom smatra da je pogrešna ocjena prvostupanjskog suda da se u konkretnom slučaju ne radi o postupanju iz područja upravnog prava o kojem se ne donosi rješenje u smislu odredbe članka 156. Zakona o općem upravnom postupku. Naime, ističe da iz odredbi Pravilnika o izlaganju na javni uvid podataka utvrđenih katastarskom izmjerom i katastarskim klasiranjem zemljišta („Narodne novine“, broj: 41/78, dalje: Pravilnik/78) proizlazi da postupak evidentiranja nerazvrstanih cesta potpada pod područje upravnog prava u kojem se ne donosi rješenje. Nadalje, obrazlaže da protivno odredbama Pravilnika/78, Grad Rijeka nije u javnom pozivu naveo uputu o pravu na podnošenje prigovora niti je poštivao propise o rokovima objave budući da je period uvida određen pet dana nakon objave poziva. Upućuje na odredbu članka 46. Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta („Narodne novine“ broj: 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16). Obrazlaže da je kao suvlasnik katastarske čestice koja je obuhvaćena u postupku evidentiranja nerazvrstane ceste, iako se u naravi radi o dvorištu- građevinski izgrađenom zemljištu stambene namjene na terenu označenim trajnom oznakom sa željeznim stupićima kao međom, podnio prigovor kod izlaganja na javni uvid podataka katastarske izmjere, nakon čega je izvođač radova pozvan zaključkom od 11. srpnja 2017. na ispravak elaborata sukladno navodima iz tog prigovora. U nastavku navodi da je dana 8. rujna 2017. zaprimio ispravljen geodetski elaborat sukladno navodima prigovora, no da je na potvrđivanje nadležnom katastarskom uredu predan raniji neispravljen elaborat, a radi čega je nadležno tijelo rješenjem odbilo potvrditi takav elaborat. Međutim, ističe da je dana 29. svibnja 2020. potvrđen novi geodetski elaborat istovjetnog sadržaja kao elaborat čija izmjena je bila naložena zaključkom od 11. srpnja 2017. i čije potvrđivanje je u konačnici bilo odbijeno. Osim toga, navodi da Grad Rijeka za novi elaborat koristi isti javni poziv kao za odbijeni raniji elaborat te navodi da nije bilo nikakvih prigovora unatoč postojanju tužiteljevog prigovora radi kojeg je i odbijeno potvrđivanje ranijeg elaborata, a da predstavnik Grada Rijeke potpisuje izvješće o izrađenom novom elaboratu u kojem stoji da nitko nije izvršio uvid niti izjavio prigovor, a što smatra da nije točno s obzirom na sve ranije navedeno. Zaključuje da takvo postupanje ide na njegovu štetu budući da je njegov raniji prigovor zanemaren, odnosno niti je o njemu odlučeno niti je evidentirano njegovo postojanje u novom postupku. Takvim postupanjem, smatra da mu je onemogućena bilo kakva pravna zaštita jer niti je doneseno rješenje o odbijanju njegovog prigovora protiv kojeg bi mogao izjaviti pravni lijek, dok je u izvješću geodetskog elaborata stanje prikazano kao da njegov prigovor niti nije postojao, iako mu je potvrđivanjem takvog elaborata okrnjeno, odnosno oduzeto vlasništvo. Takvo postupanje Grada Rijeke smatra nezakonitim i kao takvo obuhvaćeno odredbom članka 156. Zakona o općem upravnom postupku, naročito u situaciji kad sam zakon ne predviđa mogućnost podnošenja pravnog lijeka na samu potvrdu elaborata. Ističe da je svoja prava pokušao zaštititi i u zemljišnoknjižnom postupku, no sud se u tom postupku ograničio samo na ispitivanje formalnih pretpostavki za upis u zemljišne knjige. Smatra da je uspio u prvostupanjskom upravnom sporu budući da je sud, iako je odbacio njegov prigovor koji sada osporava podnesenom žalbom, usvojio njegov tužbeni zahtjev jer je poništio osporena upravna rješenja kao nezakonita. Upućuje na načelo uspjeha u sporu kao temeljno načelo priznanja prava na naknadu troškova spora. Prigovara da mu je prvostupanjski sud odbijanjem njegovog zahtjeva za naknadu troška povrijedio pravo na pravično suđenje kao i pravo na pristup sudu. Zaključuje da mu je u predmetnom postupku povrijeđeno ustavno pravo vlasništva. Predlaže usvojiti žalbu i poništiti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i sam riješiti upravnu stvar, podredno vratiti na ponovno suđenje uz naknadu troškova upravnog spora sukladno troškovniku, uvećano za trošak sastava žalbe te zakonskih zateznih kamata.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u osporenom dijelu u granicama žalbenih razloga sukladno odredbi članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjska presuda u osporenom dijelu pravilna i zakonita kako u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja tako i u pogledu primjene materijalnog prava, te ne nalazi povredu pravila upravnog spora.

7. Osporenom točkom II. izreke prvostupanjske presude odbačen je prigovor tužitelja izjavljen Gradu Rijeci od 14. prosinca 2022. uz obrazloženje da se radnje koje poduzima jedinica lokalne samouprave radi evidentiranja nerazvrstane ceste u katastru i zemljišnim knjigama ne mogu smatrati postupanjem iz područja upravnog prava o kojem se ne donosi rješenje u smislu odredbe članka 156. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP ). To stoga jer je riječ o radnjama koje lokalna samouprava poduzima kao stranka u upravnom katastarskom postupku i zemljišnoknjižnom postupku i koji postupci će biti dovršeni donošenjem rješenja protiv kojeg druge stranke imaju pravo podnošenja pravnih lijekova prema pravilima upravnog, odnosno zemljišnoknjižnog prava.

8. S navedenim pravnim stajalištem prvostupanjskog suda suglasan je i ovaj Sud.

9. Odredbom članka 156. ZUP-a propisano je da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.

10. U konkretnom slučaju nije sporno da je tužitelj dana 14. prosinca 2022. podnio prigovor temeljem citirane odredbe članka 156. ZUP-a radi postupanja Grada Rijeke u postupku evidentiranja nerazvrstane ceste pri čemu je izrađen i potvrđen geodetski elaborat u svrhu evidentiranja izvedenog stanja nerazvrstane ceste sukladno odredbama članka 131. stavak 3. i 4. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21. i 114/22.).

11. Međutim, zaštita prava temeljem citirane odredbe članka 156. ZUP-a na koju se poziva tužitelj u konkretnom slučaju, primjenjuje se u situacijama kada stranci na raspolaganju ne stoji niti jedno drugo pravno sredstvo za zaštitu njenih prava i pravnih interesa, no u konkretnom se slučaju ne radi o takvoj situaciji. To stoga jer sukladno odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18. i 39/22., dalje: Zakon), ali i ranijeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 16/07., 152/08., 124/10., 56/13. i 121/16.) na čije odredbe upućuje tužitelj svojim navodima, promjene predložene geodetskim elaboratom provode se u katastarskom operatu na temelju pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku u kojem postupku tužitelj ukoliko je nositelj stvarnih prava upisanih u zemljišnoj knjizi i katastru nekretnina na nekoj od čestica obuhvaćenih tom promjenom može pravnim sredstvima štititi svoja prava i pravne interese kao stranka u tom postupku. Dakle, u konkretnom slučaju tužitelj može kroz redovan postupak štititi svoja prava i pravne interese izjavljivanjem pravnih lijekova, a kako je pravilno obrazložio prvostupanjski sud. Stoga nisu osnovani prigovori tužitelja istaknuti u kontekstu uskraćenog prava na zaštitu njegovih prava i pravnih interesa radi nemogućnosti izjavljivanja pravnih lijekova. S tim u vezi, tužitelj prigovor povrede prava vlasništva može isticati u naprijed navedenim redovnim postupcima, dok u konkretnom slučaju navedeni prigovor nije od utjecaja na donošenje drugačije od luke.

12. Osim toga, ovaj Sud ističe da sukladno ustaljenoj praksi ovog Suda izraženoj u nizu odluka (npr. Usž-3178/23, Usž-2467/25 i dr.) geodetski elaborat u smislu odredbe članka 69. stavak 2. Zakona služi kao tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina čiju tehničku ispravnost potvrđuje nadležni ured za katastar svojom potvrdom koja kao takva niti ne predstavlja upravni akt pa je i zbog navedenog razloga prigovor tužitelja izjavljen prvostupanjskom tijelu trebalo odbaciti, a kako je osporenim dijelom prvostupanjske presude i odlučeno.

13. S obzirom na sve navedeno, prigovori kojima tužitelj osporava zakonitost postupanja upravnih tijela u postupku izrade i potvrđivanja geodetskog elaborata, a isticao ih je i ranije tijekom upravnog spora te upravnog postupka nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari.

14. Osporenom točkom III. izreke prvostupanjski je sud pravilno odbio zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora jer i prema ocjeni ovog Suda, tužitelj nije uspio u upravnom sporu u smislu odredbe članka 147. stavak 1. ZUS -a, pri čemu se prvostupanjski sud očitom omaškom pozvao na sadržajno istu odredbu, ali ranije važećeg Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10 ., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.). Drugim riječima, iako je prvostupanjski sud neosporenom točkom I. izreke prvostupanjske presude poništio osporene odluke, sam je riješio stvar osporenim dijelom presude na način da je odbacio prigovor tužitelja izjavljen prvostupanjskom upravnom tijelu, stoga se ne može smatrati da je tužitelj u konkretnom slučaju uspio u postupku pa da mu pripada pravo na naknadu troška upravnog spora.

15. Kako tužitelj nije uspio sa žalbom, to u smislu prethodno navedene zakonske odredbe ZUS-a nije osnovan niti njegov zahtjev za naknadu troškova za sastavljanje žalbe.

16. Imajući u vidu sve navedeno, trebalo je odlučiti temeljem odredbe članka 135. stavak 1. kao u točki I. izreke ove presude, dok se odluka o trošku sadržana u točki II. izreke temelji na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a.

U Zagrebu, 26. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner