REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
Poslovni broj: Usž-3369/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Vlahe Bassegli Gozze, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Jadranski luksuzni hoteli d.d. Dubrovnik, Massarykov put 20, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, radi prigovora u postupku izlaganja na javni uvid katastarskih podataka, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovnog broja: Us I-1348/2024-10 od 22. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 26. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovnog broja: Us I-1348/2024-10 od 22. svibnja 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II-932-04/24-06/26., urbroj: 541-11/5-24-2 od 23. travnja 2024. godine, kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, klasa: UP/I-932- 04/24-03/9, urbroj: 541-30-02/9-24-4 od 28. veljače 2024. godine. Navedenim rješenjem su odbijeni prigovori tužitelja izjavljeni na izložene podatke za kč. br. [katastarska čestica], nove katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina]. Pod točkom II. izreke presude odbijen je i zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.
2. Tužitelj je protiv citirane presude podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga u bitnom navodeći da je tijekom postupka već isticao da nije pozvan pisanim putem na obilježavanje granica zemljišta na kojem ima pravo vlasništva, kako to nalaže zakonska odredba članka 45. stavak 5. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, na koju se i sud poziva, niti o navedenom postoje dokazi u spisu predmeta, a sud odlučuje da je rješenje prvostupanjskog tijela zakonito. Ističe da iako u spisu predmeta ne postoje dokazi da je po izjavljenom prigovoru tužitelja od strane nadležnog tijela obavljen obvezni terenski uviđaj, sud odlučuje o tužbenom zahtjevu na način da je rješenje tuženika zakonito. Tužitelj je prigovarao da nije bio uredno obaviješten da će se elaborat i provoditi, na što sud ističe da objavom oglasa u novinama od 1. prosinca 2023. nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja i pritom se poziva na odredbu članka 75. stavak 1. i stavak 4. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj: 59/18. i 112/18.), naglašavajući da je upravo stavkom 4. navedenog članka Pravilnika propisano "da se poziv na javni uvid iznimno može obaviti i slanjem pojedinačnim pozivima nositeljima prava". Sud ne obrazlaže razloge zbog kojih se u konkretnom slučaju poziv na javni uvid nije poslao pojedinačno tužitelju, koji je upisan kao nositelj prava na predmetnim nekretninama. Sud je pogrešno primijenio materijalno pravo, jer je odlučio da se javni poziv na uvid u elaborat vrši sukladno odredbama Pravilnika o geodetskim elaboratima te je u konkretnom slučaju dostava obavijesti tužitelju koji je nositelj prava da će se sastavljati i provoditi elaborat , da bi bila zakonita, morala biti izvršena primjenom odredbe članka 88. ZUP-a, odnosno slanjem poziva na adresi tužitelja vlasnika i posjednika predmetnih katastarskih čestica, koja adresa je kao javni podatak bila poznata nadležnom tijelu. Predlaže usvojiti žalbu i poništiti osporenu presudu kao i rješenje tuženika.
3. Tuženik se nije očitovao o žalbi tužitelja.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude, u granicama razloga navedenih u žalbi u smislu odredbi članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je osporena presuda pravilna i zakonita, kako u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja, tako i u pogledu primjene materijalnog prava, te Sud ne nalazi povredu pravila sudskog postupka. To stoga, budući je prema ocjeni ovog Suda, prvostupanjski sud prilikom donošenja odluke ocijenio sve pravnorelevantne prigovore tužitelja. Pritom se ističe da sud nije dužan obrazlagati svaki navod istaknut od strane tužitelja, već isključivo one navode koji su pravnorelevantni za rješenje ove upravne stvari, čemu je u konkretnom slučaju udovoljeno.
6. Naime, osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda ocijenjeno je pravilnim stajalište upravnih tijela prema kojem su podaci o površini i obliku kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (na način da je dio tih čestica pripojen novoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – nerazvrstana cesta – [adresa]) utvrđeni u pravilno i zakonito provedenom postupku sukladno odredbama Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 4/23. i 133/23., dalje: ZOC) i Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj: 59/18., dalje: Pravilnik) te Pravilnika o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere ("Narodne novine", broj: 59/20.).
7. Odredbom članka 131. stavak 1. ZOC-a propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovog Zakona, postaju nerazvrstane ceste, te je nadalje stavkom 4. citirane odredbe propisano da se nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovog Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda u provedbi prijavnog lista.
8. Dalje prema odredbi članka 133. stavak 1. istog Zakona propisano je da se nerazvrstane ceste iz članka 131. stavak 1. i članka 132. stavak 1. ovog Zakona evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste, javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava trećih osoba.
9. Prema podacima spisa predmeta proizlazi da je u konkretnom slučaju Grad Dubrovnik kao jedinica lokalne samouprave i pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom, pribavio i dostavio nadležnom tijelu za katastar na pregled i ovjeru, geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste, za nerazvrstane ceste koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje te je uz elaborat dostavio i Odluku o nerazvrstanim cestama na svom području kao i Očitovanje nositelja prava na nerazvrstanoj cesti. Po pregledu i potvrdi navedenog elaborata nadležno tijelo za katastar dostavio je po službenoj dužnosti zemljišnoknjižnom sudu na provedbu prijavni list, kopiju katastarskog plana i naprijed navedene odluke i očitovanja. Nadalje, Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Dubrovniku je na temelju prijavnog lista (uz kopiju katastarskog plana i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja) te ostalih naprijed navedenih dokumenata izdao rješenje, poslovni broj: Z-1180/2024, kojim je između ostalog, evidentirana i promjena oblika čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nove izmjere kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Naime, naprijed navedenim elaboratom je utvrđena promjena oblika navedenih nekretnina na način da je dio istih pripojen kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi nerazvrstana cesta [adresa]. Neprijepornim proizlazi da je poziv za javni uvid u postupku evidentiranja predmetne čestice u katastarski operat i zemljišnu knjigu te obilježavanje granica zemljišta objavljen u "Glasu Grada" od 1. prosinca 2023. godine. Nadalje, proizlazi da je tužitelj izjavio prigovore glede oblika i površine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ističući da nije pozvan izradi geodetskog elaborata protiveći se i oduzimanju zemljišta bez naknade, te da su mu navedenom provedbom elaborata oduzeti dijelovi naprijed navedenih nekretnina koje su u njegovom isključivom vlasništvu.
10. Međutim, imajući u vidu naprijed citiranu odredbu članka 131. stavak 4. ZOC -a nerazvrstana cesta evidentira se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, o čemu se u konkretnom slučaju upravo radi, dok je sam postupak izrade navedenog elaborata proveden sukladno odredbama Pravilnika pa je i prema ocjeni ovog Suda, pravilno odbijen prigovor tužitelja izjavljen na podatke nove katastarske izmjere nastale u okviru izrade predmetnog elaborata, a koje stajalište je pravilno potvrđeno rješenjem tuženika i osporenom presudom prvostupanjskog suda.
11. Pritom se skreće pozornost da je odredbom članka 49. stavak 3., a u vezi sa stavkom 1. iste odredbe Pravilnika propisano da o obavljanju poslova terenskih mjerenja i radnji za potrebe evidentiranja javnih i nerazvrstanih cesta, pravna osoba koja upravlja cestom, odnosno jedinica lokalne samouprave obavještava nositelje prava javnim pozivom u lokalnom glasilu, a čemu je u konkretnom slučaju udovoljeno objavom javnog poziva u glasilu Grada od 1. prosinca 2023. godine. Sukladno navedenom upućivanje tužitelja u tom smislu na odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj: 16/07., 152/08., 124/10., 56/13., 121/16. i 9/17.) koji u trenutku rješavanja predmetne upravne stvari nije niti bio na snazi, kao i na odredbe Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21.) kojima je definirana dostava poziva u upravnom postupku javnom objavom, odnosno dostavom poziva pravnoj osobi, nisu od utjecaja u konkretnom slučaju. Nadalje, odredbom članka 50. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj: 112/18. i 39/22.) koja je bila na snazi u trenutku rješavanja predmetnog prigovora tužitelja nije propisana obvezna provedba terenskog očevida u slučaju da nositelj prava na nekretnini nije suglasan s predočenim podacima nove katastarske izmjere. Suprotno žalbenom navodu tužitelja, u konkretnom slučaju nije postojala obveza provođenja terenskog očevida po prigovoru tužitelja, izjavljenog na izložene podatke novoformirane kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz razloga što se ovdje radi o postupku evidentiranja izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a što je regulirano naprijed citiranim odredbama ZOC-a kao lex specialis, a na čije odredbe pravilno upućuju upravna tijela i prvostupanjski upravni sud.
12. Naime, iz naprijed citirane odredbe članka 133. stavak 1. ZOC-a proizlazi da se nerazvrstane ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, bez obzira na postojeće upise vlasništva i drugih stvarnih prava trećih osoba, u ovom slučaju bez obzira na upisano pravo vlasništva tužitelja, iz tog razloga nisu od utjecaja prigovori tužitelja o povredi njegovog prava vlasništva. U tom smislu se prvostupanjski upravni sud u obrazloženju osporene presude pravilno pozvao na pravno stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci broj: U- I/6326/2011 od 7. veljače 2017. godine, a prema kojem stajalištu stvarni vlasnici, ako smatraju da su oštećeni u svojim pravima imaju mogućnost postavljanja zahtjeva obveznopravne prirode, odnosno traženja isplate naknade za zemljište koje im je oduzeto.
13. Imajući u vidu sve naprijed navedeno i neprijeporno utvrđeno i prema ocjeni ovog Suda u konkretnom slučaju nema osnove za usvajanje predmetne žalbe tužitelja.
14. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 135. stavak 1. ZUS -a riješiti kao u izreci.
U Zagrebu, 26. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Ana Berlengi Fellner
