REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-586/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Zrinki Prlić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika EOS MATRIX d.o.o., Zagreb, Horvatova ulica 82, OIB: 76674680107, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-102/2025-2 od 24. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku poslovni broj P-201/2024-35 od 21. studenoga 2024., u sjednici održanoj 25. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na pravna pitanja odbija se.
II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-102/2025-2 od 24. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku poslovni broj P-201/2024- 35 od 21. studenoga 2024.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio pravna pitanja koja glase:
„1. U postupku podnošenja izjave o suglasnosti za zapljenu plaće na provedbu poslodavcu ovršenika, primjenjuje li se Ovršni zakon koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja izjave o suglasnosti za zapljenu na provedbu poslodavcu ovršenika ili Ovršni zakon koji je bio na snazi u vrijeme kada je ovršenik dao takvu izjavu o suglasnosti za zapljenu?
2. Ukoliko je izjava o suglasnosti za zapljenu plaće sačinjena i javnobilježnički ovjerena dana 14. travnja 2005., a u postupku podnošenja izjave o suglasnosti za zapljenu plaće na provedbu poslodavcu ovršenika primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona koji je bio na snazi u vrijeme kada je ovršenik dao izjavu o suglasnosti za zapljenu, je li takva izjava o suglasnosti za zapljenu plaće podobna za podnošenje poslodavcu ovršenika radi provedbe i zapljene plaće kada u toj izjavi ovrhovoditelj nije naznačen kao vjerovnik, a ovršenik nije naknadno pristao na promjenu vjerovnika, sve uzimajući u obzir odredbu čl. 178. OZ/96?
3. Ukoliko je izjava o suglasnosti za zapljenu plaće sačinjena i javnobilježnički ovjerena dana 14. travnja 2005., a u postupku podnošenja izjave o suglasnosti za zapljenu plaće na provedbu poslodavcu ovršenika primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona koji je bio na snazi u vrijeme kada je naplata od poslodavca zatražena, je li takva izjava o suglasnosti za zapljenu plaće podobna za podnošenje poslodavcu ovršenika radi provedbe i zapljene plaće kada ista nije javnobilježnički potvrđena (solemnizirana), već je samo javnobilježnički ovjerena?“.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije podnesen je i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), jer tužitelj smatra da mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje, zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. ZPP i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u navedenom prijedlogu tužitelja nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. U odnosu na prvo i drugo postavljeno pitanje, valja napomenuti kako je pobijana odluka, suprotno navodima podnositelja, donesena u skladu s pravnim shvaćanjem zauzetim u odluci ovog suda broj Rev-1158/2023-2 od 26. ožujka 2024., pri čemu se ne radi o pitanju u odnosu na koje bi bilo potrebno preispitati sudsku praksu. Naime, u navedenoj odluci izražen je pravni stav prema kojem se prilikom pokretanja novog ovršnog postupka na plaći određenog ovršenika kod poslodavca na temelju izjave o suglasnosti za zapljenu plaće (postupak zapljene po pristanku ovršenika), kao ovršne isprave, primjenjuju odredbe ovršnog zakona koji je na snazi u trenutku pokretanja ovršnog postupka, a što je podudarno sa procesnopravnom situacijom u ovom predmetu.
7. U pogledu trećeg postavljenog pitanja, valja naglasiti kako pobijana odluka ne odstupa od pravnog shvaćanja ovog suda zauzetog, primjerice, u odlukama ovog suda broj Rev-3310/2014-2 od 3. svibnja 2017., broj Rev-3257/2014-2 od 13. veljače 2018. i broj Rev-289/2021-2 od 6. prosinca 2022., pri čemu je također ocijenjeno kako se ne radi o pitanju u odnosu na koje bi bilo potrebno preispitati sudsku praksu.
8. Nadalje, prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom, te da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
9. Ocjena je ovoga suda da tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je zbog pogrešne primjene materijalnog i procesnog prava u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje, a kako to tvrdi u svojem prijedlogu. Naime, ocijenjeno je da presuda drugostupanjskog suda sadrži jasne razloge o svim bitnim činjeničnim utvrđenjima i pravnim zaključcima, uslijed čega se ne može smatrati arbitrarnom, pri čemu činjenica da tužitelj nije zadovoljan tumačenjem i primjenom materijalnog prava, a posljedično i ishodom spora, ne dovodi do povrede prava na pravično suđenje. Stoga je ocijenjeno kako nisu ispunjene pretpostavke ni po ovoj osnovi za intervenciju ovoga suda u smislu dopuštenja revizije.
10. Iz navedenih razloga, primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno je kao u toč. I. izreke, dok je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno kao u toč. II. izreke.
Zagreb, 25. ožujka 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
