REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5666/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice VĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Vlaho Duplančić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB 18683136487, koju zastupa zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, Građansko- upravni odjel, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru, poslovni broj Gž-632/2025-3 od 23. listopada 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3709/2024 od 25. travnja 2025., u sjednici održanoj 25. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru, poslovni broj Gž-632/2025-3 od 23. listopada 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3709/2024 od 25. travnja 2025. Prijedlog je utemeljen na odredbi članka 385.a stavaka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23
- dalje: ZPP), a predlagateljica u prijedlogu naznačuje dva pravna pitanja za koja cijeni da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog toga što o njima „nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena“. Pritom, međutim, ne navodi relevantnu praksu drugostupanjskih sudova. Ujedno se poziva i na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ne naznačujući određeno o kojoj je povredi riječ.
2. Pitanja naznačena u prijedlogu glase:
1) Je li sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku u slučaju kada u obrazloženju presude konstatira da nisu prijeporne činjenice vezane uz pravodobno podnošenje zahtjeva za kupnju stana Fondu za naknadu oduzete imovine te činjenica da Fond za naknadu oduzete imovine nije u zakonom propisanom roku dao odgovor na zahtjev za kupnju stana, a niti je ponudio zaključivanje ugovora o kupoprodaji stana, ali da tužbeni zahtjev treba odbiti jer je nositelj stanarskog prava mogao svoje pravo ostvariti u sudskom postupku;
2) Može li sud odbiti tužbeni zahtjev koji je glasio na utvrđenje da Fond za naknadu oduzete imovine Republike Hrvatske nije u zakonom propisanom roku ponudio zaključivanje ugovora o kupoprodaji stana uz obrazloženje da podnositelj zahtjeva za sklapanje ugovora nije nakon navedenog u daljnjem roku od deset godina podnio tužbu sudu opće nadležnosti za donošenje presude koja će nadomjestiti ugovor o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo?
3. Postupajući u skladu s odredbama članka 387. u vezi s člankom 385.a stavaka 1. i 2. ZPP, revizijski sud ocjenjuje da sadržaj prijedloga za dopuštenje i njegovih priloga ukazuju da prijedlog ne udovoljava temeljnim pretpostavkama dopustivosti jer ne sadrži jasno naznačene razloge važnosti niti određeno naznačenu povredu temeljnoga ljudskog prava. Kada je riječ o razlogu koji se tiče nepostojanja prakse revizijskog suda, u prijedlogu se ne navodi zbog čega bi taj razlog imao potrebno obilježje važnosti na temelju kojih bi dopuštenjem revizije bila ostvarena javnopravna funkcija revizije koja se očituje u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4. Stoga je prijedlog tužiteljice valjalo odbaciti na temelju odredbe članka 389.a stavaka 3. ZPP i riješiti kao u izreci.
Zagreb, 25. ožujka 2026.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
