Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4182/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Josipu Grubišiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja 1. LZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. FZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3. GZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 4. CZ iz [adresa], 01B [osobni identifikacijski broj], 5. DZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 6. AZ iz [adresa], 7. PZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 8. UZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 9. ZZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnicima Goran Pajić i Nikola Pajić, odvjetnici iz Pule, protiv protustranaka 1. Republika Hrvatska, 01B 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu, Graclansko — upravni odjel Pula, Rovinjska 2a, 2. NZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 3. LZJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi osnivanja nužnog prolaza, odlučujući o žalbama protustranaka protiv rješenja Općinskog suda u Puli- Pola poslovni broj R1-39/2023-45 od 24. listopada 2025., dana 25. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalbe protustranaka kao neosnovane, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj R1-39/2023-45 od 24. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom odlukom osniva se nužni prolaz kao služnost staze i kolnika pojedinih nekretnina kao povlasnih a na teret nekretnina:

kč. br. [katastarska čestica] u naravi put, površine 359 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu protustranaka NZ u 1/2 dijela i LZJ u ½ dijela,

- kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Republike Hrvatske u 1/1 dijela

kao poslužne nekretnine; s time što se nužni prolaz na kč. br. [katastarska čestica] proteže u širini od 4 metra, a u dužni od 52,35 metara, a na kč. br. [katastarska čestica] se nužni prolaz proteže u širini od 4 metra i u dužni od 20,35 metara, zauzimajući od kč. br. [katastarska čestica] m2, a od kč. br. [katastarska čestica] m2, odnosno sveukupno 290 m2; a koji nužni prolaz je prikazan u varijanti dva nalaza i mišljenja vještaka mjernične struke Geo Centar d.o.o. od 7. travnja 2025. označen sivom i roza šrafiranom bojom, koja skica je sastavni dio ovog rješenja. Dalje istim se rješenjem nalaže predlagateljima da prosturanci Peklenk Suljić Marija isplate naknadu za osnivanje nužnog prolaza iz stavka I. izreke ovog rješenja u ukupnom iznosu od 1.979,19 EUR, prvoj protustranci Republici Hrvatskoj isplate naknadu za osnivanje nužnog prolaza iz stavka I. izreke ovog rješenja u ukupnom iznosu od 1.138,46 EUR, dok se pod V nalaže i protustrankama da predlagateljima naknade trošak postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 1.453,09 EUR, a pod VI se odbija zahtjev prve protustranke za naknadu parničnog troška.

2. Protiv rješenja žale se protustranke iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023 - dalje: ZPP) u vezi čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23., dalje ZVPP)sa prijedlogom da se pobijana odluka ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Žalbe nisu osnovane.

4. Pobijana odluka u svemu sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti na koje se upire, pa prvostupanjski sud nije počinio apsolutno bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, ili koju od povreda pravila o postupku na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Žalitelji navode kako sud u stvari osniva nužni prolaz u varijanti 2 utvrđujući kako je to najbolja varijanta za osnivanje nužnog prolaza jer da tom varijantom predlagatelji izbjegavaju dva kritična zavoja koja se nalaze kod varijante broj 1 te bi im bio otežan pristup vozilima dok se alternativni put može samo privremeno koristiti jer je na njemu u maslinik koji se redovito ore i nije trajnija opcija te nije logično da postoje dva alternativna puta jedan pored drugog, tako da alternativni put ne može biti trajna opcija jer se u naravi radi o obradivom masliniku koji se redovito ore što je sud utvrdio tijekom očevida.

6. Po žaliteljima sud je propustio utvrditi kako do povlasne nekretnine nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom dok je korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini vodeći računa o tome da poslužno zemljište bude što manje opterećeno da se nužni prolaz sud ne može osnovati kroz ograđena kućna dvorišta ili kroz ograđene vrtove i sl. Vještak je naime utvrdio mogućnost osnivanja istog sukladno varijanti br.1, a ista varijanta se proteže preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nastavlja preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu predlagateljice LIV predlagateljica) i nastavlja na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u suvlasništvu svih predlagatelja) i u zemljišnoj knjizi označena kao put. Dakle u toj varijanti, nužni prolaz se ne osniva na nekretnini u vlasništvu 1. protustranke Republike Hrvatske već se kao nužni prolaz koristi nekretnina u vlasništvu predlagatelja (rub nekretnine i postoji već put na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] očito parceliziran u tu svrhu). Tijekom provedenog postupka, očevida, prijedloga predlagatelja te nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je kako se već koristi kao put dio nekretnine u vlasništvu 3. predlagateljice EZ i to kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. (u naravi makija, šikara , grmlje) a ta se trasa onda nastavlja i na nekretninu oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu predlagatelja i koji u naravi čini već put kao varijanta nužnog prolaza (kao i u varijanti br. 1). Stoga nije opravdano da predlagatelji izbjegavaju dva kritična zavoja koja se nalaze kod varijante broj 1 pri čemu da im je otežan pristup vozilima jer žalitelji upiru na to da se služnost prolaza i nužni prolaz kao stvarna prava na tuđoj nekretnini trebaju osnivati samo kad za to postoji razumna svrha, sa tendencijom njihova sužavanja i ukidanja, te vodeći računa da se one osnivaju samo kad je to zaista nužno i neophodno jer čine teret poslužnoj nekretnini, a takav teret može postojati samo ako je opravdan, a nikako se ne može osnivati iz razloga što je to za nekog komotnije ili prikladnije, a da se pritom ne uzme u obzir da se takvim teretom tuđa nekretnina opterećuje i umanjuje njena tržišna vrijednost i gospodarska funkcija. Ovdje po žaliteljima već postoji varijanta koja najmanje opterećuje poslužne nekretnine, a to je mogućnost osnivanja nužnog prolaza preko nekretnina predlagatelja i tu varijantu vještak i označuje varijantu 1 u nalazu i mišljenju da je protivimo je zakonu i pravu vlasništva Republike Hrvatske da se umanjuje vrijednost bilo čije poslužne nekretnine umjesto nekretnine u vlasništvu samih predlagatelja koja je označena kao moguća trasa puta. Po vještakovoj se skici trasa tog puta može u naravi izvesti i blažim zavojem opet ne na teret poslužne nekretnine Republike Hrvatske. Također, nije jasno zbog čega oštri zavoji koje predlagatelji nadalje susreću na 655/3 (prema kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) u varijanti br. 2 nisu nevaljani kao i činjenica što se širina puta od 4 m uzima od poslužnih nekretnina u varijanti br 2 dok širina puta preko nekretnina predlagatelja ostaje 3 metra odnosno u jednom manjem dijelu 3,6 metra dok maksimalna širina smije biti do 3-3,5 m. Konačno, ako je neka nekretnina vlasništvo Republike Hrvatske to ne znači da se prema njenim pravima i interesima treba ponašati kao da oni nisu bitni i da nema ograničenja. Pri tome i sami predlagatelji imaju objekte na svojim nekretninama koji nisu dobili građevinsku dozvolu ukoliko nisu prethodno imali pristup na javnu prometnu površinu pa nema nikakve zapreke da upravo predlagatelji kao trasu svog puta koriste nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu IV predlagateljice kojom već alternativno prolaze) pa nadalje preko kč. br. [katastarska čestica] (također u vlasništvu predlagatelja).

7. Međutim, ovaj sud u svemu prihvaća utvrđenja koja je u pobijanoj odluci iznio sud prvog stupnja, a koja niti navodima žalbi nisu dovedena u pitanje. Tako su protustranke u tijeku postupka imale pravo postavljati pitanja, tražiti obrazloženja i razjašnjavati sporne elemente nalaza sa vještakom, pa se ne može izvan toga sada prihvatiti prijedlog prvo protustranke koji je u vidu ručno izrađene skice dostavljen uz žalbu, a pored svega što je tijekom postupka raspravljeno. Pri tome i same druga i treća protustranka tijekom postupka navode kako druga i treća protustranka ne prihvaćaju niti jednu varijantu nalaza vještaka jer da smatraju kako su predlagatelji davnih godina sa druge strane nekretnine imali prolaz ali da im ga je neki susjed zagradio zidom pa da bi sada htjeli prolaziti po njihovim nekretninama koje su u potpunosti uređene kao put.

8. Pravilno sud u takvoj situaciji utvrđuje kako su predlagatelji upisani kao suvlasnici u različitim suvlasničkim omjerima na kč. br. [katastarska čestica] u naravi put k. o. [katastarska općina] tako da je prva protustranka upisana kao vlasnik na kč. br. [katastarska čestica] u 1/1 dijela dok kč. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja javno dobro u općoj uporabi te su drugo i treća protustranka suvlasnici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svaki u 1/2 dijela. Predlagatelj LZ vlasnik je kč. br. [katastarska čestica], FZ je suvlasnik u 2/3 dijela kč. br. [katastarska čestica], HZ je vlasnik kč. br. [katastarska čestica], CZ EZ je vlasnik kč. br. [katastarska čestica], UZ DZ je suvlasnik u Y2 dijela kč. br. [katastarska čestica], AZ je suvlasnik u ''/2 dijela kč. br. [katastarska čestica], PZ F je suvlasnik u 1/2 dijela na kč. br. [katastarska čestica], KZ je suvlasnik u 1/2 dijela kč. br. [katastarska čestica] i ZZ je suvlasnik u 1/3 dijela na kč. br. [katastarska čestica] sve upisane u k. o. [katastarska općina] a koje nekretnine predstavljaju povlasne nekretnine u vlasništvu predlagatelja do kojih onih nemaju pristupa sa javne prometnice ili puta.

9. Prema čl. 190. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15., dalje ZVDSP) vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude, ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima a ima li pravo kolnika ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilima i biciklom, dok je prema čl. 191. ZVDSP nužni prolaz služnost puta koju osniva sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putem pa za njega vrijedi što i za služnost puta ako glede nužnog prolaza nije što posebno propisano. Po čl. 224. ZVDS do osnivanja nužnog prolaza može doći ako se kumulativno ispune dvije pretpostavke: da nekretnina nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putem te da je korist od otvaranja 'nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete koja nastane otvaranjem nužnog prolaza na poslužnoj nekretnini.

10. Kao što je utvrđeno očevidom, do nekretnina vodi makadamski put koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] i prolaskom kroz željezna klizna vrata u vlasništvu drugo i treće protustranke a koja se nalaze na sjevernom početku dijela kč. br. [katastarska čestica] poslužne nekretnine i makadamskim putem u nastavku cijelom dužinom do sjevernog dijela kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu prve protustranke, gdje u nastavku u smjeru sjever-jug je identificiran prolaz odnosno utabani put omeđen suhozidom u istočnom dijelu i poslagan kamenim rubnjacima u zapadnom dijelu gdje se taj prolaz prema navodim svih stranaka koristi kao prolaz kroz ostale parcele sve do morske obale. Pri tome je utvrđen i alternativni put kojeg predlagatelji koriste a identificiran je na kč. br. [katastarska čestica] u naravi maslinjak na skici istaknut ispunom svjetlo zelene boje a na fotografijama mjerničnog vještaka prikazan na strani 6 i 7 vještačkog nalaza. Stoga se do povlasnih nekretnina predlagatelja pristupilo sa kč. br. [katastarska čestica] kao pristupnog makadamskog puta na poljski put identificiran uz zapadnu medu kč. br. [katastarska čestica] odnosno identificirana je između redova maslina koje se protežu u smjeru sjever-jug sve do kč. br. [katastarska čestica] evidentiranog u naravi kao postojeći put kojeg predlagatelji koriste u svrhu pristupa na svoje nekretnine a kako je na skici vještaka prikazano kao alternativni put a na fotografijama vještačkog nalaza strana 6 i 7 spisa slike 1,2 i 3. Konačno, i sam vještak utvrđuje kako predlagatelji nemaju nikakav drugi pristup na svoje povlasne nekretnine te katastarski plan iz vremena 1968., 2011. i 2023. godine jest vremenski prikaz o nepostojanju pristupnog puta do nekretnina predlagatelja.

11. Konačno je vještak prolaz prikazao u dvije varijante pa predlagatelji prihvaćaju varijantu broj dva, prva protustranka je prihvatila varijantu broj jedan, dok se druga i treća protustranka protive uopće osnivanju nužnog prolaza te ne prihvaćaju niti jednu ponuđenu varijantu. I ovaj sud konačno u tom pravcu prihvaća sva utvrđenja suda prvog stupnja u pogledu pogodnosti varijante broj dva, kojom se izbjegavaju dva kritična zavoja koja se nalaze kod varijante broj jedan te bi im u to varijanti bio otežan prilaz vozilima a alternativni put kojeg danas koriste predlagatelji i za kojeg drugo i treća protustranka smatraju da ga mogu i dalje koristiti nije trajna opcija jer se o naravi radi o obradivom masliniku koji se redovito ore a što je i sud utvrdio tijekom očevida tako da predlagatelji tuda prolaze samo zato što im je vlasnik te nekretnine privremeno dozvolio prolazak uz sam rube nekretnine dok trajno ne riješe pitanje pristupa do svojih nekretnina. Konačno, nemoguće je da postoje dva paralelna puta jedan pored drugoga, tim više što put drugo i treće protustranke i njima koristi samo kao put za dolazak do svoje nekretnine i pristup ka moru, dok put protustranaka koristi veći broj trećih nepoznatih osoba sa adresama [adresa] i [adresa] što znači da protustranke nekim ljudima dozvoljavaju korištenje svoje nekretnine a predlagateljima to ne žele dozvoliti. Tako se na kraju kč. br. [katastarska čestica] uz njen rub proteže poljski put koji vodi ka morskoj obali. Konačno, u varijanti broj jedan se nalaze dva oštra zavoja koja bi predlagateljima znatno otežavala pristup do svojih nekretnina osobnim vozilima pa je zato neprihvatljiva. Imajući u vidu odredbe o naknadi vrijednosti nekretnine, pravilno je konačno sud obvezao predlagatelje prema čl. 244. st. 4. ZV-a na novčanu naknadu.

12. Stoga je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi sa čl. 2. ZVPP valjalo podnesene žalbe odbiti i njome pobijanu odluku potvrditi i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 25. ožujka 2026.

Sudac

Josip Grubišić