Poslovni broj: Usž-4637/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja KD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Ana Jelavić, odvjetnica iz Splita, Gundulićeva 20, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe VD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi promjene katastarskog upisa, odlučujući o žalbi tužitelja, zastupanog po istoj opunomoćenici, protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1103/2025-13 od 9. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 24. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuju presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1103/2025-13 od 9. rujna 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/24-07/310, URBROJ: 541-11/4-25-2 od 25. ožujka 2025., dok se osporenim rješenjem, istog poslovnog broja i datuma, odbija tužiteljev zahtjev za naknadom troškova upravnog spora.
1.1. Navedenim rješenjem tuženika odbija se žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Područnog ureda za katastar Split, Odjela za katastar nekretnina Sinj, KLASA: UP/I - 932-07/23-02/511, URBROJ: 541-28-03/5-24-4 od 22. siječnja 2024., kojim se u katastarskom operatu za katastarsku općinu [katastarska općina] mijenjaju podaci o katastarskoj čestici oznake k. č. br. [katastarska čestica] na način opisan izrekom tog rješenja (dosadašnje i novo stanje).
2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu zbog bitne povrede pravila postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbenim razlozima, u bitnom, ističe da nije bio na zakonit način pozvan na uviđaj, niti mu je dostavljen zapisnik o terenskom uviđaju, a sve i da je bio uredno pozvan, te da je uredno pristupio, iskazao je u svakom slučaju svoje protivljenje prilikom izrade parcelacijskog elaborata. Drži da u slučaju kad stranka iskaže svoje protivljenje prilikom izrade parcelacijskog elaborata ili se ne odazove pozivu na terenski uviđaj i predočavanje elaborata, tu stranku treba pozvati u postupku provedbe parcelacijskog elaborata koji se vodi pred nadležnim javnopravnim tijelom, koje je dužno ocijeniti osnovanost navoda te stranke i njihov utjecaj na provedbu parcelacijskog elaborata, a što je ovdje propušteno učiniti. Stoga smatra da su u konkretnom slučaju povrijeđene odredbe članka 30. stavka 1. i članka 52. stavka 1. i 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUP). Tužitelj smatra pogrešnim i zaključak prvostupanjskog suda da je geodetskim elaboratom pravilno utvrđeno stvarno stanje na terenu, te je baš na tu okolnost predložio i očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke, ali je sud takav dokazni prijedlog odbio bez jasnog kriterija. Sud nije obrazložio ni kako je skica stvarnog stanja vještaka A istovjetna skici iz kupoprodajnog ugovora iz 1993., čiji sastavni dio predstavlja skica na kojoj je točno označen predmet kupoprodaje tužitelja i prodavateljice GD, upisane suvlasnice nekretnine oznake čest. 3572/4, koja je međašnica sporne nekretnine (čest. zem. [katastarska čestica]). Zaključno, smatra da geodetski elaborat nije izrađen u skladu s odredbom članka 90. stavak 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj: 112/18. i 39/22. – dalje u tekstu: ZDIKN) i članka 46. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj: 59/18. – dalje u tekstu: Pravilnik) te, slijedom svega navedenoga, predlaže ovom Sudu pobijanu presudu poništiti i preinačiti odluku o trošku, uz naknadu iskazanog troška sastava ove žalbe.
3. Tuženik i zainteresirana osoba, uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, te da time nije povrijedio zakon na njegovu štetu.
6. Naime, iz dokaza priloženih spisu proizlazi da je prvostupanjski sud osporenu presudu utemeljio na činjenicama koje su u postupku pravilno i u potpunosti utvrđene, nakon čega je, ispravnom primjenom relevantnih odredaba ovdje mjerodavnog ZDIKN- a i Pravilnika na koje se izrijekom pozvao, osnovano zaključio da su u konkretnom slučaju ispunjeni zakonom propisani uvjeti za provedbu predmetnog geodetskog elaborata na način kako je to učinjeno prvostupanjskim rješenjem (dosadašnje i novo stanje), jer su za njegovu provedbu pribavljene zakonom propisane isprave, čiju vjerodostojnost tužitelj nije ničim doveo u sumnju.
7. Pritom je prvostupanjski sud dao jasno i argumentirano obrazloženu analizu razloga kojima se rukovodio ocjenjujući zakonitim rješenje tuženika, a iz kojih razloga posljedično proizlazi neosnovanost tužbenih navoda, na kojima tužitelj inzistira i u žalbi. Navedene razloge, zbog nepotrebnog ponavljanja, u cijelosti prihvaća i ovaj Sud, jer su utemeljeni na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava. Ovo osobito imajući u vidu da tužitelj, niti po pozivu prvostupanjskog tijela, nije dokazao da je međa između k. č. br. [katastarska čestica] sporna u smislu članka 90. stavka 6. ZDIKN-a, jer nije dostavio dokaz da se vodi postupak uređenja međe pred nadležnim sudom prije izrade geodetskog elaborata, a koji je izrađen u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica (ovdje k. č. [katastarska čestica]). Kod toga je za napomenuti da nije pravno odlučna ni činjenica da je, nakon parcelacije, površina predmetne čestice zainteresirane osobe manja za 51 m[2] (novo stanje) od ranije upisane (dosadašnje stanje), a do koje razlike je došlo zbog nove metode izmjere u odnosu na onu temeljem koje je predmetna čestica bila upisana u prethodni katastarski operat (članak 93. stavak 2. ZDIKN-a).
8. S obzirom na navedeno, neosnovano tužitelj paušalnim prigovorima i u žalbi tvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za provedbu predmetnog geodetskog elaborata, jer za takve tvrdnje nema podloge u spisu priloženim dokazima, na koju okolnost su se pravno relevantnim razlozima osvrnuli već i tuženik i prvostupanjski sud.
9. Nisu od utjecaja na zakonitost osporene presude niti prigovori tužitelja usmjereni na postupovne povrede zbog neprovođenja predloženih dokaza (očevid, vještačenje), jer sukladno članku 49. stavku 4. ZUS-a, sud nije vezan prijedlozima stranaka u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi, međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio , osnovano ocjenjujući suvišnim izvođenje predloženih dokaza, s obzirom da se pravilna i zakonita odluka u ovoj stvari može donijeti i bez njihovog izvođenja, temeljem dokaza koji prileže spisu upravnog postupka, a u kojem je tužitelju, suprotno žalbenim navodima, omogućeno sudjelovanje dostavljanjem potrebnih dokaza te izjašnjavanjem o svim činjenicama i okolnostima važnim za rješavanje predmetne stvari.
10. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
11. Na kraju, a u odnosu na zahtjev za naknadu troškova žalbenog dijela predmetnog upravnog spora, ističe se da tužitelj nije uspio sa žalbom u ovom sporu pa mu, sukladno članku 147. stavku 1. ZUS-a, ne pripada pravo na naknadu tog troška, radi čega je navedeni zahtjev valjalo odbiti.
12. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 24. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović
