Poslovni broj: Usž-3197/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Bosne i Hercegovine, zastupanog po Pravobraniteljstvu Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Ulica Džemala Bijedića 39, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba: Renesanse d.o.o., Dubrovnik, Nika i Meda Pucića 11, OIB: 71071423854, koju zastupa opunomoćenik Josip Konjevod, odvjetnik iz Zagreba, Ilica 36 i Republike Hrvatske, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Split, Gundulićeva 29a, radi promjene katastarskog upisa, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2752/2024-14 od 13. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 24. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja i potvrđuju presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2752/2024-14 od 13. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/24-07/473, URBROJ: 541-11/3-24-4 od 23. listopada 2024. i vraćanja predmeta tuženiku na ponovno odlučivanje, dok se rješenjem, istog poslovnog broja i datuma, odbija zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

1.1. Navedenim rješenjem tuženika odbija se žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Područnog ureda za katastar Dubrovnik, KLASA: UP/I-932-07/23-02/732, URBROJ: 541-30-02/6-24-15 od 27. lipnja 2024., kojim se u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu broj 94. mijenjaju podaci na način opisan izrekom tog rješenja (dosadašnje i novo stanje).

2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, povrede pravila postupka, te pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbenim razlozima, upire na odredbu članka 94. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj: 112/18. i 39/22. – dalje u tekstu: ZDIKN), kojom je detaljno propisano tko može pokrenuti postupak provedbe geodetskog elaborata i pod kojim uvjetima. U konkretnom slučaju, zahtjev za provedbu geodetskog elaborata podnesen je po pravnoj osobi Renesansa d.o.o. iz Dubrovnika, koja nije vlasnik zemljišta, niti ovlaštenik u smislu citirane zakonske odredbe, a niti je imenovana pravna osoba navela konkretan pravni interes u zahtjevu te podnijela odgovarajući dokaz o njemu, sve sukladno odredbi članka 94. stavka 3. ZDIKN-a. Takav dokaz ne predstavlja geodetski elaborat, broj: 10/2023 k. o. [katastarska općina] (dalje u tekstu: geodetski elaborat), kojim je predloženo evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih, već evidentiranih katastarskih čestica – k. č. zgr. [katastarska čestica], k. č. zgr. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upis stvarne površine na temelju terenskih mjerenja, prenumeracija k. č. zgr. [katastarska čestica] u k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], poništavanje k. č. zgr. [katastarska čestica], koja ulazi u sastav novoformirane k. č. [katastarska čestica], promjena podataka o načinu uporabe k. č. [katastarska čestica], prema stanju u naravi i promjena podataka o zgradama, na način da se na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentira zgrada mješovite uporabe (211 m[2] ), zgrada mješovite uporabe (57 m[2] ) i nadstrešnica (35 m ), dok se na k. č. [katastarska čestica] evidentira zgrada mješovite uporabe (49 m[2] ). Ističe da Renesansa d.o.o. nije na osnovu ugovora stekla niti može steći pravo vlasništva na katastarskim česticama koje su u vlasništvu države Bosne i Hercegovine, niti može steći pravo građenja na osnovu ugovora o zakupu nekretnine, a niti je priložila pisanu suglasnost vlasnika zemljišta, niti zahtjev za rješavanje imovinsko -pravnih odnosa podnesen nadležnom tijelu, sve sukladno odredbi članka 94. stavka 3. ZDIKN- a. Na predmetnim katastarskim česticama upisano je pravo u korist Bosne i Hercegovine, odnosno Izvršnog vijeća Skupštine SR BiH, Sarajevo, čiji je pravni sljednik tužitelj. Općinski sud u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel, dopustio je upis prava zakupa u korist Renesanse d.o.o., a sada po zahtjevu iste osobe nastavlja nezakonito oduzimati imovinu državi Bosni i Hercegovini. Tužitelj posebno naglašava da se na pravni status njegove imovine primjenjuje Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj: 18/05., 29/06., 85/06., 32/07., 41/07., 74/07., 99/07., 58/08. i 22/22.), te su u tom smislu zabranjene radnje i postupci koji su utvrđeni osporenim rješenjem. Takvo postupanje predstavlja povredu prava na imovinu iz članka 1. Protokola br. 1. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, posebno imajući u vidu da se zakonski zastupnik tužitelja na raspravi održanoj 14. ožujka 2024. u prostorijama prvostupanjskog upravnog tijela protivio provedbi predmetnog geodetskog elaborata. Zaključno, ističe kako se prvostupanjski sud neosnovano poziva na odredbu članka 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom ("Narodne novine", broj: 52/18.) iz razloga jer se u konkretnom slučaju ima primijeniti međunarodni Sporazum o pitanjima sukcesije, kojim je određeno da državi Bosni i Hercegovini, između ostalog, pripada nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SFRJ, kao i SR Bosna i Hercegovina, odnosno tijela, ustanove i institucije istih. Slijedom svega navedenog, tužitelj predlaže ovom Sudu usvojiti žalbu te poništiti presudu i rješenje i riješiti stvar, podredno, poništiti presudu i rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

3. Tuženik i zainteresirana osoba Renesansa d.o.o., uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.

4. Zainteresirana osoba Republika Hrvatska, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u odgovoru na žalbu, ističe da je s društvom Renesansa d.o.o. sklopljen ugovor o zakupu nekretnina temeljem kojeg je Republika Hrvatska, kao nositelj prava upravljanja i raspolaganja, dala suglasnost zakupcu za provođenje rekonstrukcije i adaptacije nekretnine i provedbu predmetnog elaborata, a koje isprave su priložene spisu upravnog postupka. U skladu s odredbama Aneksa G Ugovora o pitanjima sukcesije, člankom 18. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj: 155/23.) određeno je da zakupnik u svrhu privođenja objekta namjeni nije ovlašten izvršiti dogradnju ili nadogradnju objekata, već su dozvoljene samo preinake i rekonstrukcija postojećih građevina na nekretnini, o čemu se ovdje radi. Zainteresirana osoba ponavlja da su predmetne nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi Zemljišnoknjižnog odjela Dubrovnik kao općenarodna imovina s upisanim nositeljem prava korištenja Socijalistička Republika BiH – Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, te da se iste nalaze pod zabranom bilo kakvog raspolaganja, sukladno odredbama Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj: 36/91.), sve do sklapanja bilateralnih sporazuma ili do ukidanja zakonske zabrane. Navedene nekretnine su pod posebnim načinom upravljanja, opisanim ranije važećim člankom 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom, a sada člankom 18. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Naglašava da tužitelju ni na koji način nije povrijeđeno pravo na imovinu, jer provedbom predmetnog elaborata ne dolazi do prijenosa prava vlasništva, već se njime evidentira stvarno stanje položaja pojedinačnih, već evidentiranih katastarskih čestica, upis stvarne površine na temelju terenskih mjerenja, prenumeracija čestica koje ulaze u sastav novoformirane građevinske čestice u katastru u svrhu formiranja građevinske čestice, promjena podataka o načinu uporabe prema stanju u naravi i evidentiranje već postojećih zgrada. Slijedom svega navedenog, zainteresirana osoba predlaže žalbu tužitelja odbiti.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, te da time nije povrijedio zakon na njegovu štetu.

7. Naime, prema odredbi članka 126. stavka 1. ZUS-a, protiv presude upravnog suda stranke mogu izjaviti žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava.

8. Sud nalazi da se, suprotno žalbenim navodima, osporena presuda prvostupanjskog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužitelj upire u žalbi. To stoga jer je, prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski sud je presudu utemeljio na dokazima i činjenicama koje su u postupku pravilno i u potpunosti utvrđeni, nakon čega je, ispravnom primjenom relevantnih odredaba ZDIKN-a na koje se izrijekom pozvao, osnovano zaključio da su u konkretnom slučaju ispunjeni zakonom propisani uvjeti za provedbu predmetnog geodetskog elaborata na način kako je to učinjeno prvostupanjskim rješenjem (dosadašnje i novo stanje), jer su za njegovu provedbu pribavljene zakonom propisane isprave, čiju vjerodostojnost tužitelj nije ničim doveo u sumnju.

9. Pritom je prvostupanjski sud dao jasnu i argumentirano obrazloženu analizu razloga kojima se rukovodio ocjenjujući zakonitim rješenje tuženika, a koje razloge, zbog nepotrebnog ponavljanja, u cijelosti prihvaća i ovaj Sud, jer su utemeljeni na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

10. S obzirom na navedeno, neosnovano tužitelj i u žalbi inzistira na prigovorima vlasničke naravi, smatrajući da u konkretnom slučaju nije bilo mjesta provedbi geodetskog elaborata jer se radi o imovini države Bosne i Hercegovine, koja na takvo raspolaganje nije dala suglasnost.

10.1. S tim u vezi tužitelj se neutemeljeno poziva na Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, koji Zakon je na snazi u Bosni i Hercegovini te njegova primjena nije moguća na teritoriju Republike Hrvatske, dok istodobno nema u vidu odredbe zakona koji daju ovlast zainteresiranoj osobi (Renesansa d.o.o.) zatražiti i ishoditi upis opisanih promjena podataka u katastarskom operatu, i to osobito ranije važećeg Zakona o upravljanju državnom imovinom, odnosno u međuvremenu donesenog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, koji je stupio na snagu 30. prosinca 2023., a sukladno kojem se, prema članku 59. istog Zakona, postupci započeti po odredbama ranijeg Zakona o upravljanju državnom imovinom mogu dovršiti po odredbama ovoga Zakona, ako su povoljnije za stranku, čemu je ovdje udovoljeno.

11. Odredbom pak članka 18. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske detaljno je propisano postupanje s nekretninama pod posebnim načinom upravljanja, o kakvima se upravo ovdje radi, a koja odredba daje ovlast zainteresiranoj osobi (Ministarstvu) upravljati takvom nekretninom (sklapati ugovore o zakupu, izdati sve potrebne suglasnosti sukladno posebnim propisima i sl.) sve do sklapanja odgovarajućeg međunarodnog ugovora ili do donošenja odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja takvom imovinom.

12. Slijedom izloženog, a uvažavajući citirane zakonske odredbe, kao i utvrđeno činjenično stanje iz kojeg, pored ostalog, proizlazi da se provedbom geodetskog elaborata ne mijenja upis nositelja prava na novoformiranim česticama (na kojima je i prema dosadašnjem i prema novom stanju upisano Izvršno vijeće Skupštine SR BiH), ovaj Sud ne nalazi povredu zakona na štetu tužitelja po toj osnovi.

13. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

14. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, žalbu odbiti kao neosnovanu.

U Zagrebu, 24. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Senka Orlić-Zaninović