Poslovni broj: Usž-2821/2025-7

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice JU, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB 95093210687, radi gradnje zamjenske građevine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-6078/2023-18 od 8. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 24. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-6078/2023-18 od 8. svibnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-000-06/21-08/291, URBROJ: 531-06-3-23-9 od 6. studenog 2023. (točka I. izreke), a ujedno se odbija zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).

2. Osporavanim rješenjem tuženika odbijen je zahtjev tužiteljice za gradnju zamjenske obiteljske kuće na adresi u [adresa], na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja odgovara zk.č.br. 209/1, k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

3. Tužiteljica pravovremeno podnesenom žalbom pobija prvostupanjsku presudu u cijelosti iz svih žalbenih razloga. U razlozima žalbe navodi da je obrazloženje presude manjkavo i proturječno dokumentaciji u spisu te u obrazloženju presude sud nije dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama. Također, ističe da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje te je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Tužiteljica je u više navrata tijekom cijelog postupka isticala kako predmetna građevina u [adresa] predstavlja jednu cjelinu kao stambeno - poslovna zgrada na kč. br. [katastarska čestica], koja odgovora zk. čbr. [katastarska čestica] (vlasništvo tužiteljice) i k. č. br. [katastarska čestica] koja odgovara zk. čbr. [katastarska čestica] (vlasništvo ČU) k. o. [katastarska općina], odnosno da se radilo o faktično jednoj nekretnini, a koja se nalazila na dvije katastarske čestice. Nadalje, ističe da je Elaboratom ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije za uklanjanje uništene zgrade br. 12-121/22 od 18. travnja 2022. navedeno da predmetna građevina u [adresa] predstavlja jednu cjelinu kao stambeno-poslovna zgrada-jedinica isparcelirana vlasništvom na kč. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Rješenjem Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Ispostava u Sisku, KLASA: UP/I-362-02/22-02/457, URBROJ: 443-02-05-19-22-1 od 26. svibnja 2022. godine određeno je da se uklanja potresom uništena stambeno - poslovna zgrada na kč. br. [katastarska čestica] (k. č. br. [katastarska čestica]) i kč. br. [katastarska čestica] (k. č. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina]. Navodi da taj objekt ima jedinstveni krov, podrum i konstrukciju, dijelom je stambeni, a dijelom poslovni, ali čini jednu fizičku cjelinu. Prema tome, smatra da se radilo o poslovno-stambenoj zgradi izgrađenoj na dvije katastarske čestice različitih vlasnika pa, stoga, prvostupanjski sud potpuno pogrešno tumači da predmetna nekretnina nije predstavljala ni obiteljsku kuću, ni višestambenu, ni stambeno-poslovnu zgradu. Navodi da je prvostupanjski sud zanemario dokazne prijedloge tužiteljice za saslušanjem svjedoka ČU, JUG, AU te za pribavom dokumentacije vezane uz rušenje predmetne zgrade. Predlaže usvojiti žalbu i poništiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev, a tuženiku naložiti da tužiteljici naknadi troškove upravnog spora, podredno predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka na ime zastupanja po opunomoćeniku odvjetniku.

3.1. U podnesku od 8. prosinca 2025., podnesenom nakon proteka roka za žalbu protiv prvostupanjske presude, tužiteljica dodatno pojašnjava navode istaknute u tužbi i u žalbi te iznosi svoje osobne i obiteljske okolnosti. Predlaže žurno privesti postupak kraju.

4. Tuženik se, u odgovoru na žalbu, poziva na razloge osporavanog rješenja i odgovora na tužbu te podneska od 18. ožujka 2025. godine. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama žalbenih razloga sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24., dalje: ZUS), Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kad je odbio tužbeni zahtjev, pri čemu je za svoju odluku naveo pravno relevantne razloge , utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

7. Naime, sukladno članku 126. stavku 1. ZUS, protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.

8. Sud nalazi da se, suprotno žalbenim navodima, osporena presuda prvostupanjskog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga koje ističe tužiteljica.

9. To stoga jer je, prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je istu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora.

10. Pritom sud nije bio dužan provoditi dokaze koje je predložila tužiteljica, jer činjenice spisa predmeta daju dostatnu osnovu za donošenje odluke u predmetnoj upravnoj stvari. Naime, prema članku 49. stavku 1. ZUS-a, sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice, uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio, a stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima.

11. Naime, i po ocjeni ovog Suda, iz svih provedenih dokaza proizlazi da su nekretnina tužiteljice i nekretnina ČU dvije zasebne nekretnine, pri čemu nekretnina u samovlasništvu tužiteljice, koja je jedina predmet ovog upravnog spora, nesporno predstavlja poslovni prostor. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu (tužiteljičinu) nekretninu razvidno je da je u zemljišnoknjižnom ulošku [broj ZK uloška] Općinskog suda u Sisku, ZK Odjel Petrinja, k. o. [katastarska općina], za česticu 209/1 navedeno da je u vlasništvu tužiteljice te da je u naravi „kuća broj 37A i dvorište u [adresa] površine 65 m2. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu ČU razvidno je da je u zemljišnoknjižnom ulošku [broj ZK uloška] Općinskog suda u Sisku, ZK Odjel Petrinja, k. o. [katastarska općina] za česticu 209/2 navedeno da je u naravi „kuća broj 37B i dvorište u [adresa] površine 54. Dakle, iz zemljišnoknjižnih izvadaka razvidno je da se radi o dvije zasebne i pravno odvojene nekretnine, radi čega ove dvije nekretnine ne mogu biti promatrane zajedno u pravnom prometu i ne mogu predstavljati jednu jedinstvenu kuću/zgradu u suvlasništvu tužiteljice i ČU, a kako to neosnovano navodi tužiteljica.

11.1. Shodno tome, nekretnina tužiteljice ne predstavlja ni obiteljsku kuću, ni stambenu-poslovnu zgradu kako to imaju u vidu odredbe članka 4. stavka 1. točke d), n) i r) Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine“, broj: 21/23., dalje: Zakon o obnovi), zbog čega tužiteljica ne može ostvariti pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće sukladno članku 40. Zakona o obnovi ili gradnju stambeno-poslovne zgrade (članak 53. Zakona o obnovi). Dodatan razlog zbog kojeg tužiteljica ne bi mogla ostvariti pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće, čak i kad bi se predmetna nekretnina smatrala obiteljskom kućom u smislu članka 4. stavka 1. točke d) Zakona o obnovi, leži u činjenici da tužiteljica, ili njeni srodnici, u trenutku potresa nisu stanovali u toj nekretnini (članak 41. Zakona o obnovi), a ujedno je tužiteljica vlasnica druge obiteljske kuće u kojoj živi sa svojom obitelji na adresi [adresa], a za koju je (nesporno) kao vlasnica, ishodila novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu obiteljske kuće.

12. Nije od utjecaja na rješenje ove upravne stvari činjenica da je rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Sisku od 26. svibnja 2022., naloženo uklanjanje stambeno-poslovne zgrade, te su temeljem tog rješenja uklonjene nekretnina tužiteljice i nekretnina LU. To stoga jer je ovdje mjerodavan Zakon o obnovi, sukladno kojem nekretnina tužiteljice ne predstavlja obiteljsku kuću (prema članku 4. stavku točki d) Zakona o obnovi, obiteljska kuća je stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan), niti stambeno-poslovnu zgradu (prema članku 4. stavku 1. točki n) Zakona o obnovi, stambeno-poslovna zgrada je zgrada koja se sastoji od najmanje jednog stana i najmanje jednog poslovnog prostora bez obzira na namjenu, a nije obiteljska kuća) te koji ne predviđa gradnju zamjenskog poslovnog prostora.

13. Slijedom svega izloženog, i po ocjeni ovog Suda, osporavanim rješenjem tuženika pravilno je odbijen zahtjev tužiteljice.

14. Kako tužiteljica u predmetnoj žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

15. Tužiteljica u predmetnom upravnom sporu nije uspjela, zbog čega nema pravo na naknadu troškova upravnog spora i žalbenog postupka, sukladno članku 147. stavku 1. ZUS-a.

16. Slijedom svega navedenog, valjalo je, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 24. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić